StoryEditor
Splitsplitsko sveučilište

Rektor Ljutić: Kupujemo zgradu OTP banke, gradimo novi dom na Kampusu, selimo i u dom HŽ-a... A zatekao sam 83 milijuna kn duga, sve smo to riješili 

Piše Diana Barbarić
2. ožujka 2020. - 10:30
Vladimir Dugandžić/HANZA MEDIA

Novi rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić neće se dugo zadržati u bivšoj upravnoj zgradi “Brodomerkura” u Poljičkoj ulici, gdje se Rektorat prije dvije godine preselio iz stare zgrade u Livanjskoj ulici, u centru Splita.

Kompletnu zgradu u Poljičkoj prepustit će Filozofskom fakultetu, velikoj sastavnici čiji su studenti i profesori bili skučeni u malim uredima, a, bude li sve po planu, već oko Uskrsa kompletna uprava Sveučilišta preselit će se sjevernije, na splitski Kampus.

Konkretnije, zauzet će dio neiskorištenog prostora monumentalne Sveučilišne knjižnice. Radovi su u tijeku, a predstojeća selidba rektora i sveučilišne uprave bit će tek uvertira u ono što slijedi. Kako nam govori rektor Ljutić, u planu je puno novosti. Pritom se ne radi o dalekoj budućnosti, nego o promjenama koje bi trebale nastupiti vrlo brzo.

A Dragan Ljutić je na slučaju dislociranog Studija hotelijerstva i gastronomije u Makarskoj, koji je pokrenuo u rekordnom roku, dokazao da se ne izlijeće praznim obećanjima.

Medicinari idu u zgradu OTP banke

Njegovi suradnici svjedoče da je vrlo brz, operativan i otvoren za suradnju. Ne podnosi defetizam i stalno ponavlja da se u Splitu, a pogotovo na Sveučilištu, rade odlični projekti, da ima jako puno uspješnih znanstvenika svjetske klase i da zaista nije sve oko nas tako crno kako se ponekad čini i kako to neki žele prikazati.

No, kako ističe, ne pada mu na pamet uljuljati se na lovorikama i priznanjima koje ovu akademsku ustanovu posljednjih godina obasipaju, nego priznaje da mu je jako stalo da Splitsko sveučilište dodatno podigne rejting i bude prepoznato kao vrhunska akademska ustanova. Da bi u tome uspio, svjestan je da se mora “boriti” na više frontova. Jedan od njih je i osiguranje prostornih uvjeta, kako bi svih 11 fakulteta, Umjetnička akademija i četiri sveučilišna odjela mogli normalno funkcionirati.

Na Kampusu se napravilo puno toga, ali nikako ne i dovoljno za ustanovu na kojoj studira 20 tisuća mladih i koja se ne želi zaustaviti na toj brojci, ali krajnja je ambicija i da se pojača kvaliteta tih studija i proizvedu kadrovi koji će moći odgovoriti trendovima na burzi rada.

Ljutić ima ambiciju osnovati još fakulteta, da još više stranih studenata dolazi u Split, da dodatno ojača suradnju s Gradom i gospodarstvom i da se razvija međunarodna suradnja i znanost.

Ne odustaje od najave pokretanja studija novinarstva i komunikologije, kao ni od ideje da na Visu pokrene interdisciplinarni studijski centar, kojemu bi Sveučilište u Splitu bio osnivač, ali bi se uključila i druga sveučilišta. Oko prostora već pregovaraju s vlasnikom objekta...

image
Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Evo što još konkretno poduzima u pitanju “stambenog” zbrinjavanja sveučilišnih sastavnica.

- U pregovorima smo s OTP bankom oko kupnje dvaju katova njihove bivše upravne zgrade u Krstarici, u Ulici Ruđera Boškovića. Tamo ćemo smjestiti naš Odjel zdravstvenih studija, iznimno atraktivnu sastavnicu koja na pet studija broji 517 studenata, a interes za studiranjem na tom Odjelu daleko premašuje upisne kvote.

Riječ je o Odjelu koji je osnovao prof. dr. Stipan Janković, vrstan stručnjak kojega sam reaktivirao, jer rijetki imaju takvu energiju i znanje.

Sad nam je plan da, pored postojećih, tamo pokrenemo i Studij radne terapije. Inicijativa je došla od Komore radnih terapeuta, jer je velika potreba za tim kadrom - obrazlaže rektor i napominje da je ta lokacija odabrana jer se nalazi između dvije bolničke zgrade i u susjedstvu Medicinskog fakulteta, s kojim ovi studiji imaju zajedničke temeljne predmete i iste profesore.

Plan mu je da taj Odjel uskoro preraste u pravi fakultet, a onda je i vrlo realno očekivati da bi mogli pokrenuti i programe na engleskom jeziku, koji su se pokazali kao pun pogodak na Medicinskom fakultetu.

