StoryEditor
Splitinovacija s fesb-a

Splitski roboti-čistači pomest će tržište: uključi se nakon radnog vremena, očisti pod i skladište i na kraju se sam parkira

24. ožujka 2016. - 13:04
robot_usisavac1-230316

Split i roboti? More, sunce, sport... To da. Ali, Split i roboti? Nekako to dvoje ne leže baš u uhu zar ne? Ako se pita ekipu sa splitskog FESB-a, to je daleko od istine... Upravo je tamo jučer na četvrtom katu poveliki stroj od 200-tinjak kilograma posve samostalno navigavao hodnicima obavljajući svoju zadaću, ono za što je stvoren - da čisti, a da nitko nije upravljao njime.

- Kada je prvi put izišao na hodnik sa žutom rotirkom, studenti su bili iznenađeni. Bio je tu onaj „wow“ faktor. Neki su se malo i plašili, a većina ga je zaobilazila. Danas su, pak naviknuti – ispričala nam je ekipa koja stoji iza automatiziranog čistača, točnije stroja za pranje poda.

Da, splitska pamet se udružila i odlučila pokazati što zna u svijetu visoke tehnologije. Možda na prvu zvuči malo previše obično. „Robotski čistač“ ili „automatizirani perač podova“...

No, kako je jednostavnost odlika genija, tako se i ovdje radi o jednostavnom konceptu. Njega je pojasnio voditelj ekipe koja je dala mozak velikom crvenom stroju, ustupljenom od strane samog fakulteta. Radi se o dr.sc. Josipu Musiću, docentu na splitskom FESBU na katedri „automatika i sustavi“.

Pametna sprava

- Ideja o automatiziranom čistaču ili robotskom čistaču podova postojala je već nekoliko godina. Trebalo je samo naći način kako je financirati. Ono što smo u istraživanjima vidjeli jest da već postoji tvrtka koja proizvodi isključivo automatizirane sustave čišćenja. Mi, pak smo problemu pristupili s drugog aspekta. Kako isključivo robotski sustav, poput ovog američkog, košta, i to mnogo, gledali smo kako napraviti sličnu stvar, jednako kvalitetnu, ali koja će cjenovno biti dostupnija. Odlučili smo kreirati takozvani paket koji bi automatizirao postojeće uređaje – kazao nam je dr.sc. Musić.

Stvar je u tome da tvrtke s velikim halama, skladištima, razni trgovački centri, fakulteti, škole, bolnice, već imaju kupljene uređaje. Znate one koje ste imali prilike vidjeti baš u trgovačkom centru. Golema stvar koju gura jedan od zaposlenika, kada god se nešto na podu uprlja ili prolije. E, pa tim s FESB-a kojeg još čine dr.sc. Ivo Stančić, Višeslav Čelan i Kaja Radić, osmislio je način kako tu golemu spravu činiti uvjetno rečeno pametnom i samostalnom.

- Radi se modulima koji će se postavljati na sam stroj, a samog čistača će trebati minimalno preinačiti na način da će se poslije sva oprema moći skinuti, te će se tada moći koristiti na tradicionalan način. Zasad se radi o prototipu te su sve žice i sklopovi vidljivi, no uz dodatna investiranja cijela stvar će se upakirati u jedan privlačan paket – pojasnio je dr.sc. Musić koji je ideju dobio – u trgovačkom centru.

- Šetao sam se jednom sa svojom kćerkom i vidio zaposlenika kako gura taj golemi stroj. Pomislio sam „uh što bi bilo da nekoga slučajno pomete, pa previše je ljudi ovdje“. Onda mi je palo na pamet da bi takva mašina, samo robotizirana mogla taj posao obavljati noću, kada nema nikoga – kazao nam je.

Bilo je impresivno gledati crveni stroj kako operira po hodniku s vidljivim žicama, narančastom rotirkom, dok pravi onakvu buku lako se moglo zamisliti studente koji su ga u čudu gledali. Trenutno cijela stvar izgleda kao da se radi o nekakvom malčice modernijem uređaju iz Mad Maxa, ali prototipovi nisu tu da bi bili lijepi već da bi dokazali svrhu i funkciju.

A splitski genijalci robotike su napravili baš to uzevši jedan prilično „tup“ komad hardvera, dodali mu potreban softver i omogućili mu autonomiju. I to posve nelošu. „Crveni“ bez problema radi svoju zadaću, ne zabija se u ništa, niti ruši predmete i objekte...

Infracrveni senzori

- Opremljen je raznim senzorima, ultrazvučnim, infracrvenim, kao i lidarom, odnosno laserskim radarom to su mu oči. Također ima i kameru s kojom pored funkcije čišćenja prostora može vršiti i nadzor – pojasnio nam je dr.sc. Stančić.

Ono što je zanimljivo jest činjenica da je sva tehnologija već tu. Postoji na tržištu, i dovoljna su dva, tri klika preko e-Baya, kreditna kartica i već ih i vi možete imati. Kako nam je ekipa s FESB-a pojasnila, danas student s malo više novca na računu može napraviti sebi robota.

