StoryEditorOCM
SplitPRITISAK sve veći

Što se to događa na splitskoj Onkologiji? Pacijenti se žale, doktori odlaze... Ovako sve objašnjava dr. Eduard Vrdoljak

Piše Mirela Goreta
17. siječnja 2024. - 21:31

Kad su se prije desetak dana, natisnuti u maloj čekaonici Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, najteže oboljeli pacijenti javno požalili na višesatno čekanje i pad kvalitete zdravstvene usluge na Onkologiji, otkrili smo kako su je u posljednje dvije godine napustile čak četiri liječnice, redom specijalistice onkologije i radioterapije s desetljećima rada na tom odjelu, nezadovoljne načinom rada na Klinici.

U naponu znanja i iskustva, u dobi od 45 do 60 godina, kad su trebale kapitalizirati sve što su prošle u dotadašnjem poslu, a ponajprije prenijeti znanje mladima, odlučile su dati otkaz i nastaviti raditi u drugim državnim zdravstvenim ustanovama.

image
Saša Burić/Cropix

Zašto su 4 liječnice u naponu znanja i snage napustile Kliniku? Otkrivamo pravu pozadinu kaosa na splitskoj Onkologiji

U trenucima kad je javno zdravstvo na koljenima zbog nedostatka kadra, a njegovi djelatnici učestalo napuštaju radna mjesta u državnom sektoru i odlaze u privatni ili inozemstvo, doznajemo kako su otišle bez da je itko, unutar sustava, trepnuo.

Sav teret njihova dojučerašnjeg posla na splitskoj Onkologiji prebačen je na one koji su ostali i nitko ne sumnja kako zbog toga teško rade pod golemim pritiskom (sa svih strana) na odjelu s najranjivijim pacijentima.

Neki među potonjima odlučili su dići glas požalivši se, kako medijima, tako i Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, na kvalitetu zdravstvene usluge na spomenutoj klinici, koju posljednjih 25 godina vodi prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, ujedno i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.

image
Vladimir Dugandžićzic/Cropix

Odnos prema pacijentima

– Pritužbi ima dosta na sam tretman i uvjete liječenja. I to zato što netko ne dopušta da se radi kako se treba raditi. Tu je već nešto drugo u pitanju, a istodobno ide priča prema van kako je na Klinici sve najbolje – kazali su nam ovih dana u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, ističući kako su problemi na splitskoj Onkologiji puno dublji od same gužve u čekaonici.

U Splitu je, naveli su, potrebno promijeniti kompletnu organizacijsku strukturu, zaposliti zdravstveno osoblje koje nedostaje, promijeniti način rada, te prije svega odnos prema samim pacijentima iz najosjetljivije skupine, ali i djelatnicima.

Slijedom pritužbi pacijenata, koje su se, potvrdili su nam i u Udruzi, intenzivirale posljednjih godinu dana, upit smo poslali predstojniku Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split prof. dr. sc. Eduardu Vrdoljaku.

Kako komentirate izjave koje smo dobili u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata u kojoj su se u posljednjih godinu dana intenzivirale pritužbe nezadovoljnih onkoloških pacijenata na kvalitetu liječenja u splitskom KBC-u zbog manjka kadra?

– Nisam upućen da postoji porast broja pritužbi na rad Onkologije kod Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata u posljednjih godinu dana. Nije mi jasno kako Udruga nije kontaktirala mene, nego vas. Zar vam to nije logično i jedino ispravno?

image
Duje Klarić/Cropix

Mi smo više nego voljni, uvijek i bez zadrške, prihvatiti sve pritužbe te one koje su opravdane i koje je moguće ispraviti – ispraviti, promijeniti standardne operativne procedure, a sve u ime boljih ishoda u liječenju. Svi mi moramo biti svjesni činjenice da je naš primarni cilj izliječiti bolesnika. Moramo biti svjesni naših mogućnosti, ulaganja, infrastrukture, društvene spremnosti, edukacije..., a sve to rezultira u konačnici zadovoljstvom bolesnika.

Što se zadovoljstva naših bolesnika tiče, jedino bi ispravno bilo provesti anketu na svim klinikama u KBC-u Split i na svim onkologijama Hrvatske te potom definirati je li zadovoljstvo naših bolesnika usporedivo, lošije ili bolje od ostalih.

