StoryEditor
Splitotploviše pare

SDP-ova i HDZ-ova vlast žmirile su na činjenicu da Zapadna obala nije luka, a HGS ih je zato podupirao u Vijeću i uhljebljivao kadrove u ‘Splitskoj obali‘

24. kolovoza 2021. - 19:02

Zapadna obala izgrađena je 2013. novcem poreznih obveznika kojim se trebao sanirati Karepovac, međutim, sredstva su prenamijenjena, a Željko Kerum se kao gradonačelnik našao u školskom primjeru sukoba interesa. Proširio je od sviju zaboravljenu obalu radi hotela "Marjan" i njegovog aneksa s apartmanima čiji su kvadrati trebali biti po zlato, no niti je Kerum do kraja uredio njegov "Marjan", niti su apartmani, kako se to tada govorilo, pretvoreni u luksuzne stanove za odabrane.

Ostalo znate, Kerum je izgubio sljedeće lokalne izbore i preselio se u opoziciju, tvrtka "Kerum" završila u stečaju, a poznati splitski hotel, jedan od gradskih simbola - na bubnju. 

image
Željko Kerum je najviše zaslužan za gradnju šetnice na Obali kneza Branimira 
 
Duje Klarić/Cropix

No, zato se za Kerumova mandata zaista dogodila fenomenalna Zapadna obala, vrijedna 85,5 milijuna kuna, šetnica kojoj manu ne mogu pronaći ni najžešći Kerumovi kritičari. Hvale je i javnost i struka. Svojim je modernim izgledom i funkcionalnošću zasjenila čak i Rivu, ali tek onda kad su se tu počeli vezivati brodovi - skupocjene jahte koje su joj priskrbile glamur, dale pravi sjaj. Jednom od njih doplovio nam je ovih dana i najveći od najvećih - Michael Jordan.

E, sad, odmah nakon otvorenja Zapadne obale po gradonačelniku Ivi Baldasaru (SDP) tuklo se iz svih kaluna jer je iskreno objasnio javnosti da tu ni pod razno nije predviđeno privezište brodova, bez obzira koliko to samo po sebi logično bilo. No, ne lezi vraže, Baldasar je nedugo potom popustio i dao ovlaštenja za naplaćivanje komunalne opreme (bitvi) na Obali kneza Branimira (Zapadna obala) trgovačkom društvu u vlasništvu Grada, iako je do tada detaljno obrazlagao zašto je to protuzakonito, čak i prijetio odlaskom s mjesta poteštata ako ga se na takvo nešto bude sililo.

Naime, viđeniji poduzetnici i dio medija ultimativno su tražili od tek izabranog gradonačelnika Baldasara da Zapadna obala pošto-poto postane privezište. Zagovaralo se vezanje brodova pramcem, a ne bočno, iako je lučki kapetan upozoravao da bi se na taj način ugrozila sigurnost plovidbe na ulasku i izlasku iz uvale Baluni, pa se to nikako ne smije raditi.  

image
Bivši gradonačelnik Splita Ivo Baldasar
 
Joško Ponoš/Cropix

Zapadna obala nikad nije dobila uporabnu dozvolu kao luka nautičkog turizma već (samo) kao šetnica, pa Baldasar, kako se tada očitovao novinarima, ni po cijenu otkaza nije htio amenovati nešto što je protuzakonito, no, eto, velimo, čovjek se predomislio, skočio samom sebi u usta, pa na koncu "nasukao" Banovinu, odnosno porezne obveznike, za iznos od 6,1 milijun kuna!  Podsjetimo, porezni inspektori kaznili su "Splitsku obalu" tim iznosom zbog nezakonitog priveza brodova, odnosno obavljanja djelatnosti bez koncesije na pomorskom dobru.

Naime, nakon što je Ivo Baldasar promijenio mišljenje, a nešto kasnije i napustio SDP, u tvrtki "Splitska obala", koja se prihvatila upravljanja i naplate korištenja bitvi, skrasili su se mahom Kerumovi kadrovi. Teško se oteti dojmu da je bivši SDP-ovac, koji je tada tijesnom većinom vladao Splitom, tako kupio tihu potporu HGS-a. "Splitsku obalu" osnovao je Kerum na početku svog mandata, no tvrtka nije imala neku naročitu svrhu dok u Banovinu nije zasjeo Kerumov nasljednik Baldasar.

Prvi direktor "Splitske obale" bio je Perislav Bonačić. U početku su sve poslove obavljala tek tri zaposlenika, da bi ih se vremenom uhljebilo gotovo trideset: Bonačićev šurjak, supruga bivšeg splitskog vijećnika Igora Boraske, kolegice iz bivše tvrtke direktora Bonačića, brat bivše Kerumove vijećnice, tajnik foruma mladih SDP-a. Nakon što je Baldasar sjašio s vlasti, HGS nije "isplovio" iz "Splitske obale" jer su i HDZ-u nasušno trebali Kerumove glasove u Vijeću, samo što je Bonačića zamijenio Dražen Delić, bivši Kerumov vijećnik i rođak njegove supruge Fani, direktor nekoliko obiteljskih tvrtki.

image
Na zapadnoj obali grada u jeku turističke sezone teško je naći slobodno mjesto za privezati brod.
 
