Sezona je gotova. Stvarno je. Sunce se sakrilo, baš kao i koža koju je prekrila zimska odjeća. Kostimi su duboko u ormarima, a sezonci u unutrašnjosti. Štekati su se ispraznili, a kiše isprale ostatke turista iz kuteva palače. Grad je prazan, a takujini puni.
A gradska blagajna? To je već malo kompliciranije...
Naime, ukoliko niste jedan od mnogih zaposlenih u turizmu, ili u nekom vezanom sektoru, onda se sigurno pitate: Kako to apsolutno prilagođavanje grada turistima i mahnita prodaja lokalnih atrakcija doprinosi meni i mom životu?
E, pa, to je dobro pitanje.
Kako bismo na njega saznali odgovor - iako je to, zapravo, nemoguće; jer stvari, jasno, nisu toliko jednostavne - zamolili smo ekonomsku službu Grada da nam podastre obračun financijskog doprinosa masovnog turizma prosječnom građaninu Splita.
U tom izračunu, najveća stavka je Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine, koja je u 2021. iznosil 11.100.000 kuna; barem dio koji se može dovesti u direktnu vezu s turizmom.
Slijedi Porez na potrošnju bezalkoholnih pića - za čiji dobar dio su, sasvim sigurno, zaslužni i Splićani - s injekcijom od 8.386.712 kuna, a tek onda Prihod od iznajmljivanja postelja i soba sa 6.001.532 kuna.
Na posljednjem "doku" su kruzeri tj. Turistička pristojba koju plaćaju brodovi na međunarodnom kružnom putovanju sa 727.600 kuna.
Ukupno, radi se o 26.215.844 kuna.
Gradska služba je bila i toliko ljubazna da nam je poslala i saldo za tekuću godinu, ali tu su podaci dostupni samo do 30. rujna i, stoga, nepotpuni - naročito zato što se tu pojavljuju samo naplaćeni dugovi. Ipak, nekakve projekcije možemo izvući.
Pošto je sezona ipak bila značajno bolja nego prethodna, Porez na potrošnju bezalkoholnih pića je, čak i u skraćenom periodu, skočio na 12.337.274 kuna. Prihod od iznajmljivanja postelja i soba je isto u (relativnom) uzletu sa 4.942.155 kuna, a u tome je još jači promet kruzera s 2.398.275 kuna. Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine su također malo narasli, i to na 11.300.000 kuna.
Čak i bez zadnjeg kvartala i naplaćenih svih potražnji, ovogodišnji priljev je premašio onaj prethodni, trenutno se zaustavivši na 30.977.704 kune. Krajem godine će on, jasno, biti još nešto viši.
Usporedbe radi, osvrnuli smo se i na dubrovačke brojke. U tom gradu su 2021. od iznajmljivanja zaradili 9.815.702, poreza na pića 6.245.192, zakupa od javnih površina 5.363.617, kruzera 1.256.300 te boravišne pristojbe 2.672.160 kuna. Ali, Dubrovnik, u odnosu na Split, posjeduje još neke dodatne stavke, a koje mu donose značajna sredstva.
To je prvenstveno prihod od ulaznica na Dubrovačke zidine, a koji je iznosio nevjerojatnih 27.105.120 kuna (u 2022. čak 50.084.520). Nadalje, tu su i prihodi od Dubrovačke kartice sa 6.337.874 (2022. ćak 25.351.382), ulaza u dubrovačke muzeje s 3.544.004 i koncesije na žičaru s 2.677.576 kuna.
Ukupno, Grad Dubrovnik je u 2021. od turizma zaradio 65.017.545 kuna, što je 38.801.701 kuna ili 2.58 puta više nego Split. U tekućoj, nepotpunoj godini, se pak radi o iznosu od 101.072.322 kuna razlike, što Dubrovnik - koji je četiri puta manji od Splita - čini, u apsolutnom omjeru, 4.26 puta uspješnijim.
Kada bi taj omjer, paušalim izmjerom, prebacili u onaj relativni (uključujući broj stanovnika), mogli bi zaključiti kako Dubrovčani suludih 17 puta više i bolje uživaju blagodati turističkih prinosa od Splićana.
A što se, pak, za te novce može izgraditi? Pa, primjerice, Spaladium arena je koštala nekih 390.000.000 kuna. Dakle, u 11-12 dobrih sezona možemo izgraditi nedovršenu, jezivu i problematičnu dvoranu. A ako se uzme u obzir inflacija (što će biti učinjeno i u narednim primjerima) te nedostatak i cijena zemljišta, onda pričamo o - minimalno - 15 godina.
Nešto manje piza projekt revitalizacije Žnjana - 230.000.000 kuna. Po pitanju njega će naši dragi gosti opravdati svoj dolazak nakon šest-sedam godina.
Novoobnovljena Riva, otvorena 2007., koštala je 94,9 milijuna kuna, a Zapadna obala 80 milijuna, što sugerira da bi po takvim, još novijim, šetnicama turisti prošetali nakon što bi četiri-pet ljeta pošteno trošili u njihovu okruženju.
Prometove autobuse, njih 34, smo 2019. nabavili za 93,6 milijuna kuna; znači, turizam nam omogućava obrtaj od desetak takvih godišnje. Oni pak neće moći parkirati u novoj garaži u Dobrilinoj, a koju će Splićani platiti 31.218.885 kuna; otprilike koliko godišnje zarade od turizma.
Eto, to je odgovor na ono "dobro" pitanje s početka, "što ja imam od turizma".
Koliko je dobar sami odgovor, procijenite sami.