No, robotski zbir nije samo suma njegovih dijelova. Treba ih znati spojiti, kao i stroju „udahnuti dušu“ odnosno unijeti mu algoritme koji mu nalažu kako će se ponašati. A, to naravno, košta.

Srećom cijeli pokriven, „težak“ oko 400 tisuća kuna financiran je od strane Splitsko-dalmatinske županije i to novcem europskih fondova. Zato će danas u 10 sati na fakultetu izaslanicima Županije i službeno predstaviti prototip kako bi vidjeli za što su točno dali novce.

- Jednom prilikom su Vicencije Biuk i Anđelko Katavić na fakultetu predstavljali natječaj Županije splitsko-dalmatinske koji je temeljen na sredstvima iz EU fondova a radi bi se u suradnji s lokalnim tvrtkama. Pomislili smo kako bi se tu mogli prijaviti. Skupili smo sve papire, sastavili potrebnu dokumentaciju i prošli na natječaju. Dobili smo potrebna financijska sredstva i godinu dana da realiziramo našu ideju. Slali smo redovita mjesečna izvješća o troškovima i to je to – ispričao je dr.sc. Musić objašnjavajući kako je na projektu „punokrvno“ zaposlen Višeslav Čelan.

- Troškovi cijelog projekta i njegova zaposlenja podijeljeni su između tvrtke Odabir i Županije. Iznimno je talentiran momak koji je još za vrijeme studija radio kao demonstrator. I zato nam je drago što je svoje prvo zaposlenje pronašao baš na ovom projektu.

Koliko je samog Višeslava fakultet pripremio za zadaće koje su ga očekivale?

- Nije bilo lako. Jedno je teorijski pokriti sve, a sasvim je druga stvar u praksi. Ovakvi projekti su sjajni jer studenti imaju priliku uživo vidjeti kako cijela stvar zapravo funkcionira.

Možda su zaposlili jednog, ali će se naći kritičari (a njih je ovakve vrste dosta) koji će reći da su robotiziranjem čišćenja zapravo oduzeli posao mnogima.

- Nije nam to cilj. Zapravo, želimo navesti ljude da tragaju za drugim, bolje plaćenim poslovima primjerice u visokoj tehnologiji. Onoj koja im sad čisti sale, hale, skladišta i trgovačke centre – kazao je dr.sc. Musić.

A, da ima nešto u tome svjedoče i sve veća upozorenja kako ekonomskih tako i analitičara iz područja tehnologije. Htjeli to ili ne, neka zanimanja odumiru, a roboti neumitno stupaju na scenu. Došlo je do toga, kako nam je mladi docent sa splitskog FESB-a ispričao da čak i Kinezi počinju koristiti robotizirane čistače.

Potraga za investitorima

- Ljudska snaga im postaje sve skuplja – kazao je.

Znači li to da bi se Kina mogla javiti kao tržište?

- Tko zna, potrebno je ovaj prototip pretvoriti u estetski privlačan a opet funkcionalan paket. A, za to treba, opet novca. Suradnja sa Županijom je dala svoje i na tome smo zahvalni. S tvrtkom Odabir nastavljamo raditi na projektu. No, tragamo i dalje za investitorima čija bi ulaganja omogućila proboj na tržište – kazao je dr.sc. Musić.

Ako ne mislite da je vrijedno ulagati u nešto ovakvo, pročitajte što poznati svjetski analitičari pišu u "Forbesu", "The Economistu" i sličnim izdanjima, o robotiziranju radne snage. Bacite oko što su o po toj temi pričali u Davosu na velikom skupu Svjetskog ekonomskog foruma. Poslije se komotno vratite na ovaj članak...

Joystick

Robot može sam čistiti, a njime se može upravljati i joystickom, sličnim onim kakav se može naći na Playstation modelima. No, pazite da ne dospije u krive ruke jer bi tada ta osoba imala na raspolaganju "autić na daljinsko upravljanje" težak 200-tinjak kilograma koji vozi brzinom od 5 km na sat.

Dijelovi iz 3D printera

Većina dijelova za robota naručena je, no ima i nekih koje je ekipa sama proizvela tako da ih je - 3D printala.

- To nam je puno pomoglo. Cijela kutija u kojoj se nalazi "mozak robota", odnosno račualo Raspberry Pi2 i Arduino je isprintana u 3d printeru. Materijal je jeftin, a relativno je brzo - kazali su.

Kako funkcionira?

Robotizirani čistač bi se uključio nakon radnog vremena. Čistio bi pod ili skladišta ili trgovačkog centra, a kada završi s poslom, uredno bi se parkirao na određeno mjesto. Nakon što bi se kupio paket i namjestio na već postojeći uređaj (uz minimalne preinake) stručnjaci bi ga potom "naučili" prostoru u kojem bi djelovao. Upravljanje bi se moglo daljinski vršiti preko tableta, a budući da je opremljen kamerom, također pruža izvrsno sredstvo nadzora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. studeni 2020 14:52