Joško Ponoš/ Cropix

Summa summarum, osam godina ignoriralo se činjenicu da je Zapadna obala, koja je kao stvorena za pristanište, formalnopravno ipak samo šetnica i da je potrebno mijenjati Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, da bi se u konačnici tu zakonito vezali brodovi. Umjesto toga lomilo se preko koljena, zanemarilo zakone i procedure, pozapošljavalo sve one o kojima je ovisila većina u Gradskom vijeću Splita u dva mandata pa na kraju zaradilo drakonsku kaznu od koje su se mogle kupiti knjige i blilježnice svim splitskim pučkoškolcima.

Tko je kriv? Svi redom: od onih koji su vodili Grad od 2013. do 2021. do odgovornih u tvrtki "Splitska obala". Umjesto da se sjelo za zajednički stol, "uskladilo satove" i krenulo u proceduru "pretvaranja" šetnice u luku nautičkog turizma, marinu, kršilo se zakone i na koncu napravilo milijunsku štetu poreznim obveznicima.  

Dr. sc. Srećko Favro, sudski vještak, profesor i ugledni stručnjak za nautički turizam, kaže da je tadašnjem gradonačelniku Ivi Baldasaru i njegovom zamjeniku Goranu Kovačeviću ponudio besplatnu studiju iz koje je i laicima bilo razvidno kako bi trebala izgledati buduća marina na Zapadnoj obali. 

image
Dr. Srećko Favro, stručnjak za nautički turizam
 
Paun Paunović/Cropix

- Odmah sam im dao do znanja da se vezovi na Zapadnoj obali ne mogu naplaćivati jer se u prvom redu u sadašnjim uvjetima ne poštuje faktor sigurnosti. Tamo se, kad zapuše jugo, opasno vezivati; da ne govorim o tome da brodovi moraju imati adekvatne priključke za vodu i struju, a nemaju ih, te da tankovi za fekalije moraju biti spojeni na kanalizaciju. Ukratko, već tada sam im kazao da je bolje da ne rade ništa, nego da to funkcionira po sistemu više štete nego koristi. I nije to otkrivanje tople vode. Obišao sam sve marine na Azurnoj obali i Floridi, znam dobro kako izgledaju i što sve korisnicima nude pa bez zadovoljenja ne samo formalnih, zakonskih, već i tehničkih uvjeta, Zapadna obala ne može biti luka nautičkog turizma - rezolutan je Favro. 

I Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, smatra da se problem mogao riješiti u startu samo da je bilo više sluha u Banovini.

- Najednostavnije je bilo proširiti područje Lučke uprave Split ili proglasiti luku otvorenu za javni promet, kako bi sve uredno funkcioniralo do izmjene Prostornog plana SD županije. Nudili smo i mogućnost potpisivanja ugovora o asistiranju s Gradom Splitom, pa čak i to da kao Lučka uprava financiramo gradnju dijela obale uz Matejušku i tako legaliziramo cijelo to područje, no ni to nije prošlo. Trideset posto prihoda, koliko bi nam pripadalo godišnje, mogli smo ulagati u plaže, i svake godine srediti po jednu splitsku uvalu, međutim, izabran je krivi koncept koji nije u skladu sa zakonom pa cijela priča nije ni mogla drukčije završiti - kaže Maroević.  

image
Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave SDŽ-a
 
Vladimir Dugandžić/Cropix

Predsjednik Gradskog vijeća Splita Jakov Prkić smatra simptomatičnim činjenicu da je kazna Gradu stigla u trenutku kad se vlast u Banovini promijenila, te da je država na ove nezakonitosti reagirala nakon pustih godina. 

image
Predsjednik Gradskog vijeća Jakov Prkić davno je upozoravao na to da Zapadna obala nije marina
 
Vojko Bašić/Cropix

- A baš mi iz Pametnog smo sve vrijeme kao opozicija upozoravali da Zapadna obala nije luka nautičkog turizma i da se komunalni vez zato ne može naplaćivati, i baš svi su to u tadašnjoj vlasti znali, i to na gradskoj i županijskoj razini, no ništa se nije poduzimalo u smislu izmjena Prostornog plana Županije kako bi se na tom mjestu ucrtala luka nautičkog turizma pa onda mijenjalo i dopunilo splitski GUP.

Ovako je ispalo da je Grad nelegalno ubirao prihod od vezova na Zapadnoj obali. Da se poštovao Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, i da je Gradu dodijeljena koncesija na Zapadnoj obali, prihodi bi se dijelili u omjeru trideset posto državi, trideset Gradu i trideset Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sve je krenulo krivo još za Baldasareva mandata, a istu je praksu nastavio i Andro Krstulović-Opara, da bi sad novoj vlasti koja nema s tim nikakve veze stigla astronomska kazna -  jasan je Prkić, a jasno je i tko će platiti štetu koju su napravile Baldasarova, Kerumova i Krstulovićeva garnitura; oni koji su ih i birali - Splićani. Otploviše nam pare niz vjetar.   

Ispravak pročitajte ovdje: 

Dražen Delić: Nije istina da će kaznu platiti građani Splita, već će novac, ako Upravni sud odbije našu tužbu, ‘Splitska obala‘ uplatiti u državni proračun

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. kolovoz 2021 16:18