Za početak, izvjesno je da će na tim studijima povećavati kvote, jer tržište traži kadar koji se tamo proizvodi, a to su: Sestrinstvo, Primaljstvo, Fizioterapija, Radiološka tehnologija i Medicinsko laboratorijska dijagnostika. No, prije toga, napominje rektor, valja se dodatno kadrovski ekipirati.

Novi studentski dom

Nadalje, u planu je da se Kineziološki fakultet iz krajnje neuvjetnih prostora u Teslinoj 6, zajedno s Umjetničkom akademijom, useli na više katove zgrade u Teslinoj 10. Tamo su, prije preseljenja u novu zgradu na Kampus, djelovali Kemijsko-tehnološki i Prirodoslovni fakultet, a sada će taj prostor dijeliti druge sastavnice.

image
U planu je da se Kineziološki fakultet iz krajnje neuvjetnih prostora u Teslinoj 6 useli na više katove zgrade u Teslinoj 
Duje Klarić/HANZA MEDIA

- U pitanju je nekih 4300 metara četvornih i jako mi je drago da su se kolege s UMAS-a i Kineziologije vrlo lako dogovorili kako će ih dijeliti.

Izrada projektne dokumentacije je u tijeku, a očekujem da će se ove dvije sastavnice tamo useliti do 1. listopada, odnosno do početka nove akademske godine - najavljuje rektor.

Ne krije i da je Sveučilište bacilo oko na zgradu IGH, koja se naslanja na zgradu Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. Planira urediti i parkiralište na Kampusu, te sav taj veliki studentski kompleks hortikulturno urediti i ograditi...

No, ono što će studente ovog drugog najvećeg hrvatskog Sveučilišta, naročito one koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva posebno obradovati, jest najava da se planira gradnja još jednoga novoga studentskog doma, i to preko puta Doma dr. Franjo Tuđman.

image
Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Naime, Split je postao jako atraktivno odredište za brojne strane studente, rado ga biraju i u okviru Erasmus razmjena, ali onda se razočaraju kad shvate da je jako teško naći smještaj iz kojega ih privatni iznajmljivači neće “izbaciti” čim grad okupiraju prve veće turističke grupe. A to se posljednjih godina događa već u proljeće i najčešće je glavna zamjerka kad je Split u pitanju.

Ponekad je to i razlog zbog kojega se mladi radije odluče za studij u nekom drugom gradu iako bi im Splitsko sveučilište bilo prvi izbor. K tome, i cijene najma su izuzetno visoke, pa je i to katkad razlog zbog kojeg se neki odlučuju za studiranje u nekim drugim sveučilišnim centrima, gdje ih ne bi morile podstanarske brige.

Uz pomoć Plenkovića riješen i dug

- Novi dom bi trebao imati od 550 do 750 postelja, a natječaj je otvoren do 1. lipnja. Velik dio sredstava očekujemo od Europske unije, koja nam je najvećim dijelom financirala i rekonstrukciju i dogradnju Doma “Bruno Bušić” na Spinutu.

Tamo radovi idu planiranom dinamikom, a kad posao bude gotov, Split će dobiti praktički novi dom s nešto više od 7000 kvadrata i u njemu 465 novih kreveta - najavljuje rektor.

Nastojat će, kaže, za potrebe studentskog smještaja dobiti i zgradu Doma željezničara na Ravnim njivama, koja bi zbog lokacije bila idealna za studente Odjela stručnih studija, smještenih na Kopilici.

Odakle novac za sve to, pogotovo kad se zna da je rektor zatekao veliki minus u blagajni prilikom preuzimanja Sveučilišta u listopadu 2018. godine?

- Uspjeli smo konačno skinuti sa sa svojih pleća uteg od više od 83 milijuna kuna duga! Nikoga za to ne krivim, jer je riječ o dugovanjima koja su se gomilala godinama.

Dio se, više od 35 milijuna kuna, odnosio na komunalni dug prema Gradu Splitu, a ostali smo bili puno dužni i za zgradu “Brodomerkura”, gdje je sada naš Filozofski fakultet. U ovom kratkom periodu isplatili smo zadnje tranše financijskih obveza za tu zgradu i tako u cijelosti postali njezini vlasnici.

Dug smo riješili prvenstveno zahvaljujući angažmanu premijera Andreja Plenkovića i na tome smo mu jako zahvalni - ističe rektor Ljutić.

image
Vladimir Dugandžić/HANZA MEDIA

Kako je to premijer riješio pitanja dugovanja Splitskog sveučilišta? Nije ih valjda tek tako obrisao? Ne, pojašnjava rektor: Grad Split je bio dužan državi, a Sveučilište Gradu Splitu, i bilo je dovoljno organizirati sastanak između ministarstava, gradske vlasti i Sveučilišta i pokazati malo dobre volje i dugovanja su se prebila.

