Znate li što je “Banka vremena”, jeste li čuli za splitski “Repair cafe”, želite li nešto više doznati o poduzetničkom eko-učenju? Ako još nemate informacije o tome, reći ćemo odmah da su to inicijative koje su pokrenute u Splitu u sklopu EU-ova projekta “Agilna otpornost zajednice”, a o kojima smo doznali na događaju koji je organizirala udruga “Permakultura Dalmacija”. Cilj je povezati ljude.
Marin Kanajet, predsjednik udruge, kaže nam da “Permakultura Dalmacija” djeluje kao inicijativa već desetak godina, a posljednjih nekoliko godina mnogi sugrađani prate njihov rad, pa i aktivno sudjeluju u njemu.
– Prve asocijacije uvijek su bile da se bavimo vrtlarstvom, što i nije čudno jer smo izdali tablice sijanja i sađenja za Dalmaciju, održavamo razmjene sjemena i priređujemo dosta vrtlarskih radionica. Ipak, sada nas već znaju i po tome da možemo dati kvalitetan savjet o upravljanju vodom u krajoliku, o alternativnim oblicima gradnje materijalima kao što je konoplja ili o tome kako izraditi zeleni krov – kaže Kanajet.
Dodaje da imaju članove stručnjake iz gotovo svih elemenata koji su potrebni za permakulturni dizajn, a to su izgradnja tla i uzgoj hrane, upravljanje vodom i energijom, ali i za društvene odnose.
– Upravo su nam društveni odnosi iznimno važni jer bez kvalitetnih i dobro organiziranih ljudi ništa ne možete postići. I zato je tu i projekt “Agilna otpornost zajednice”, kojim smo željeli povezati ljude, dati im mjesto i vrijeme, ali i znanje da se sami pokrenu i realiziraju neke svoje ideje, mikroprojekte, a koji će opet biti korisni i za širu zajednicu. I sad kad su ekipe vidjele da se ipak može nešto postići, sigurno će se ohrabriti i realizirati i neke kompleksnije ideje, jer komunikacija i organizacija se uče, a samopouzdanje se gradi iskustvom – ističe Marin Kanajet.
Marko Ban, tajnik udruge “Permakultura Dalmacija”, ističe da su posljednja tri mjeseca intenzivno radili na stvaranju održive zajednice u Splitu. U okviru toga pokazali su, kaže, primjere dobre prakse u svijetu i kod nas, definirali su potrebe zajednica u našem okruženju i okupili timove koji su voljni raditi na zadovoljavanju potreba u svojoj zajednici.
Projekt “Agilna otpornost zajednica” sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Nositelj je “Hrvatska Permakultura”, a partneri su udruga “Vestigium”, Udruga za ekonomiju zajedništva i “Permakultura Dalmacija”.
– Završni događaj stvaranja održive zajednice imali smo kroz tip radionice naziva “World Café”. U njemu smo imali tri tima koji su na interaktivnoj radionici imali po 10-ak minuta da svakoj od tri grupe predstave svoju ideju i dobiju korisne inpute od njih za daljnji rad na svojim mikroprojektima – kazao nam je Marko Ban.
A sada malo detaljnije o idejama koje su već krenule na svoj put realizacije.
’Banka vremena’
– “Banka vremena” projekt je utemeljen u zajednici koji pruža okvir za primanje i davanje usluga u zamjenu za vremenske kredite. Znači, jedan sat vremena pomoći nekoj osobi vrednuje se kao jedan vremenski kredit, odnosno jedan perma-sat. Kako je teško ostvariti razmjenu jedan na jedan, “Banka vremena” u biti povezuje svoje članove tako da jedan član odradi jednu uslugu, a onda vi to vratite nekome drugome – informira nas Marija Hajdić o projektu “Banka vremena”.
Kaže kako je “Banka vremena” proizišla iz neke prirodne potrebe unutar udruge “Permakultura Dalmacija”.
