Ukupan broj stanovnika grada Splitu, prema netom objavljenim podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, iznosi 162.873. Prije deset godina je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Split imao 178.192 stanovnika čineći gotovo 40 posto žitelja Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ), koja je tada brojala 455.242 stanovnika, i nešto više od 4 posto tadašnjeg ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. U SDŽ-u ih je, prema aktualnom popisu, danas 425.412.
Prema podacima Hrvatske enciklopedije Split je sredinom 19. stoljeća imao 10.358 stanovnika, a početkom 20. broj se udvostručio (21.738 stanovnika evidentirano je 1910. godine). Broj stanovnika rastao je od 25.052 (1921.) na 35.332 (1931.). Nakon Drugog svjetskoga rata nastavio se brz demografski razvoj grada; broj stanovnika porastao je s 50.075 (1948.) na 189.388 (1991.), a 2001. iznosio je 175.140 stanovnika. Od posljednjeg popisa stanovništva, 2011. godine, bilježi znatan pad broja stanovnika kao i ostali dalmatinski gradovi - izgubio ih je više od 15.000 u minulom desetljeću.
Dva su tome razloga, smatra Drago Jukić, mladi splitski sociolog s adresom u gradu Erlangenu u njemačkoj saveznoj državi Bavarska, koji je prije tri godine svoju sreću odlučio potražiti preko granice. U međuvremenu je postao autor i vlasnik web stranice projektnjemačka.com, na kojoj nudi cijeli niz informacija i savjeta pridošlicama s područja država nastalih raspadom bivše Jugoslavije nastojeći im, na najbolji mogući način, pomoži u snalaženju u Njemačkoj. Zato itekako pomno prati procese iseljevanja i analizira podatke, pa tako i situaciju u rodnom kraju.
- Mislim da postoje dvije razine problema iseljevanja iz Splita. Prvi je što se puno ljudi odselilo prema centru, Zagrebu, a drugi što se, pogotovo otkako je došla korona, dosta Splićana preselilo u Njemačku i Irsku. Možda čak i više u Njemačku, jer je riječ o industrijskoj zemlji, Irska je više orijentirana na uslužni sektor.
Što se tiče iseljavanja iz Dalmacije, iako ne mogu generalizirati, velik broj ljudi je radije otišao u Njemačku. S druge strane konstantno postoji velik odljev mozgova iz Dalmacije u Zagreb. Ali to su prirodne migracije To nitko ne može zaustaviti, čak ni da smo Nizozemska. Svi gravitiraju Zagrebu - kaže Drago, koji je pažljivo analizirao i kretanja splitskog stanovništva u epidemiji koronavirusa, ali i ranije. Tako je zamijetio kako je, primjerice, puno tvrtki iz Splita još i prije korone, s povećanjem obujma poslovanja, odlučilo seliti iz Splita u Zagreb zbog lakšeg kontakta s bitnim partnerima, pri čemu im je ujedno, napominje, i jeftinije poslovati.
- Koliko je aktualni popis stanovništva realan? Ima li nas još manje? Mislim da da, naravno da je odgovor potvrdan. Smatram da je sigurno 10-15 posto ljudi, koji žive vani, prijavljeno u Hrvatskoj. Još sam sam malo i rekao... Jer, ako se računa od 2013. do 2021., što je osam godina, zasigurno se nije odjavilo puno onih, koji su otišli unutar zadnjih pet godina. Najveći problem je loša birokracija po kojoj vi možete živjeti 30 godina u Njemačkoj, doći tamo iz BIH, a biti prijavljen u, što ja znam, Dubrovniku - kaže Drago Jukić.