Jedan od razloga gužvi je i dolazak bolesnika u našu Kliniku iz drugih sredina, što je svakako posljedica njihova vjerovanja u dobre ishode i optimalnu ordinaciju onkološke skrbi. Zadovoljstvo i obaveza je imati bolesnike iz Rijeke, Zagreba, Osijeka ili drugih sredina. Jasno, što ste traženiji, gužve će biti sve veće. U zaključku, moj je komentar kako vjerujem da je velika većina naših bolesnika bila i ostala zadovoljna. U to sam duboko uvjeren, to znam!

Tuga zbog gubitka

Što ste svojedobno poduzeli kako biste zadržali spomenute liječnice i jeste li, pravodobno, poduzeli korake kako biste spriječili potencijalno otežane uvjete rada na Klinici u nadolazećem razdoblju? Pacijenti splitske Onkologije ovih su se dana javno požalili na loš tretman na Klinici ustvrdivši kako satima čekaju natisnuti u maloj čekaonici na svoju terapiju, a uz to su se i sami referirali na nedostatak kadra, koji osjećaju na vlastitoj koži.

– Od moga dolaska na Kliniku za onkologiju davao sam sve od sebe da svojim primjerom vodim. Ipak, svi onkološki bolesnici moraju biti na vrijeme i adekvatno zbrinuti i radno opterećenje je veliko, mi ih nemamo kamo poslati. Nažalost, onkologija je vrlo zahtjevna struka koja dovodi do zamora kod mnogih. Onkološki bolesnici i obitelji su zahtjevni, kompleksni i dugotrajan rad donosi satisfakciju, ali i ožiljke, tugu.

Odlazak naših četiriju onkologinja je kod mene i cijelog kolektiva izazvao tugu, gubitak. Nije bilo lako preuzeti njihove bolesnike i nastaviti raditi još više. Treba hvaliti one koji su ostali.

Ja sam bio protiv odlaska svih četiriju doktorica, i dandanas mi je žao što ih nisam uspio nagovoriti na ostanak. Ipak, njihovo je pravo otići iz bilo kojih razloga. Ja samo mogu reći da je moje srce čisto i da, koliko je meni poznato, mi nismo imali nikakve službene pritužbe ni jedne od djelatnica.

image


 

Božidar Vukičević/Cropix

Odlazak onkologa ili specijalista svih drugih specijalnosti je sve češći i sve više dovodi do pitanja kako ga spriječiti. Kako osigurati optimalne materijalne, radne i psihosocijalne uvjete pogodne za ostanak maksimalnog broja osoblja. Uvijek sam tražio od uprave KBC-a i Ministarstva zdravstva pravo na zapošljavanje novih kadrova, medicinskih sestara, liječnika, drugog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja.

Upravo je raspisan natječaj za prijem četiri specijalizanta onkologije i radioterapije i toplo se nadam da će nam se dozvoliti prijem još četiri tijekom 2024., što će dovesti broj liječnika na 30 i osigurati optimalan život i liječnika i bolesnika. Samo ove godine dolaze nam tri nova specijalista onkologije i radioterapije, što će značajno pridonijeti kvaliteti života onkologa i zadovoljstvu naših bolesnika: više onkologa – više vremena za pojedinog bolesnika.

Pravo na uspjeh

S obzirom da obnašate cijeli niz funkcija i dužnosti u raznim onkološkim društvima i organizacijama, a uz to se bavite i znanstvenim radom, koliko vam vremena ostaje za rad na vašem primarnom radnom mjestu posljednjih 25 godina, onom predstojnika Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split?

– Vodeći ljudi svih značajnih onkologija svijeta, vodeći ljudi onkologija u Hrvatskoj, najuspješniji su predstavnici svojih kolektiva. Njihova uspješnost mjeri se različitim parametrima, kliničkim (ishodi), znanstvenim (probitak u unapređenju onkološkog znanja na dobrobit sviju) te akademskim (sudjelovanje u prosvjetiteljskom radu).

Nemamo pravo definirati pravo drugih na njihovu brzinu, dostignuća, uspjehe, znanje, rad. Meritokracija je u nekim disciplinama bolja od demokracije ili mediokracije. Jedna od njih je medicina.

Koliko sam se dao kao predstojnik Klinike? Sto posto, uvijek i bez prestanka, sedam dana tjedno i 365 dana godišnje. Predstojnički rad ne prestaje kad odete kući, riječ je o nečemu drugom, promišljanju, donošenju odluka, prihvaćenju odgovornosti, sudjelovanju u rastu i razvoju Klinike te spremnosti na krizne situacije, poput ove primjerice.

