S tim liječničkim uputnicama najgore je uzeti prvu. Ostalo ide geometrijskom progresijom, na prvu dođu tri nove, pa na svaku od njih još po tri i td. Skupilo se dakle tu negdje potpisanom sakupljaču prizora iz gradske stvarnosti nešto tih uputnica, te on napokon odluči jutro protraćati na upisivanja za raznorazne preglede, kontrole, mišljenja, analize i sinteze, sve na Firulama. Tako napokon prispije i do šaltera Kardiologije s papirom na kojem je pisalo 'dijagnoza: St. post PCI cum implant. stent et PCI RCA fact. implant. stent'.
Red nevelik, slušam stariju gospođu kako govori da će ipak ići privano... Sestra, kad stadoh pred nju s druge strane šaltera, čita dijagnozu i pita kad sam zadnji put bio na kontroli i tako to, pa onda lista po svojoj debeloj bilježnici.
- Evo ga, 22. rujna 2020. - kazuje mi pružajući mi netom isprintanu potvrdu o narudžbi pacijenta.
- 2020. !? - zavapih, pa mi sinu misao da što je ovo, upis pacijenata ili prikriveni marketing - to je ono kad se nešto reklamira a da nigdje nema ni spomena o reklami - za sve one privatne klinike i specijalističke ordinacije koji će, uz tržišnu cijenu, isti pregled napraviti u par dana, no autocenzurirao sam se, nisam to glasno izgovorio, jer nije preporučljivo loše govoriti o zdravstvenim djelatnicima.
- Takvi su termini - odgovori sestra nedužno.
- Dobro, ako poživim, eto me kod vas 22, rujna 2020. - izgovorih rečenicu u koju je stala sva moja nemoć.
No, za poživjeti u međuvremenu ću ipak trebati napraviti poneki EKG, holter, pretrage krvnih markera... Negdje privatno.