Pune ruke nezahvalnog posla u proteklom razdoblju imao je Odjel pravnih poslova i zastupanja KBC-a Split, koji je trebao donijeti 23 izvješća i pravna mišljenja o disciplinskim postupcima provedenim protiv 23 liječnika KBC-a Split, koje je zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva nedavno našla u navodnim nepravilnostima sukladno Zakonu o radu.
Ovako napisana rečenica zvuči isuviše komplicirano, pa bi narodnim jezikom rekli da su “likari” zatečeni, odnosno nisu zatečeni na svojim radnim mjestima, kada su trebali biti na njima, već su po dostupnoj medicinskoj dokumentaciji radili kod privatnika ili su bez dopusnica za dopunski rad KBC-a Split radili kod privatnika.
Pet prijetnji otkazom
Sva ta izvješća i pravna mišljenja Pravna služba KBC-a Split uputila je ravnatelju bolnice prof. prim. dr. sc. Juliju Meštroviću, koji je imao vrlo neugodan zadatak da donese odluku o kaznama svojim kolegama ili da ih oslobodi svakog krimena ako nisu počinili nikakav prekršaj iz Zakona o radnim odnosima.
Istini za volju, svi ovi “prijestupi” koji se stavljaju na teret liječnika KBC-a Split, iako nisu zanemarivi, minorni su u odnosu na probleme koje ima hrvatsko zdravstvo. No, budući da je inspekcijski nadzor proveden, trebalo je donijeti i pravorijek.
U nekim predmetima je dokazano da je dio liječnika KBC-a Split bio u prekršaju, odnosno napravio osobito tešku povredu radne obveze, jer su višekratno puta, kako je dokazao inspekcijski nadzor, a liječnici u svojoj obrani nisu mogli dokazati suprotno, napustili svoje radno mjesto kada su na njemu trebali biti i otišli raditi kod privatnika.
Stoga su dobili upozorenje uz “prijetnju” ako takav prekršaj ponovno počine da bi im mogao biti otkazan Ugovor o radu, odnosno da bi mogli dobiti otkaz. Takvih rješenja je doneseno pet.
Oni koji su počinili manji prekršaj, pa im je dokazano da su bez dopusnice za dopunski rad radili kod privatnika, dobili su upozorenje bez “prijetnje” otkazom i takvih je bilo 11, dok je bilo i sedmero onih koji su “terećeni” za prekršaj, ali je provedenim postupkom utvrđeno da ga nisu ni počinili.
Među ovim liječnicima koji su “terećeni za ništa” bilo je i onih predmeta kod kojih čovjek ne bi znao bi li plakao ili bi se smijao, ne shvaćajući zbog čega je protiv nekih liječnika uopće postupak i pokrenut.
Tako, ne možemo, a da ne istaknemo slučaj poznatog i priznatog bolničkog anesteziologa, čovjeka s dugotrajnim iskustvom koji vjerojatno nikada neće saznati, a nitko mu neće moći ni objasniti zašto se našao na listi onih koji su “proganjani”.
Molba pacijenta
Tog se liječnika teretilo da je krajem siječnja 2023. godine napustio svoje radno mjesto, a istina je bila sasvim drukčija.
Liječnik je radio cijelo jutro na Firulama i u jednom ga je trenutku oko 13 sati nazvala medicinska sestra s Križina, koja mu je rekla da ga u Ambulanti za bol (gdje također rade bolnički anesteziolozi) traži jedan pacijent. Taj pacijent je bio teški onkološki pacijent koji je zatražio pomoć ovog liječnika, jer ga je jako bolio rez od operacije.
Pacijent je želio da mu netko pomogne i da mu da injekciju protiv boli. Budući da ga je ovaj liječnik i prije liječio, pacijent je u njega imao povjerenja (što je i najvažnije u odnosu pacijent - liječnik) i želio je, odnosno molio je da mu upravo on pomogne. Tijekom razgovora s medicinskom sestrom liječnik je rekao da će doći na Križine čim završi posao na Firulama.
I čovjek je tako uradio.
