Prizemnica u Bribirskoj ulici u Splitu, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji između robne kuće "Dalma", restorana "Perivoj" i café-bara "Modesty", postala je predmet sudskog postupka kako bi se uredili vlasnički odnosi.
Naime, naša sugrađanka pokrenula je pojedinačni ispravni postupak u kojem sudu predlaže da se njezino ime upiše umjesto devet suvlasnika, uključujući suvlasnika koji je svoj udio založio za kredit od 230 tisuća eura kod banke koja je radi osiguranja upisala fiduciju, zatim i umjesto troje suvlasnika koji žive u Njemačkoj i Belgiji...
Rješenje o pokretanju tog postupka objavljeno je na e-oglasnoj ploči sudova gdje treba biti mjesec dana, te je poslano na oglasne ploče Katastra i Grada Splita.
Bio je to povod da se kod pravnih stručnjaka raspitamo o tome u kojim slučajevima se koristi pojedinačni ispravni postupak za upis vlasništva te dobijemo odgovor na pitanje je li trenutni suvlasnici na svoje adrese dobiju sudsku obavijest da je takav postupak pokrenut ili se očekuje da građani redovito prate oglasne ploče raznih institucija.
Ono što je sigurno, a savjetovao je to i odvjetnik Željko Ostoja, svatko bi trebao redovito provjeravati zemljišnoknjižne uloške svojih nekretnina. No, krenimo redom.
Dunja Rumora, glasnogovornica Općinskog suda u Splitu, objašnjava da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi.
– Opravdani razlog postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise – kaže glasnogovornica Općinskog suda.
Dodaje da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes i koja treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka.
Primjerice, to su, objašnjava glasnogovornica, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i slično.
Znači, pojedinačni ispravni postupak pokreće stranka koja smatra da ima pravo vlasništva ili neko drugo prvo koje se može upisati u zemljišnu knjigu, a nema ispravu koja odgovara zakonskim uvjetima za upis u zemljišnu knjigu.
Nakon podnošenja prijedloga, kaže odvjetnik Željko Ostoja, sud donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.
– To rješenje se objavljuje na e-oglasnoj ploči, ali nema direktne dostave strankama. Također, može se kroz e-sustav zemljišnih knjiga vidjeti da na nekretnini postoji nova plomba.
Bitno je da u roku 30 dana od objave rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka svi koji imaju pravo mogu staviti prigovor i za taj dio koji je sporan sud u pravilu upućuje u parnicu. Nakon okončana postupka, ako je ugroženo pravo osobe koja nije znala da je postupak pokrenut, ona ima pravo tužbe - pojašnjava naš sugovornik
Odvjetnik Ostoja ističe kako je osobito bitno, ako se radi o zloupotrebi, tada pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka podliježe kaznenoj odgovornosti jer se davanje netočnih podatka smatra davanjem lažnog iskaza.
- Ako je netko na lažan način pokrenuo postupak i dobio rješenje da se upisuje na tuđu imovinu, to znači da je ta osoba počinila kazneno djelo - objašnjava Ostoja.