StoryEditor
Splitfenjeraši

Splićani poslali Osječanima brojila na bonove, a naša sirotinja trpi u mraku

Piše PSD.
26. listopada 2010. - 23:20
Samonaplatno brojilo
Foto: Joško Ponoš / CROPIX
Slučaj obitelji koja je u centru Splita živjela u mraku godinu dana digao je ukupnu javnost na noge, ali i otvorio brojna pitanja, prije svega, koliko ima još takvih priča, odnosno obitelji koje žive u necivilizacijskim uvjetima... S idejom o konkretnoj pomoći, organiziran je u ponedjeljak sastanak u Centru za socijalnu skrb (CZSS), na koji su pozvani Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, i Ante Tičić, čelnik udruge “Dalmatinski potrošač”.

 - S obzirom da smo utvrdili kako postoji zakonska mogućnost za postavljanje tzv. prepaid brojila za električnu energiju, odlučili smo tražiti od HEP-a da ih i osigura i ugradi u stanove socijalnih slučajeva.

Prvi korak je tražiti od Grada podatke o ukupnom broju onih kojima jedinica lokalne samouprave participira u troškovima života, odnosno režija i stanovanja, te bismo na osnovi toga mogli procijeniti koliko nam brojila treba. Pisat ćemo i Programu UN-a za razvoj (UNDP) i Fondu za energetsku učinkovitost.

Cilj je, naime, da socijala dobije ta brojila i bonove za struju kako bi racionalizirala svoju potrošnju, govori Ante Bjažević, ravnatelj Centra za socijalnu skrb, i dodaje kako je na sastanku odlučeno i da se, u svrhu pomoći socijalno ugroženima, formira radna skupina u kojoj će djelovati predstavnici CZSS-a, Grada i potrošačkih udruga.

Nisu umreženi

Na upit kako je moguće da CZSS nema saznanja o broju svojih korisnika koji primaju novčanu potporu od Grada, Bjažević odgovara kako to jest veliki problem jer “nisu umreženi”.

Tijekom dana mi smo, ipak, uspjeli doći do tih podataka iz kojih proizlazi da Grad Split, točnije Upravni odjel za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i suradnju s braniteljima, mjesečno podmiruje troškove stanovanja za 1220 kućanstava, dok se za oko 1000 njih subvencioniraju troškovi električne energije.

U “Elektrodalmaciji” kažu da bi bili najsretniji kad bi uspjeli riješiti problem naplativosti ugradnjom pretplatnih brojila. Prema riječima Smiljane Županović, šefice Službe za potrošače, čak 70 posto reklamacija tiče se socijalnih slučajeva.

Šira društvena akcija

 - Problem je što mi nemamo tehničkih dijelova za održavanje tih brojila. Osim toga, ona su vrlo skupa; svaki takav uređaj košta od četiri do pet tisuća kuna. Ako bi se širom društvenom akcijom, možda preko Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), uspjela postići kupnja tih brojila, mi ne bismo imali ništa protiv, kaže Smiljana Županović.

No, u osječkoj “Elektroslavoniji” kažu da su oni sličan problem riješili upravo nabavom brojila na bonove, a najzanimljivije je što su dio njih dobili baš iz Splita, pa danas socijalni slučajevi u Slavoniji ne ostaju bez struje, dok se u Splitu to događa.

LINDA PERIĆ

 

Novčana pomoć 2000 kuna

 

U sustavu stalne novčane pomoći Centra za socijalnu skrb trenutačno je 1240 obitelji s područja Splita. Osnovica koju dobivaju je 500 kuna, plus koeficijent po svakom djetetu, starosti djeteta, bolesnom članu obitelji... Prosječna novčana pomoć za obitelj s dvoje djece u kojoj su roditelji nezaposleni, a bolesnih članova nema, kreće se oko 2000 kuna.

U Splitu ih nisu htjeli ugraditi

“Elektroslavonija” je problem naplativosti riješila upravo ugradnjom prepaid brojila, potvrdio nam je Miroslav Ratko, njihov šef Službe za prodaju. Zanimljivo je i da su stotinjak takvih brojila dobili iz Splita jer ih “Elektrodalmacija” nije htjela ugraditi!?

− Istina je da smo brojila “skupljali” ne samo po Dalmaciji, nego po čitavoj Hrvatskoj. Danas ih imamo više od 2000 i s njima smo riješili većinu problema. Naime, problematične kupce spriječili smo da troše goleme količine energije, koju uz to nemaju od čega platiti, a ni mi se više ne moramo ponašati kao amoralni utjerivači dugova.

Sad dobiju bon u određenom novčanom iznosu i u okviru njega troše. Kad se potroši bon, struja se automatski isključuje. Preko tih 2000 brojila bez problema uberemo 3,5 milijuna kuna, za što bismo se prije morali i te kako pomučiti − objašnjava Ratko.

 

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 17:44