StoryEditor
SplitTRUSNA DALMACIJA

‘Slobodna‘ istražuje: pojedine škole u Splitu starije su od 100 godina, a protupotresna gradnja je krenula tek od 1965. godine. Jesu li sigurne za đake?

Piše Tihana Marović
9. veljače 2021. - 18:39
U najtežem stanju je slavna stara 'Realka'. Svečano je otvorena u ožujku 1910. godine, u funkciji je punih 111 godina

Strah od jačeg potresa uvukao se u cijelo društvo, pa sve glasnije negoduju i roditelji dalmatinskih osnovnoškolaca i srednjoškolaca pitajući se jesu li njihova djeca sigurna u svojim školama.

Istina je kako su mnoge osnovne i srednje škole u Dalmaciji starije gradnje, a malo tko je ciljano radio opširnije statičke procjene školskih objekata. Procjene seizmologa kažu kako je Dalmacija u visokoj potresnoj zoni, te se u Splitu u narednim desetljećima mogu očekivati jači potresi.

Poznato je kako se poslije razornih potresa u Skoplju 1963. godine promijenio način gradnje u cijeloj Jugoslaviji, pa i u Dalmaciji. U službene norme stavljeni su uvjeti protupotresne gradnje, čime se dobila veća otpornost zgrada na potresno opterećenje, što bi zgrade građene u drugom dijelu šezdesetih, u pravilu trebalo činiti otpornijima na jače udare.

Što je onda sa splitskim školama koje su starije od 1964. godine, a ima ih poprilično, jesu li opasne kada su u pitanju potresi i tko je za njih odgovoran?

image
Splitska 'Realka'

I dok je na prva dva pitanja izuzetno teško sa sigurnošću odgovoriti, lako je ustanoviti na kome je odgovornost: na osnivačima škola, gradu Splitu za osnovne i Splitsko-dalmatinskoj županiji za srednje škole.

Mate Omazić, pročelnik službe za društvene djelatnosti Grada Splita kaže kako straha za splitske osnovne škole ne treba biti. One novije gradnje su, tvrdi, izgrađene po vrhunskim projektima sukladno svim zakonskim procedurama, a problema ne bi trebalo biti ni s onima starije gradnje, jer su proteklih godina obnavljane.

Najstarija zgrada u kojoj je smještena splitska osnovna škola, ona je osnovne škole Manuš. Podignuta je u razdoblju od 1911. do 1913. godine, što znači da uskoro obilježava 109. rođendan. Ravnateljica Marita Guć kaže kako u njenoj školi nema razloga za brigu.

- Iako je riječ o zgradi koja je stara 109 godina, spada u red sigurnijih školskih zgrada u gradu. Građena je od temelja do krova od velikih kamenih blokova i kao takva statički je izuzetno stabilna i sigurna. Smatram da bi dodatnu provjeru statičnosti svih odgojno obrazovnih institucija u gradu, a i šire, trebali naručiti i napraviti naši osnivači koji su i vlasnici tih nekretnina. Na nama, koji radimo u odgojno obrazovnim ustanovama i skrbimo o djeci i svim djelatnicima škole je da redovito provodimo vježbe evakuacije, uključujući vježbu u slučaju potresa - kaže Guć.

image
Srednja škola u Petrinji
Bruno Konjević/Cropix

Isto smatra i Mirjana Dodig, ravnateljica Osnovne škole Dobri čija je zgrada izgrađena 1929. godine. Djelo je poznatog arhitekta Josipa Kodla, koji je među prvima gradio objekte s ravnim krovovima, zahvaljujući čemu se škola nalazi na popisu spomeničke baštine, te je pod zaštitom Ministarstva kulture. Obnovljena je 2004. godine.

- Školska zgrada je dosta sigurna i do sada nema nikakvih napuknuća. Osnivač je odgovoran za provjeru statičnosti - pojašnjava ravnateljica.

Među starijim školama svakako je i škola Marjan, njena zgrada izgrađena je 1929. godine, također je obnovljena 2004.

Jedna od rijetkih škola koje su prijavile štetu u posljednjem jačem potresu u gradu pod Marjanom, u prosincu 2016. godine, jest škola na Brdima. Ravnateljica Katarina Zelić stoga je u svibnju 2017. od Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije zatražila mišljenje o stanju konstrukcije škole.

- Stanje nosivih konstrukcija zgrade i dvorane za tjelesni odgoj škole Brda može se ocijeniti kao zadovoljavajuće i ne postoji opasnost od rušenja škole u cjelini ili nekog njenog dijela. Nužne popravke navedene u mišljenju treba obaviti što prije radi produljenja životnog vijeka građevine - zaključak je struke.

