StoryEditor
SplitCOCHRANE ANALIZA

Splitski znanstvenici: Nema dokaza da su brzi testovi na koronu uspješna zamjena klasičnim PCR testovima. Znaju biti lažno pozitivni i negativni

Piše Diana Barbarić
28. rujna 2020. - 13:08
Dr. sc. Tina Poklepović Peričić, doktorica dentalne medicine i suvoditeljica Hrvatskog CochraneaDuje Klarić/HANZA MEDIA

Medicina utemeljena na dokazima, čini se, nikad nam nije bila potrebnija nego ovih turbulentnih korona-dana. Naša rutina je totalno promijenjena, a mnogima se život sveo na praćenje statistike zaraženih i umrlih od koronavirusa. Ljudi su jednostavno predozirani brojnim, često i kontradiktornim, informacijama o koronavirusu, a jedno se odnosi i na točnost rezultata testa na COVID-19.

Tom temom su se posljednjih mjeseci ozbiljno bavili i u Cochraneu, međunarodnoj organizaciji koja promiče dokaze u medicini, čiji su članovi brojni ugledni znanstvenici. Među njima je i dr.sc. Tina Poklepović Peričić, suvoditeljica hrvatskoga Cochranea centra i suradnica na splitskom Medicinskom fakultetu, ali i još neki splitski znanstvenici.

Kako nas obaviještava, Cochrane je objavio poseban pregled znanstvene literature u vezi s bolesti COVID-19 pod naslovom “Koliko su točni brzi testovi, obavljeni tijekom jednoga posjeta zdravstvenoj ustanovi, u dijagnosticiranju COVID-a 19?”

Ovakvo istraživanje je, tvrdi dr. sc. Poklepović Peričić, važno jer istražuje mogućnost bržeg dijagnosticiranja koronavirusa koje bi olakšalo duge redove i čekanja na testiranja koja se trenutno provode. Cochrane je, napominje, ovim pregledom združio rezultate više odvojenih, ali sličnih istraživanja koja su proučavala ovo pitanje.

Osobe na koje se sumnja da imaju COVID-19 žele i trebaju što prije znati jesu li zaražene kako bi se mogli izolirati od drugih, obavijestiti bliske kontakte i dobiti liječničku pomoć ako je ona potrebna. Trenutno se, napominje naša sugovornica, COVID-19 dijagnosticira tako da se uzorci iz nosa i grla šalju na laboratorijsko testiranje polimeraznom lančanom reakcijom, odnosno RT-PCR-om (engleski: real-time polymerase chain reaction). Ta vrsta testa zahtijeva stručno osoblje i čekanje na rezultat u trajanju od najmanje 24 sata.

Brzo testiranje, odnosno “testiranje na mjestu skrbi”, može dati rezultat dok je osoba još uvijek u ordinaciji, idealno dva sata od testiranja. Takvo testiranje bi pomoglo ranije i brže staviti zaražene osobe u samoizolaciju i spriječiti daljnje širenje virusa.

- U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu su dvije vrste takvih brzih testova, antigenski i molekularni test, uspoređivani s klasičnim RT-PCR testom. Antigenski testovi testiraju dijelove ovojnice virusa, dok molekularni testiraju prisutnost virusnog genetskog materijala. Oba testa se provode na jednak način kao i trenutni zlatni standard testiranja – osobi se uzima bris grla i nosa, samo što se takvi testovi ne šalju dalje u laboratorij, nego se provode na licu mjesta i koriste manje uređaje - informira dr.sc. Poklepović Peričić.

image
Duje Klarić/HANZA MEDIA

Kako bi se otkrilo mogu li takvi testovi zamijeniti klasično testiranje, istraživanja koja su uključena u ovaj Cochraneov pregled su obavljala brze testove na pacijentima za koje se već znalo imaju li ili nemaju COVID-19. To se znalo jer se na njima također prethodno provelo i klasično testiranje koje se koristilo kao usporedba. Istraživanja su zatim pronašla lažno pozitivne i lažno negativne rezultate brzih testova.

Lažno pozitivni rezultati su netočno pronašli COVID-19 kada on nije bio prisutan, dovodeći potencijalno do nepotrebne samoizolacije pacijenta i daljnjega testiranja. Lažno negativni rezultati su pogrešno pronašli COVID-19 kod osobe koja ga nema, ostavljajući prostora za nekontrolirano širenje zaraze. Ukupno je bilo uključeno 18 različitih istraživanja.

- Rezultati iz pet istraživanja pokazuju da postoji dosta razlika u tomu koliko su brzi antigenski testovi kvalitetno i točno prepoznali COVID-19. Što se tiče molekularnih testova, oni su točno dijagnosticirali prosječno 95 posto COVID-19 uzoraka. To znači da, kada bi 1000 ljudi bilo testirano molekularnim testovima, a njih 100, odnosno 10 posto, bi imalo COVID-19, 105 osoba bi dobilo pozitivan rezultat. Od tih, 10 ljudi, odnosno deset posto, ne bi zaista imalo COVID-19, što je lažno pozitivan rezultat.

Od broja ukupnih ispitanika, 895 osoba bi dobilo negativan rezultat testa, ali od njih bi petero, odnosno jedan posto zapravo imalo COVID-19. Zapravo bi dobili lažno negativan rezultat - tvrdi ova znanstvenica.

Što s ovakvim rezultatima? I sam Cochrane kaže da nije sasvim za vjerovati ovim podacima. Mnogo istraživanja nije dalo informacije o osobama s COVID-om koja su uključena u ispitivanja. Nije jasno može li se ovakvo nešto primijeniti na pacijente bez simptoma, na one s vrlo malo simptoma, ili one koji zahtijevaju bolničko liječenje. Brzi testovi koji su ujedno i točni imaju potencijal da probiru osobe za RT-PCR testiranje, da se koriste kada RT-PCR nije dostupan, ili kada ga se previše treba čekati.

- Za sada, dokazi ne upućuju na to da bi brzi testovi mogli biti uspješna zamjena klasičnim RT-PCR testovima. Potrebno je još istraživanja za vidjeti može li se nešto promijeniti, a, dotad – stvari ostaju kakve jesu za sada - zaključuje suvoditeljica hrvatskoga Cochranea.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. listopad 2020 17:43