Na prometno ozloglašenom križanju "kod Slobodne Dalmacije", točnije na raskrižju Ulice Domovinskog rata s Ulicom Hrvatske mornarice i Ulicom slobode u prvih je osam mjeseci ove godine zabilježeno devet prometnih nesreća.
Usporedbe radi, kako doznajemo od PU splitsko-dalmatinske, na navedenom raskrižju u prethodnoj je godini evidentirano sedam prometnih nesreća, što ne znači da njihov broj ne raste jer je 2020. godine na istom raskrižju evidentirano njih 13.
No, to svakako znači da zabrana skretanja lijevo iz Ulice slobode u Ulicu Domovinskog rata, u međuvremenu uvedena kao "vatrogasna mjera" od koje se očekivalo da će doprinijeti sigurnosti prometa na ovoj lokaciji, iako dobrodošla, nije riješila problem.
U posljednjoj prometnoj nesreći koja se dogodila 8. listopada pod našim prozorima gdje su škripanje guma, iživljavanje na trubi i zveket sudarenih karoserija česta pojava, a u kojoj je automobil završio na krovu, pukom su srećom pošteđeni životi suputnika i pješaka koji su joj tog subotnjeg jutra svjedočili, što nas je potaklo da problematiku sagledamo iz šire perspektive.
Kritični lokalitet
Uzimamo tako u obzir da je dan ponekad prekratak za sve što želimo obaviti pa ćemo vrijeme koje ne uspijevamo sustići ponekad nastojati nadoknaditi u prometu; kao i činjenicu da je u danom trenutku, pa i bez žurbe, moguće biti toliko rastresen da se propusti pravodobno reagirati na prometnu regulaciju.
No, uz razumijevanje pojedinačne odgovornosti za prekršaje koji vode do ovih nesreća, ostaje nerazumijevanje odgovornih koji, uz sve alate i pokušaje, na jednom od najkritičnijih križanja u gradu, iz godine u godinu ne uspijevaju unaprijediti sigurnost sudionika u prometu.
A u tome im, kako se može zaključiti, bitno pomogle nisu niti nadzorne kamere koje je ovdje postavio Grad Split, a koje policija, kako su nam kazali, koristi u slučaju nastanka prometne nesreće, odnosno za sankcioniranje odgovornih, pa je tako utvrđeno kako je do posljednje došlo zbog nepoštivanja crvenog svjetla.
- Snimku nadzorne kamere na kritičnom lokalitetu policija koristi u slučaju nastanka prometne nesreće. Napominjemo kako se sudionici u prometu trebaju pridržavati prometnih pravila, ne kako bi izbjegli sankcioniranje, nego radi osobne zaštite i zaštite vlastite imovine, a time i drugih osoba i njihove imovine – navode u PU splitsko-dalmatinskoj, hvatajući se u koštac s ovom problematikom.
U Gradu, pak navode kako su navedeni sustav napravili kako bi se preventivno djelovalo na vozače:
- Sustav videonadzora na križanju Ulice Hrvatske mornarice i Ulice slobode je napravljen samoinicijativno od strane Grada po nalogu gradonačelnika (upravo zato što je spomenuto križanje prepoznato kao kritično) kako bi se preventivno djelovalo na vozače te kako bi iste bile dane na korištenje PP MUP-a za nadzor u stvarnom vremenu i naknadno izuzimanje snimaka po kritičnom događaju (kao što je ovaj nedavni).
Ističu kako je sustav video nadzora postavljen na predmetnom raskrižju u funkciji te kako uvid u snimke imaju ovlašteni službenici Policijske postaje na adresi Put Brodarice 6, u Splitu - stoji u odgovoru koji potpisuje Vedrana Franić, pročelnica po ovlaštenju Službe za razvoj grada.
Kako nas je nadalje podsjetila, Grad trenutno provodi postupak nabave “Izrada dokumentacije i integracija-implementacija ITS sustava i opreme” kojeg provodi Služba za razvoj grada, a koji bi trebao obuhvatiti uspostavu i opremanje centra za kontrolu i nadzor prometa, zatim upravljanje prometom kroz semaforski sustav i adaptivno upravljanje prometom, videonadzor prometnog sustava, te prioritizaciju vozila javnoga gradskog prijevoza i žurnih službi, kao i informiranje putnika, odnosno vozača, te sustav za praćenje vremenskih uvjeta i stanja okoliša i konačnom mobilnu aplikaciju za informiranje putnika.