- Mene nije briga za politiku, ali činjenica je da nam je premijer puno pomagao i da nam je time omogućio da se širimo, zapošljavamo nove ljude, rješavamo prostorne probleme i općenito “dižemo” našu ustanovu.

Onaj ogromni dug nas je kočio u puno toga, a moram još zahvaliti i ministru Marku Paviću, koji je također pokazao veliko razumijevanje za naše probleme. Nakon toga smo doslovno prodisali punim plućima.

Ništa se ne može bez timskog rada

Uspjeli smo u proteklih godinu dana, uz potporu i razumijevanje našeg ministarstva i ministrice prof. Blaženke Divjak, osigurati napredovanja za više od 260 naših zaposlenika, a zaposlili smo i novih 30 ljudi na Sveučilištu.
Ukupno sad imamo 1700 djelatnika, a brojka se penje i na 1900 kada se uračunaju oni koji su se zaposlili na projektima.
Time smo iza splitskog KBC-a, koji broji nekih 3500 radnika, u stvari drugi najveći poslodavac u Splitu, i to poslodavac koji ima vrhunski kadar - ponosan je rektor.

Kad već spominje splitski KBC, ustanovu u kojoj je i sam godinama radio kao specijalist i voditelj Kliničkog odjela za nefrologiju s hemodijalizom na Klinici za unutarnje bolesti, rektor ne propušta napomenuti da imaju izvrsnu suradnju s bolnicom, surađuju u zajedničkom istraživačkom centru biomedicine.

Napominje i da je zadovoljan suradnjom s lokalnom zajednicom, hvali suradnju s Gradom Splitom, kojemu 80 predstavnika Sveučilišta izrađuje Strategiju razvoja do 2030. Ne valja stvari prepuštati stihiji, nije nam to ništa dobra donijelo.

- Puno nam pomaže i Splitsko-dalmatinska županija. To je malo poznato, ali samo lani je Županija pomogla naše sastavnice s gotovo dva milijuna kuna - navodi rektor.

Sve to je, zaključuje, dobar vjetar u leđa renesansi Splitskog sveučilišta, a posebne zasluge za sve ove uspjehe, ističe rektor, idu svim dekanima, pročelnicima odjela, senatorima i njegovim prorektorima Goranu Kardumu, Tomislavu Kiliću, Đurđici Miletić, Željku Radiću i Leandri Vranješ Markić.

- Nema ništa bez timskoga rada, svi mi oni daju maksimalnu podršku - zaključuje Dragan Ljutić.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA
Hanzeatska liga


Splitsko sveučilište je lani prvi put u svojoj 45 godina dugoj povijesti ušlo na Šangajsku listu, koja rangira najbolja sveučilišta na svijetu.

Rektor je nedavno dobio i poziv da bude evaluator novog sustava vrednovanja svjetskih univerziteta, koji bi bio alternativa postojećim listama, te da prijavi Splitsko sveučilište na tu listu.

Riječ je o "World's Universities with Real Impact (WURI), odnosno o Listi svjetskih sveučilišta u odnosi na njihov stvarni utjecaj, koju je pokrenula Hanzeatska liga sveučilišta.

U pismu koje je splitskom rektoru uputio Henk Pijlman, počasni predsjednik Hanezatske lige, stoji kako će ovaj novi sustav rangiranja pomoći sveučilištima da poprave svoj imidž, ali i u istraživanju, učenju i usvajanju inovativnih programa.

- Prihvatio sam biti evaluator, jer to znači da smo prepoznati. To je svjetska lista najinovativnijih sveučilišta i meni je drago da nam tako daju važno mjesto- kaže Dragan Ljutić.

U najboljem akademskom društvu


Internacionalizacija Sveučilišta u Splitu vidljiva je kroz brojne dolazne i odlazne razmjene; potpisano je preko 500 sporazuma i bitno je porastao budžet za mobilnost.

Sveučilište je uključeno u program Europskih Sveučilišta za koji je Europa izdvojila 85 milijuna kuna, a usmjeren je na boravak u inozemstvu kao sastavni dio školovanja, diplome priznate u cijeloj Europi...

Na CWUR listi Splitsko sveučilište je svrstano na 762. mjesto u konkurenciji od 20.000 visokoškolskih organizacija, što ga stavlja u 3,9 posto najboljih na svijetu.

Splitsko sveučilište sudjeluje u radu međunarodnih mreža Sveučilišta, a samo na račun Europskih maritimnih sveučilišta povuklo je milijun eura, a na tri velika infrastrukturna projekta dodatnih 180 milijuna kuna!

- Krajnji cilj svega toga je da proizvodimo ne splitske, nego europske studente i da radimo vrhunsku znanost! - poentira rektor. 

 

#SVEUČILIŠTE U SPLITU#STUDIJI U SPLITU#REKTOR DRAGAN LJUTIĆ#SPLIT

Izdvojeno

24. svibanj 2020 23:15