Potpora ravnatelja i ministara

 

Prof. Vrdoljak je, navodi se na stranici splitske Zaklade Zora (koja prikuplja donacije za eksperimentalno liječenje), ovjenčan nagradom za putovanje mladih znanstvenika desetog Međunarodnog kongresa za istraživanje zračenja 1995., stipendijom Svjetskog udruženja hrvatskih liječnika 1995., priznanjem Hrvatske akademije za znanost i umjetnost za najboljeg znanstvenika 2008., nagradom Grada Splita 2008. i Znanstvenom nacionalnom nagradom 2014. godine.

Predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split autor je brojnih publikacija u recenziranim znanstvenim časopisima te je autor ili koautor brojnih knjiga vezanih uz onkologiju. Za svoj je način rada proteklih desetljeća imao potporu dosadašnjih ravnatelja splitske bolnice i ministara zdravstva.

Dr. Krešimir Luetić: ‘Bolesnici plaćaju cijenu vječnih šefova‘

 

Prije tek nešto više od godinu dana dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, u svojoj se kolumni u Liječničkim novinama pozabavio institutom ograničenja broja mandata na dužnosti i funkcije u hrvatskim bolnicama. Pritom se osvrnuo i na stanje s unutarnjim ustrojem naših zdravstvenih ustanova.

"Bolji poznavatelji zdravstva sjetit će se da je bivši ministar Siniša Varga ne tako davne 2015. godine uveo ograničenje na broj mandata šefova ustrojstvenih jedinica na maksimalno dva i ograničio dob za kandidiranje za te dužnosti. Šef odjela, zavoda, službe ili klinike nije mogla tako postati osoba koja bi tijekom mandata navršila dob za odlazak u starosnu mirovinu. No takav avangardni pravilnik bio je vrlo kratkog vijeka. Naime, tri godine kasnije, sredinom 2018., izmijenio ga je tadašnji ministar Milan Kujundžić i vratio stanje na početne postavke, bez posebnog objašnjenja", napisao je Luetić.

"Nije rijetkost pronaći predstojnike klinika koji traju dvadesetak godina, pročelnike zavoda ili voditelje odjela koji jednom kada ‘zasjednu‘ na dužnost ne ispuštaju je do mirovine. Tako se onda stvaraju mali faraoni, moćni i nedodirljivi šefovi koji desetljećima vedre i oblače. Postaju jači i od ravnatelja bolnice i od dekana fakulteta i nitko im ništa ne može. Odjeli, zavodi, klinike, pa i cijele bolnice, tako postaju njihovo ‘vlasništvo‘, a djelatnici svojevrsni taoci. A sve skupa najčešće na štetu samih bolesnika", zaključio je predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Odbori, društva, povjerenstva, tvrtke...

 

Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak Klinikom za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split ravna posljednjih 25 godina, a ujedno je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog onkološkog društva. Riječ je, kako piše u njegovoj biografiji, o liječniku i znanstveniku koji je od 2003. predsjednik Županijske lige protiv raka – Split i članu Povjerenstva za onkologiju Ministarstva zdravstva RH, u kojemu je od 2006. i član Središnjeg etičkog povjerenstva.

Prof. Vrdoljak ujedno je član Povjerenstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za definiranje tehničkih karakteristika medicinske opreme, te član Povjerenstva za magisterije i doktorate Medicinskog fakulteta u Splitu, gdje je također četvrt stoljeća voditelj katedre Klinička onkologija.

Predsjedava i Hrvatskim društvom za promicanje kliničkih istraživanja u onkologiji, a utjecajan je i izvan granica RH. Osnivač je i prvi predsjednik South Eastern European Research Oncology Group (kooperativne istraživačke udruge sa sljedećim članicama: Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, BiH, Turska, Hrvatska), te suorganizator US-Croatian Task Force in Oncology (radne skupine sastavljene od prominentnih članova Nacionalnog instituta za rak SAD-a i hrvatskih onkologa s ciljem unaprjeđenja onkološke situacije u Hrvatskoj).

Uz to je, navodi se, član savjetodavnih odbora farmaceutskih tvrtki kao što su Hoffman La-Roche, Novartis, Pfizer, Teva...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2024 03:42