Nakon završenog posla na Firulama uputio se na Križine kako bi pomogao teško oboljelom čovjeku. No, na njegovu žalost, nedugo nakon njegovog odlaska s Firula tamo je došao inspektor iz Ministarstva zdravstva koji je vidio da njega nema na njegovom radnom mjestu na Firulama.
Da bi se situacija razjasnila, liječnika su odmah s Firula nazvali na Križine i dali mu da razgovara s inspektorom. Obavili su razgovor, liječnik mu je rekao da radi na Križinama i upitao je inspektora hoće li se nakon završenog posla vratiti na Firule ili će inspektor doći na Križine. Ovaj mu je odgovorio da ne treba, da je sve u redu i to je bilo to.
I nakon toga je protiv liječnika pokrenut postupak! Liječnik je tijekom svoje obrane uspio obraniti svoju čast i dokazati da apsolutno ništa nije skrivio te je oslobođen svake krivnje, odnosno nije mu izrečena nikakva mjera.
Inače, ravnatelj KBC-a Split mogao je kod ova 23 slučaja izreći nekoliko vrsta odluka.
Vrijeme pripravnosti
Mogao je donijeti odluku da nema osnova za izricanje disciplinske mjere, mogao je izreći mjeru upozorenja, odluku o izricanju mjere upozorenja uz ukazivanje mogućnosti otkaza u slučaju ponovnog počinjenja povrede radne obveze, odluku o izricanju mjere redovitog otkaza zbog skrivljenog ponašanja ili odluku o izricanju mjere izvanrednog otkaza zbog skrivljenog ponašanja.
Navest ćemo i primjer kada je liječnik dobio upozorenje zbog toga što je u vrijeme pripravnosti radio u privatnoj praksi.
Radilo se o liječniku kirurgu kojeg se “teretilo” da je radio u privatnoj praksi dok je bio u bolničkoj pripravnosti, dakle dok nije imao redovito radno vrijeme.
Valja istaknuti da postoji ključna razlika između radnog vremena i pripravnosti.
Za vrijeme pripravnosti radnik ne radi (iako je raspoloživ za rad) i ne nalazi se kod poslodavca, niti na mjestu koje je odobrio poslodavac, već je kod kuće, odnosno tamo gdje on želi biti u vrijeme pripravnosti. Pripravnost se ne računa kao radno vrijeme, ako ne radi, već se računa kao radno vrijeme ako ga je poslodavac pozvao i on je nešto odradio u toj svojoj pripravnosti.
Naravno, u pripravnosti liječnik ne može boraviti, recimo, na Visu, jer ako bude zbog neke hitnoće pozvan na rad u bolnicu, mora u što kraćem roku doći do bolnice.
U ovom konkretnom slučaju radnik je obavljao manji operativni zahvat u privatnoj praksi dok je bio u pripravnosti, pa su oni koji su vodili postupak zaključili da nije sigurno da bi liječnik uspio do kraja zbrinuti pacijenta kojeg je operirao u privatnoj praksi i istovremeno biti raspoloživ za pružanje pomoći onom bolesniku zbog kojeg bi bio pozvan u bolnicu.
Sporan godišnji odmor
Dakle, čovjeku je izrečeno upozorenje zbog slučaja “što bi bilo kad bi bilo”, odnosno što bi se dogodilo da ga se iz bolnice nazvalo da mora raditi u pripravnosti, a on je zauzet radom u privatnoj praksi.
Spominjemo i slučaj anesteziologa kojeg se “teretilo” da je tijekom mjeseca studenoga 2022. godine bio odsutan s posla kako bi obavljao zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi. I ovaj se liječnik, kao i svi njegovi kolege imao pravo braniti usmeno ili pismeno, što je on i napravio. Čovjek je jednostavno rekao da je taj dan bio na godišnjem odmoru, što je dokazao i porukama koje je razmjenjivao sa svojom šeficom, odnosno upitom može li taj, kako se kasnije pokazalo, “sporni” dan biti na godišnjem odmoru.