– Proizišla je iz toga što smo mi članovi udruge pomagali jedni drugima. Kad bismo trebali obaviti nekakav posao, zazvali bismo ispomoć i to je tako krenulo. Ovo je jedan način regulacije toga procesa, ali plan je sve dignuti na jednu višu razinu kako bi se više ljudi moglo uključiti – objašnjava Marija.
Naglašava također da je u “Banci vremena” ključno da nema novca, nego se razmjenjuju sati rada bez obzira na to o kojoj se usluzi radi.
– Ako ste vi neku stariju osobu odveli k liječniku i čekali dva sata, a zauzvrat ste dobili to da vam je možda netko preveo tekst na talijanski jezik, mjeri se samo vrijeme, ne gleda se vrijednost obavljenog rada, nego koliko ste vremena potrošili – kaže Marija.
Rekla nam je i da je ideja krenula iz Japana te da postoje neke druge inicijative u Hrvatskoj. Pitamo i kako se ljudi mogu uključiti.
– Imamo prijavni obrazac, nas nekoliko vodi administraciju i treba prijaviti svoju potrebu, odnosno potražnju – odgovara Marija. Dodaje kako se projekt razvija, okupili su ljude zainteresirane za ovu ideju i pokušavaju kroz razgovore doći do toga što su potrebe tih članova kako bi se “Banka vremena” razvijala organski, iz potreba ljudi.
– Imali smo jednu akciju, na mojoj parceli koristili smo sječkalicu za dobivanje malča i usitnjavali smo grane. Bilo je 15-ak ljudi, jedna je gospođa kuhala, svi ljudi za to su dobili svoje perma-sate, a ja sam potrošila najveći broj sati, ali to ću vratiti na drugi način, recimo kroz radionice koje pripremamo. Poanta je biti na nuli. Vi ćete neke usluge dati, ali neke ćete primiti. U pozadini “Banke vremena” leži izgradnja jakih društvenih mreža i kohezija zajednice. Stvorit će se grupa ljudi koja se međusobno podržava i pomaže bez novca – objasnila je Marija Hajdić.
Splitski ‘Repair cafe’
Vedrana Vučenović, također članica udruge “Permakultura Dalmacija”, angažirana je u pripremi splitskog “Repair cafea”. Objašnjava nam da je to svjetski pokret kojemu je cilj da ljudi donesu svoje naprave, uređaje, robu koju žele popraviti, a ne baciti, i da to zajedno s volonterima poprave.
– Možda su čitatelji upoznati s “Biciklopopravljaonicom” koja u Splitu funkcionira godinama. Koncept je isti, da ljudi dođu sa svojim uređajem ili potrebom koju imaju jer u pitanju su ne samo vještine, nego i usluge ako budemo imali volontere koji budu mogli pružiti te usluge. To može biti znanje jezika ili neka druga stručna znanja – pojašnjava Vedrana.
Dodaje kako će osobe koje su voljne doći kako bi nešto popravile to raditi zajedno s njihovim volonterima.
– Nije cilj da se ostave stvari i da ljudi odu na kavu, nego i da nešto nauče. Osim popravaka, želimo smanjiti otpad, želimo smanjiti konzumerizam, koji je sve veći, lakše nam je baciti i kupiti novo nego popraviti. Cilj nam je razmjena vještina i znanja. Danas dosta nas ne zna ni botun prišiti, bilo bi red da makar toliko naučimo. Pozvani su svi volonteri koji su voljni pokloniti tri-četiri sata svojeg vremena i odraditi s nama “Repair cafe” – kaže Vedrana.
Na pitanje gdje će “Repair cafe” biti, odgovara kako traže prostor gdje bi to organizirali, a već imaju neke ideje.
– Bilo bi dobro kad bi to bio malo veći prostor da se ljudi mogu rasporediti, da se ne gužvamo, bilo bi lijepo i kad bi imao ugostiteljski dio jer naziv je “cafe” pa bi bilo lijepo da imamo mogućnost popiti kavu, čaj, sok, da se ljudi mogu osvježiti i družiti. Osim razmjene znanja i vještina, bilo bi nam drago međugeneracijsko druženje. Naši su meštri najčešće u mirovini ili pred mirovinom, bilo bi lijepo prenijeti znanje na nove mlade meštre – kaže Vedrana Vučenović.
