Znate kako u dječjim pričama, ili u snu, po noći stabla mogu postati prijeteća, suhe grane pretvore se u opake ruke koje se nad vama nadviju, a grančice postanu jezivi dugi prsti. Košmar vas obuzima dok prolazite crnom ukletom šumom… I htjeli biste da san prestane! Samo, ovaj put nije u pitanju san.
Nakon što su četiri stabla pala u kratkom vremenu na marjansku cestu, a ludom srećom nitko nije stradao, nije pretjerano pitati – je li Marjan, nakon godina loše brige o njemu, postao opasna šuma?
– Zdrava zelena stabla ne padaju, osim ako ih ne sruši ciklon – kaže nam šumarski stručnjak prof. dr. Boris Hrašovec, opovrgavajući objašnjenja nadležnih iz Javne ustanove za upravljanje Marjanom koji su u nekoliko navrata rekli kako su se zdrava stabla "izvalila" na šetalište.
– Padaju stabla koja su izgubila uporište u korijenovom sustavu, ili gube koru, čak i iglice. Da li su napadnuta potkornjakom možete vidjeti ako imaju rupe po sebi – objašnjava Hrašovec.
Ravnatelj Javne ustanove Damir Grubšić kaže kako oni promptno reagiraju i sijeku ugrožena stabla.
– Zelena stabala padnu, i to se dogodi, jer smo u šumi. Rekli su mi moji iz ustanove da stablo koje se ne uhvati dobro za tlo s vremenom padne – kaže Grubšić.
U par mjeseci je palo nekoliko stabala na cestu, da ne spominjemo ostala koja javnost nije vidjela, kako objašnjavate takav intenzitet?
– Šuma je starija, koliko je bilo njege i obnove po planu gospodarenja, to je pitanje za drugu temu. Mi radimo sve da barem tamo gdje su ljudi što prije saniramo ono što možemo.
Je li onda šuma postala opasna?
– Čujte, šuma nije obična prometnica kuda ljudi idu.
S obzirom na to da su u pitanju stara stabla, visoka i vitka, bi li ljudi trebali pripaziti kad hodaju?
– Trebali bi pripaziti i da nema stabala, jer ovo je šuma puna stijena i nekih staza i tu uvijek može doći do nečega.
Ali, kad idu cestom ispod stabala, da li bi trebali pripaziti?
– Svakako da treba imati povećan oprez.
Osobito ako zapuše vjetar…?
– Shvaćam vas vrlo dobro. Ovaj posao sam shvatio ozbiljno. Ovdje sam tek mjesec dana. Ne mogu biti odgovoran za ono što se prije mene događalo, ili što je stabla napao potkornjak, a sušce se nije moglo skinuti zbog protupožarne sezone. Pokušavam napraviti što je moguće da ljudi budu što sigurniji.
Što ćete napraviti? Radikalnu sječu stabala?
– To ćemo vidjeti sa strukom.
Kad će razgovori sa strukom biti gotovi, pukom srećom još nikome nije palo stablo na glavu?
– Intenzivno se radi da sačuvamo ljude i imovinu, kao i na razgovorima sa strukom, a za mjesec ili, možda, dva trebali bi znati što ćemo poduzeti.
A što će građani do tada, trebaju li ići s povećanim oprezom kroz šumu?
– Svjesni smo stvari koje se događaju i sigurno da je to preporuka.
Ivan Mahnić, Terra Concordie: 'Teško komuniciramo s novim ravnateljem'
U ljetnom razdoblju prekinuta je sječa stabala koju je trebalo obaviti radi potkornjaka. Ivan Mahnić iz "Terra Concordie" kaže kako je komunikacija s novim ravnateljem otežana.
– Ne radimo, nemamo informaciju kada ćemo raditi. Što se tiče uzroka padanja stabala i da se događa nešto što nije propisano, ja to ne bih rekao jer sam u položaju izvođača radova – kaže Mahnić, čija tvrtka u Biogradu sječe borove koje je napao potkornjak, i nisu napravili ljetnu pauzu.
Ravnatelj Javne ustanove Grubšić kaže da se radove moralo prekinuti radi protupožarne zaštite te da će biti nastavljeni nakon sezone, i da je sve u skladu s ugovorom.
– Da li će nakon sezone izvođač biti "Concordia", vidjet ćemo, možda bude novi natječaj, možda se problem obuhvati cjelokupno, zavisi od struke. U našim klopkama za potkornjake nismo opazili da se ovog ljeta razmnožavaju većim intenzitetom.
Dr. Milan Pernek: Zašto ne sjeku stabla, a tjedno bi ulovilo 30.000 potkornjaka?!
Kako doznajemo od dr. Milana Perneka iz Hrvatskog šumarskog instituta, Javna ustanova je mimo Akcijskog plana kojeg je on izradio prekinula sječu stabala, a u klopke se tjedno ulovi više od 30.000 potkornjaka.
- Prekid sječe nije bio predviđen planom, ali pretpostavljam da je procijenjeno kako je rizik požara previsok. Nadam se da će čim prije nastaviti posao koji već pokazuje rezultate na pojedinim dijelovima.
Moram naglasiti da na Marjanu koriste puno feromonskih klopki koje imaju
i preko 30.000 jedinki tjednog ulova. Ovako nešto nisam očekivao tako da
mislim da je i to dobra mjera zaštite. To je sasvim novi i važan momenat. Vjerujem da je i taj podatak bio važan za odluku o privremenom prekidu, jer i klopke odrađuju jedan dio posla. – kaže Pernek i dodaje kako je dogovorio nastavak suradnje s JU, koju, kaže, mora pohvaliti jer su shvatili važnost istraživanja, dok državne šume "u Zagrebu ne iskazuju interes za Dalmaciju“ čije se šume suše.
-Žalosno, obzirom da turizam itekako ovisi o borovima- napominje Pernek i dodaje kako ga nisu angažirali za istraživanje iako se već neko vrijeme bavi ovim problemom.