Situacija je nešto kompleksnija čini nam se, kada su u pitanju srednje splitske škole.

U najtežem stanju je slavna stara 'Realka'. Svečano je otvorena u ožujku 1910. godine, u funkciji je punih 111 godina. Roditelji upozoravaju i na stanje zgrade u kojoj se odvija nastava Prve i Druge jezične gimnazije, kao i osnovne škole Spinut u Teslinoj ulici. Stanje u tim zgradama uzeto je u obzir, te se intenzivno radi na poboljšanju sigurnosti, posebice u zgradi stare realke, najavljuje Tomislav Đonlić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.

- Na Četvrtoj i Petoj gimnaziji trenutno je u tijeku obnova dijelova fasade koji su vremenom oslabjeli i prijete sigurnosti prolaznika. Također, za Petu gimnaziju napravljen je i projekt rekonstrukcije koji je sagledao i potresnu otpornost zgrade s obzirom na planirano buduće opterećenje i kojim je predviđeno ojačanje nosivih dijelova konstrukcije prizemlja i kata.

Splitsko-dalmatinska županija odnedavno posjeduje i digitalni registar nekretnina i intenzivno radi na prikupljanju podataka o stanju objekata kojima upravlja. Jedan od niza podataka je i stanje konstrukcije. U ožujku 2019. napravljen je pilot projekt financiran sredstvima EU koji je obuhvatio 15 školskih objekata diljem naše županije s ciljem ocjene otpornosti na potres. Pripremamo projekt kojim želimo ispitati statiku svih preostalih objekata uključujući i splitske srednje škole - pojašnjava Đonlić.

Mišljenje struke

 

Na potrebnu seizmičku analizu i strategiju poboljšanja važnih društvenih zgrada već godinama upozorava Josip Galić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

- Zgrade do 1965. godine i potresa u Skoplju praktično nisu proračunavate na potres. To je nešto što rade sve normalne zemlje, a posebno zemlje koje imaju seizmičku izloženost kao mi.

Stalno ističem Portugal i Tursku koje su pristupile analizi bitnih zgrada. Švicarska to radi ne samo za potres, nego za sve bitne zahtjeve - upućuje profesor i naglašava kako bi za sve starije zgrade koje su bitne za društvo trebalo obvezno izraditi strategiju njihova poboljšanja.

- Pri tome mislim na zgrade bolnica, škola i vrtića, fakulteta, vatrogasnih postrojbi, sabora i Vlade, te komandne zgrade policije i vojske. Osim toga to se odnosi i na infrastrukturne zgrade kao što su aerodromi, morske i riječne luke, pristupni mostovi i radio televizijski odašiljači.

Bolnice su bitne jer u njih dovozimo nastradale, a sada smo imali situaciju u Petrovoj i Sisku da smo iz njih radili evakuacije. Škole, vrtići i fakulteti su važni jer je to naš podmladak. Osim toga u škole, vrtiće i fakultete smještamo izbjeglice.

Također te institucije su najvažnije za što brži oporavak područja. Vatrogasci i komandne zgrade su bitne jer spašavanje kreće iz tih zgrada. Za te zgrade je nužno provesti ocjenu postojećeg stanja i to ne samo glede potresa nego i drugih zahtjeva kao što je požar.

Mora se znati koja ima koju otpornost i mora se napraviti strategija da se prvo poboljšaju najlošije i najbitnije, te da se kroz period od deset do petnaest godina osigura da nemamo škole i bolnice u opasnim zgradama - smatra Galić. Na navedeno je učestalo upozoravao.

- Kada se donosio Zakon o obnovi, ponovno sam upozoravao na cijelu Hrvatsku. Čak sam molio kolege iz Splita da mi se pridruže.

Realno gledajući, veća je vjerojatnost da se u sljedećih desetak godina dogodi veći potres u Imotskom, Dubrovniku, Splitu nego u Petrinji. Mora se pristupiti tome sustavno i ako ne znamo kako, treba onda otići i iskopirati neku od zemalja koja to provodi.

Za škole je najbolji primjer Portugal koji ima jasnu smjernicu i točno je naveo kako se sve škole starije od 1965. godine obvezno moraju provjeriti, a i novije ako postoji opravdana sumnja da nisu seizmički otporne - zaključuje Galić.

Nema straha za Imotski

Braco Ćosić, dopisnik Slobodne Dalmacije iz Imotskog kaže kako nema straha od potresa u imotskim školama. Stara zgrada imotske gimnazije iz 1911. godine svježe je i temeljito obnovljena, a i ostale su u dobrom stanju, baš kao i područne škole u imotskoj okolici.

item - id = 1076571
related id = 0 -> 1126406
related id = 1 -> 1125921
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. rujan 2021 14:28