StoryEditor
Splitagonija u pošti

Splićanka plaćala račune pa ostala u šoku: Morala sam dati osobnu i dokazati da nisam terorist! Sve je bilo u redu do pričuve...

Piše Linda Perić
20. siječnja 2020. - 20:58
‘Nakon mene, na redu je bila gospođa koja je također morala dati osobnu na kopiranje’, tvrdi naša sugovornicaMilan Šabić/Ilustracija/HANZA MEDIA

Ako imate naviku plaćanja mjesečnih režija u poslovnicama “Hrvatske pošte” (HP), sljedeći put ne zaboravite, uz račune, ponijeti i osobnu iskaznicu.

Naime, čitateljica koja je prije nekoliko dana u jednom od HP-ovih splitskih ureda plaćala redovne mjesečne režijske troškove nemalo se iznenadila kad je djelatnica od nje zatražila osobnu iskaznicu koju je potom i kopirala.

- Sve je bilo u redu dok radnica na poštanskom šalteru nije došla do računa za stambenu pričuvu, tada je rekla da mi to neće moći naplatiti ako me ne legitimira. Pitala sam je zašto, a onda je odgovorila da su dobili takav naputak od Uprave i da su ga dužni provoditi, da se radi o nekakvim novim pravilima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv terorizma!? Kakve veze s tim uopće ima moj račun za pričuvu u iznosu od oko 200 kuna koje idu na zajednički račun naše stambene zgrade u Jeretovoj ulici?!
Djelatnica je, međutim, samo slijegala ramenima i govorila da mogu ili pristati na nova pravila ili platiti račun negdje drugdje. Normalno, žena je postupala prema naputku kojeg je dobila... Nakon mene, na redu je bila gospođa od nekih 80-ak godina koja je, također, došla u Poštu platiti režije. I ona je morala dati osobnu kako bi dokazala da nema veze s terorizmom. Svašta! - kaže naša sugrađanka.

Nadležne u spomenutoj državnoj tvrtki smo pitali kakva je to nova praksa naplate računa, a odgovorili su nam kako se radi o tomu da oni moraju provoditi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT) jer “u ime i za račun Hrvatske poštanske banke obavljaju platni promet”...

- Zakon propisuje provođenje mjera na način da se za pojedine uplate, ovisno o broju računa, pojedinačnom iznosu uplate i opisu plaćanja provode mjere sprječavanja pranja novca. Ovisno o podacima s naloga obavlja se identifikacija uplatitelja. Ako uplata podliježe provođenju mjera sprječavanja pranja novca, radnik poštanskog ureda obvezan je zatražiti identifikacijski dokument uplatitelja i podatak o OIB-u.

Temeljem podataka korisnik ispunjava propisanu dokumentaciju: Upitnik za gotovinske transakcije te Upitnik za politički izložene osobe ako se korisnik izjasnio da je politički izložena osoba (članak 46. Zakona). Uz upitnike se prilaže i preslik identifikacijskog dokumenta. Sva prikupljena dokumentacija čuva se sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a jednom prikupljeni podatci o uplatitelju se neće više izuzimati osim ako dođe do promjene podataka na identifikacijskom dokumentu - odgovorili su iz HP-a na naša prva pitanja.

Nakon toga od “Hrvatske pošte” smo zatražili preciznije objašnjenje - zanimalo nas je, naime, zašto je baš plaćanje stambene pričuve sumnjivo u pogledu pranja novca, te koliki je to ukupan broj računa i iznos uplate nakon kojeg platitelj postaje sumnjiv, u smislu da ga se mora legitimirati.

- Provjere, dakle, provodimo za iduće vrste uplata - račune tijela javne vlasti, i to za uplate veće od 105.000 kuna. Za ostale uplate u korist računa poslovnih subjekata provode se mjere za iznose veće ili jednake 1000 eura kunske protuvrijednosti. Kad su u pitanju uplate u korist računa fizičkih osoba, mjere provodimo za sve iznose.

Među takve račune spada i račun za pričuvu, te se za isto provode mjere provjere. Budući da takvu vrstu računa koriste i fizičke osobe i stambene zgrade (na ime fizičke osobe) banka je naknadno dala naputak kako se za uplate pričuve ne provode mjere SPNFT-a za svaku uplatu već samo za uplate veće od 1000 eura u kunskoj protuvrijednosti - dodali su iz HP-a. 

Pod "povećalom"


Na pitanje koji se to opisi plaćanja smatraju spornima da se platitelje takvih računa mora legitimirati, iz “Hrvatske pošte” su nam odgovorili:

- Ako je na nalogu u opisu plaćanja navedeno, primjerice, “pozajmica”, “donacija” i slično, provode se mjere SPNFT-a za svaku takvu uplatu bez obzira na iznos uplate. Međutim, prema nalogu banke za pojedine uplate donacija u korist humanitarnih organizacija i zaklada, u iznosu do 1000 eura u kunskoj protuvrijednosti obavlja se identifikacija uplatitelja, ali bez kopiranja dokumenta i popunjavanja Upitnika za gotovinske transakcije.

#HRVATSKA POšTA

Izdvojeno