- U Zagori ništa ispod šest tisuća kuna, a Split, Podstrana i Kaštela sedam, sedam i pol ili osam tisuća kuna. U jednom domu su mi čak rekli devet. I nigdje nema mjesta, pa čak ni u ovom najskupljem - požalila nam se prije godinu dana jedna Splićanka (podaci poznati redakciji) rezimirajući vlastitu, neuspješnu potragu domskog smještaja za slabije pokretnog svekra o kojemu se njezina obitelj više nije mogla brinuti kod kuće.
Tada šokirana cijenama dupkom popunjenih privatnih domova za starije i nemoćne danas bi već u samom startu nemoćno klonula, jer su u proteklom razdoblju njihovi vlasnici digli cijene s nekadašnjih, većinom sedam tisuća kuna na devet.
Čak i da ima mjesta, ona i suprug, inače roditelji troje djece i oboje zaposleni, uz svekrovu prosječnu mirovinu jednostavno ne bi mogli nadomiriti ostatak trenutno potrebnog iznosa za njegov smještaj u privatnom domu.
Cijene dobrog dijela privatnog domskog smještaja za starije i nemoćne na širem splitskom, obalnom području značajno su skočile. Onaj, koje je prije godinu stajao osam, sada se nudi po 10 tisuća kuna, dok se krevet u najskupljim, novoizgrađenim i ekskluzivnijim privatnim domovima, može dobiti za mjesečni iznos od 12 tisuća kuna.
Da situacija bude gora, a mogućnost smještaja u Splitsko-dalmatinskoj županiji još nedostupnija, u proteklom razdoblju je dobar dio njih zatvorio svoja vrata poput obiteljskih domova "Nela" u Kaštel Lukšiću, "Ljubas" u Kaštel Kambelovcu, "Bonace" u Kaštel Štafiliću, "Tihog doma" u Trogiru...
Nema ni radne snage
Nedavno smo pisali kako je nakon tek nešto više od godinu i pol dana rada, novootvoreni objekt Dom za starije osobe "Lijepa Flora"/"Regina Domus" u Stobreču prestao s radom usprkos dobrom poslovanju i popunjenosti kapaciteta i to bez obzira što je prvotna cijena od 7000 kn po korisniku lani narasla na 9000 kn.
Njegova vlasnica Julija Taljanović odlučila se umiroviti, a njezina djeca radije će se baviti medicinskim turizmom nego znatno težim i odgovornijim poslom, brigom o korisnicima treće životne dobi za čiju se skrb već dugo na jedvite jade pronalazi adekvatno medicinsko osoblje. Njihov novouređeni dom "Lijepa Flora" egzistirao je na odličnoj lokaciji, samo nekoliko stotina metara od mora u Stobreču i sada već pripremaju objekt za prve goste ovoga ljeta.
U slučajevima domova koji su se gasili proteklih mjeseci na širem splitskom području razlozi njihova zatvaranja bili su različiti. Jedni su prestali s radom zbog smrti vlasnika, a drugi odustajali od te vrste djelatnosti zbog otežanog pronalaska radne snage medicinske struke ili nemogućnosti ispunjavanja tehničkih uvjeta. Neki pak i zbog otkazivanja zakupa vlasnika objekata, koji možda radije, poput obitelji Taljanović, svoje nekretnine žele staviti na turističko tržište. Domski kvadrati na obali jednostavno uzmiču pred apartmanskim.
- Naravno da idu u turizam, kad se Jadran s ovim zakonom o posebnim namjenama na pomorskom dobru usmjerava prema gradnji objekata posebne namjene što je zapravo smještaj za zapadnoeuropske umirovljenike za cijenu od 2000 do 3000 eura po korisniku. Znači, bit ćemo jedan veliki starački dom za bogate Europljane - kaže Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Svjesna je, naravno, ogromnih razlika u cijeni smještaja u obiteljskim domovima za starije, jer se u nekim regijama poput iseljene i opustjele Slavonije može naći i za više nego upola manje iznose od onih na obali.
- Jadran je postao najskuplji za smještaj starijih u domovima, a ova priča s privatizacijom obale ide u tom smjeru i gradnju polupalijativnih-poluhotelskih institucionalnih kapaciteta prije svega za bogate i za strance - kaže Petrović, govoreći o evidentnom smjeru koji se, dodaje, pokušava učvrstiti i novim Zakonom o pomorskom dobru.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske ističe kako taj zakon, iako možda u prvi mah izaziva upitnik iznad glave, itekako ima veze s interesima hrvatskih umirovljenika.
Daleko od mora
- U članku 82. se uvodi potpuno nejasna klasifikacija morskih plaža u kojoj javna plaža postaje samo jedna od kategorija, a ostale dvije su plaže hotela, kampa i turističkog naselja, te vrlo nejasno definirana morska plaža za posebne namjene.
Članak 83. iskazuje vrhunac nerazumijevanja koncepta plaže jer kaže da javna morska plaža "služi većem broju ugostiteljsko-turističkih objekata i građana". Prvo biznis, a onda čovjek - primjećuje predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, pa se vraća na priču o starijim osobama i penzionerima.
- Već godinama se lokalne samouprave, kojima će novim Zakonom o pomorskom dobru u ruke biti prepušteno odlučivati koje su to plaže posebne namjene, gdje se to na pomorskom dobru zbog posebnih razloga smije i graditi, bore kako onemogućiti jednodnevne izlete umirovljenika na more, naplaćujući im lokalnim odlukama takse za parkiranje u blizini obale i nastojeći ih na sve načine spriječiti da punopravno uživaju u pravu na korištenje plaža.
Sad će im to biti ozakonjeno, pa će moći bez ograničenja utvrđivati gdje se "običan narod" ne smije kupati. Sindikat umirovljenika je prijavio takve prakse kao čin diskriminacije protiv starijih i siromašnih Pučkom pravobranitelju, ali nismo ništa postigli - otkriva Jasna Petrović, pitajući se ne pokušava li se prečicom omogućiti realizacija one davne priče o hrvatskom Jadranu kao velikom staračkom domu zapadne Europe.
- Lječilišta za dobrostojeće starce sa Zapada imat će posebnu namjenu omogućiti privatni pristup i mir onima koji će moći plaćati tisuću do dvije eura za krevet, a i nekoliko tisuća za apartman. To sigurno neće biti "posebna namjena" za hrvatske umirovljenike kojima su preskupi i postojeći domovi umirovljenika, jer imaju prosječnu mirovinu od 381 eura - s mučninom će Jasna Petrović. Nema mora za naše starce...