Sve navode liječnika njegova nadređena je potvrdila. Problem je bio u tome što njegov dan godišnjeg odmora nije bio uveden kao takav u evidenciju rada. Na bolničko “radilište” na kojemu je taj “sporni” dan trebao biti ovaj anesteziolog, uredno je poslan drugi, što znači da služba “nije patila” i da su svi pacijenti dobili potrebnu skrb.
Ni u ovom slučaju nije bilo potrebe za izricanjem disciplinske mjere.
Zabilježeno je još nekoliko slučajeva u kojima su liječnici sankcionirani upozorenjem zbog toga što su kod privatnika radili a da nisu imali bolničku dozvolu za dopunski rad. Svi oni su prethodnih godina uredno dobivali tu dopusnicu, što znači da su uredno obavljali svoje bolničke poslove, jer da nisu ne bi mogli ni dobiti dozvolu za dopunski rad kod privatnika.
Dakle, nije se radilo o “zabušantima” i ljudima koji žele nešto na što nemaju pravo. Jednostavno, svi su se oni u svojim obranama branili zaboravnošću, odnosno činjenicom da su zaboravili na vrijeme podnijeti novi zahtjev za dozvolom.
Nekima od njih je izdavanje nove dopusnice, odnosno produžetak stare bio u tijeku i mislili su da je sama činjenica što su podnijeli takav zahtjev dovoljna da nastave s dopunskim radom u privatnoj praksi.
Svi su oni dobili mjeru upozorenja.
Spasonosna dokumentacija
Spomenut ćemo primjer i liječnika kirurga kojeg se teretilo da je u svoje redovno radno vrijeme obavljao operacije u privatnoj praksi.
Tako je navedeno da je radio kod privatnika tijekom jutra iako je morao biti na svom radnom mjestu. Međutim, pregledom dostavljene medicinske dokumentacije utvrđeno je da je tog dana liječnik u bolnici radio poslijepodne pa taj njegov jutarnji rad ni po čemu nije bio sporan.
Isto tako, liječnika se teretilo da je drugog dana radio kod privatnika, također u svom redovnom radnom vremenu. No, i to je odbačeno, budući da je utvrđeno da je liječnik u bolnici morao raditi do 15.30, što je on i učinio i za što je priložio i potrebnu dokumentaciju, a kod privatnika je otišao raditi iza 16 sati, što je također dokazano potrebnom medicinskom dokumentacijom.
Ni protiv ovog liječnika nije donesena nikakva disciplinska mjera.
Ili slučaj i bolničke liječnice anesteziologinje koja je dovedena u neugodan položaj, jer su u privatnoj klinici greškom napisali njezino prezime u svoje knjige rada, jer u toj klinici imaju suradnika sličnog prezimena, što su i potvrdili iz te privatne klinike. Liječnica je u svojoj obrani istaknula da nikada u svom radnom vijeku nije radila kod privatnika.
Stoga je od privatnika koji su u svoje zdravstvene knjige upisali njezino prezime, umjesto drugog, zatražila svu potrebnu dokumentaciju. Tu dokumentaciju je priložila svojoj obrani i napomenula da ju je ovaj postupak prema njoj izuzetno uznemirio i da je zbog toga morala otvoriti bolovanje. Istaknula je i da sumnja da se ne radi o omašci u pisanju, već o zlouporabi njezina imena i prezimena, zbog čega je podnijela i kaznenu prijavu, koju je također priložila dokumentaciji.
Za kraj samo informacija da su neki od liječnika koji su bili zahvaćeni ovim inspekcijskim nadzorom već najavili mogućnost davanja otkaza u bolnici, što bi zasigurno bilo pogubno za drugu najveću hrvatsku bolnicu. U njoj ionako nedostaje medicinskog kadra svih profila i u njoj ljudi “padaju s nogu” radeći i pokrivajući sve one odjele koji moraju biti u funkciji kako bi zdravstveni sustav u potpunosti funkcionirao.
Odu li oni, kvaliteta liječenja bit će umnogome smanjenja, a liste čekanja povećane.