Upravljačka nadgradnja
- Inteligentni transportni sustavi (ITS) predstavljaju upravljačku i informacijsko-komunikacijsku nadgradnju klasičnog sustava prometa koji će na funkcionalnom prometnom području grada Splita doprinijeti stvaranju učinkovitijega prometnog sustava u vidu povećanja sigurnosti, produktivnosti, prometne efikasnosti i održivosti te smanjenju prometnih zagušenja.
Kako bi se svi prethodno navedeni sustavi implementirali i u konačnici imali pozitivan efekt i doprinos pretpostavljenim ciljevima, ovaj projekt se prijavio u partnerstvu kojeg čine Grad Split kao prijavitelj, Grad Solin, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste Split te Lučka uprava Split kao projektni partneri.
Projektom je predviđeno i uključivanje te integriranje i drugih dionika, poput "Split Parkinga" i "Prometa", te drugih čija će se postojeća aplikativna, ali i ostala infrastruktura integrirati u sustav ITS-a, čime će se omogućiti uspostava cjelovitog sustava ITS-a na funkcionalnom prometnom području grada Splita - navela je pročelnica Franić, propustivši ponuditi odgovore na druga pitanja koja smo uputili Banovini.
Među ostalim, interesiralo nas je je li u Gradu razmatraju kakva druga, bolja prometna rješenja za ovo križanje, a zamolili smo i komentar na učinkovitost sustava u praksi, kao i statističke pokazatelje učinkovitosti spomenutog sustava videonadzora u preventivi. No, odgovore na ta pitanja još čekamo.
U međuvremenu smo za mišljenje zamolili prometnog vještaka Stanka Smodlaku, koji nam je kazao kako je raskrižje kod "Kroma" dugi niz godina mjesto gdje se događaju prometne nesreće s težim posljedicama, o kojima je i sam pred sudom davao stručne iskaze, ponudivši komentar na postojeće prometno rješenje, te smjernice za njegovo unaprijeđenje.
Podzemni pravac
- U prometno tehničkom smislu ovdje se pokušalo prije svega riješiti protok većeg broja vozila koji iznosi više od 45.000 vozila dnevno. Na ovom raskrižju nije samo problem gustoće prometa vozila nego i većeg broja pješaka. Prema programiranom radu semafora, uz ciklus koji traje između 80-90 sekundi, potrebno je omogućiti siguran protok vozila i pješaka u svim smjerovima.
U posljednje vrijeme zabranjeno je lijevo skretanje iz pravca istoka iz Ulice slobode na Ulicu Domovinskog rata, a lijeva skretanja su uvijek rizična radnja zbog niza konfliktnih točaka ako nema dopunske strelice i mišljenja sam da je ova zabrana skretanja u lijevo bila potrebna.
Jednako tako opravdanim držim i produženo vrijeme lijevog skretanja iz pravca ulice Hrvatske mornarice u Ulicu Domovinskog rata zbog većeg broja vozila koja tim pravcem prometuju kao i zabranu polukružnog okretanja iz nekih smjerova. No, kako je predmetno raskrižje locirano na uskom gradskom području gdje nema dovoljno bočne preglednosti, za očekivati je moguće prekršaje – kazuje nam Smodlaka.
Analizirajući na ovom raskrižju rastući broj vozila razmatrana je, kako navodi, i mogućnost izgradnje podzemnog pravca sjever-jug na Ulicu Domovinskog rata, ali se zbog uskog prolaza i niza infrastrukturnih podzemnih instalacija odustalo od idejnog projekta.
Ističe i kako zbog činjenice da je raskrižje projektirano i izgrađeno za znatno manji broj vozila, zbog loše i nedovoljne bočne preglednosti u prometno tehničkom smislu ovdje nije održiva ni izgradnja kružnog toka, te kako preusmjeravanje prometnog toka prema alternativnim pravcima nije moguće bez ozbiljnih studija održivosti prometnog sustava.
- Kako bi se u budućnosti smanjile prometne nesreće na predmetnom raskrižju potrebno je postaviti upozoravajuću svjetlosnu signalizaciju iz svih pravaca, o čemu se trebaju očitovati stručne službe Grada Splita, Prometna policija i Udruga prometnih inženjera – naglasio je prometni vještak Smodlaka.