Zainteresirani će moći donijeti na popravak manje elektroničke uređaje, dječje igračke, obavljat će se i krojački popravci, te će se pružati pomoć starijim osobama koje nisu toliko upućene u tehnologiju, na primjer u prenošenju datoteka, instalacija na mobitelima i laptopima.
– Ovaj je pokret 2009. krenuo iz Amsterdama i poprilično se proširio. Nadamo se da će zaživjeti i u Splitu – kaže Vedrana.
Poduzetničko eko-učenje
– Mi se svake godine uključujemo u projektne aktivnosti, što u školi što u lokalnoj zajednici. Jednom prilikom bili smo na vrlo zanimljivom predavanju u udruzi “Permakultura” i to nas je inspiriralo da nastavimo dalje surađivati s njima, da taj projekt ne mora biti nužno nešto što je vezano uz školu, nego kako rade organizacije civilnog društva, na koji se način mi možemo povezati s njima. Sigurno učenici mogu puno naučiti, da ne budu samo brojke, nego i nešto drugo iz života. Tako smo osmislili aktivnost koju smo nazvali “poduzetničko eko-učenje” – kazala nam je Anita Grgić, nastavnica ekonomske skupine predmeta u Ekonomskoj školi u Splitu, koja zajedno s kolegicom Ivanom Čikeš i sedmero učenika razvija tu ideju. O tome je, s učenicama trećeg razreda usmjerenja ekonomist Lorenom Tvrdeić i Paulom Rončević, govorila i na radionici u okviru projekta udruge “Permakultura Dalmacija”.
– Mi smo ipak ekonomisti, to nam je struka, učenici moraju razmišljati na poduzetnički način, kako sutra naći svoje mjesto na tržištu, ali ne smiju zaboraviti ni na ekologiju. Važna je briga o okolišu i pripadanje lokalnoj zajednici, da budemo korisni članovi društva. Tako smo brainstormingom provodili selekciju ideja, sve smo ideje razmotrili i vidjeli što bi se objektivno moglo realizirati u jednoj školskoj godini kako bi učenici vidjeli rezultat svojeg rada – kaže Anita Grgić.
Dodaje da su zaključili kako zelenila nikad dovoljno, te su počeli razvijati ideju što bi mogli posaditi u okolišu škole. Htjeli su nešto što neće zahtijevati veliku brigu jer ljeti im je problem zalijevanje, razmišljali su o mediteranskom bilju, namjeravali su posaditi neku maslinu.
– Učenici su htjeli napraviti svoj meeting point, jedno mjesto gdje bi se mogli okupljati ispred škole. To se nama učinilo zanimljivim jer zašto bi bili samo po kafićima. Dajte, sjedite malo na svježem zraku, tu možete pojesti marendu, porazgovarati. Razmišljali smo o tome da možemo napraviti drvene klupe ili betonski stol, a možda bismo mogli kroz neku donaciju ili crowdfunding kampanju nabaviti i pametnu klupu, da mogu puniti mobitele – kaže Anita Grgić.
U projekt je uključeno šest učenica i jedan učenik.
– Smatram da je ovo super ideja, korisno je za školu. Ozelenjavanje okoliša može privući učenike i ne bi sjedili po kafićima sa strane, nego možemo sjediti ispred škole, razgovarati, upoznavati se međusobno. Možda dođu i neki stanari, pa imamo nove prijatelje – kaže Lorena Tvrdeić.
– Ovo je sjajna prilika i za nas učenike u našoj Ekonomskoj školi da možemo napraviti promjenu, da nije sve u novcu, kako je nama u školi u glavi, nego da zapravo možemo pomoći i drugima, kao i da možemo napraviti puno bolju promjenu u svijetu – ističe Paula Rončević.
Iz “Permakulture Dalmacija” poručuju kako se u siječnju i veljači mogu očekivati konkretne aktivnosti spomenutih mikroprojekata, a nadaju se što većem odazivu građana.