StoryEditor
Splitkerumovi susjedi

Što se to događa oko atraktivnog zemljišta na Marjanu? Država tužila Crkvu i udruge zbog pomorskog dobra, one traže da ih se obešteti

1. ožujka 2020. - 11:39
Velika parcela nalazi se na vrlo atraktivnoj lokaciji koja uvijek izaziva veliku pozornost javnostiNikola Vilić/HANZA MEDIA

Nadbiskupija splitsko-makarska i zagrebačke središnjice Hrvatskog liječničkog zbora, Matice hrvatske i Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske suvlasnici su 10.586 četvornih metara zemljišta na Marjanu, pokraj lučice Špinut i tamošnjeg poznatog restorana.

Također, graniče s parcelama na Prvoj vodi, koje su u vlasništvu Fani Kerum, supruge bivšega gradonačelnika i aktualnog HGS-ova čelnika Željka Keruma, odnosno njezine tvrtke “Latebra”, koja je na svome terenu prije desetak godina htjela graditi ugostiteljski objekt.

Crkvi, liječničkoj udruzi, jednoj od najstarijih nacionalnih kulturnih ustanova i likovnjacima, parcele na Marjanu oporučno je ostavio dr. Jakov Miličić, koji je preminuo 1958. godine. No, donator nekretnina tijekom svojeg radnog vijeka nije bio samo ginekolog i kirurg, već i kipar i slikar.

Mali dio tog atraktivnog terena na sjevernim padinama park-šume, 183 kvadrata, po sili zakona je postalo pomorsko dobro, što znači da je to opće dobro na kojem nema vlasništva. Budući da je Zemljišnik odbio upisati pomorsko dobro temeljem uredbe Sanaderove Vlade iz 2007. godine, država je to pokušala mirnim putem riješiti s Nadbiskupijom, Hrvatskim liječničkim zborom i Maticom hrvatskom.

No, to je prošlo bezuspješno. Zato ih je sve redom Ministarstvo državne imovine, koje u ovom postupku zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, bilo prisiljeno tužiti.

Na prvom ročištu, održanom u petak, Ministarstvo i Nadbiskupija su sklopili nagodbu. Crkva je tako priznala da je parcela pomorsko dobro, te je zadržala pravo da pokrene upravni spor u kojem bi od države tražila da je obešteti za to zemljište.

Poklon za državu

Istog dana Hrvatski liječnički zbor je izgubio spor protiv države. Naime, ni oni nisu osporavali da se radi o pomorskom dobru, ali su za njega od države također tražili naknadu, za što ih je sud uputio da je mogu pokušati dobiti u upravnom postupku.

Matica hrvatska je odmah priznala da se radi o pomorskom dobru, zbog čega je država još u lipnju prošle godine protiv nje povukla tužbu.

– Državi smo poklonili to zemljište koje je pomorsko dobro. To je samo jedan mali dio od oko 10 tisuća kvadrata blizu Prve vode koje je dr. Jakov Miličić, kao i zemljište na Katalinića brigu, u jednakim omjerima ostavio Matici hrvatskoj, Nadbiskupiji, Liječničkom zboru i Udruženju likovnih umjetnika. Naime, on nije imao djece ni drugih nasljednika – kazao nam je dr. Joško Kalilić, predsjednik splitskog ogranka Matice hrvatske, te nastavio:

– Budući da je dr. Miličić kao liječnik djelovao u Splitu, našoj središnjici, koja je vlasnik zemljišta, predložili smo da nekretnine prenesu na splitski ogranak da bismo riješili naše velike financijske probleme. Naime, ne možemo si priuštiti tajnika, u našim prostorijama u Marmontovoj ulici smo morali isključiti telefon i internet, nemamo novca za tiskanje knjiga... Naša središnjica to do danas nije učinila jer je htjela da zemljište daju Gradu Splitu, koji bi nam zauzvrat u vlasništvo prepustio prostor koji koristimo u Marmontovoj ulici.

No, Grad to nije voljan. Kada bi nam središnjica prepustila spomenuto zemljište, od njegove prodaje bismo kupili prostor u kojem bismo djelovali. O tome smo do sada razgovarali s Udruženjem likovnih umjetnika u Zagrebu, a trebali bismo se dogovoriti i s drugim suvlasnicima parcele.

O upisima pomorskog dobra i njihovim planovima s parcelama na Marjanu čekamo odgovore Nadbiskupije i Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koje je pravni sljednik nekadašnjeg Udruženja likovnih umjetnika.

Doktor Jakov bio je liječnik žena i siromaha

- Dr. Jakov Miličić (1876. - 1958.) bio je liječnik, specijalist ginekologije i kirurgije, koji je najveći dio svog radnog vijeka proveo pod Marjanom, a bio je i umjetnik. Zadužio je Hrvatski liječnički zbor svojom velikodušnom donacijom, jer je još za života svoj stan i dio sanatorija darovao Hrvatskom liječničkom zboru.

Još 1933. otvorio je ginekološki sanatorij u Splitu s 15 bolesničkih postelja, operacijskom dvoranom i rendgenom. U svojoj privatnoj ordinaciji siromahe je besplatno liječio.

Tijekom života izradio je 53 kiparska rada, koja je 1957. izložio u svojem stanu sa željom da tu budu trajno izloženi i poslije njegove smrti. Sve radove je također nesebično darovao splitskoj podružnici Zbora liječnika Hrvatske, u čijim se prostorijama i sada nalaze - navodi se u znanstvenom radu “Zaslužni splitski liječnici”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. rujan 2020 13:00