Kako su nedavnu sječu stabla sofore na privatnom posjedu u Kuzmanićevoj ulici, unatoč činjenici da je bilo pod zaštitom GUP-a, u Gradu i policiji opisali zakonitom, potaknuti mnogim otvorenim pitanjima koja je iza sebe ostavila, za mišljenje smo upitali struku.
Podsjetimo, na poziv susjeda ujedinjenih u traganju za “pravdom za stablo” pisali smo o sječi 80-godišnjeg stabla, koje je, uz nekvalificiran argument prijetnje sigurnosti platilo cijenu uređenja terase ugostiteljskog objekta.
Iako investitori još nisu upisani kao vlasnici privatne čestice na kojoj se stablo nalazilo, te iako susjedi pravno osporavaju međe unatoč zaštiti koju je ovo stablo uživalo prema GUP-u, koja bi u slučaju da se nalazilo na javnoj površini značila obvezu procjene
Komisije za stabla, ovo je stablo srušeno slijedom procjene tvrtke “Rock climbing”, ovlaštene tek za visinske radove, koja ga je i posjekla.
No, spomenuta tvrtka nije ovlaštena za procjenu zdravlja stabla, kako se da naslutiti kada se barata izrazom “procjena ovlaštene tvrtke”, što smo doznali upitavši ih za kvalifikacije.
U Banovini, kao i u splitskoj policiji ništa od navedenog nisu procijenili spornim.
Elementi kaznenih djela
Poznata splitska odvjetnica Doris Košta koju smo zamolili da nam pojasni pravnu perspektivu, situaciju je komentirala ističući kako su u pitanju zaštite ovog stabla zakazale sve institucije.
– Za početak je evidentno je da je u pitanju granični spor. Dok god se svi uključeni nisu složili oko međa, u tom smislu se stablo apsolutno u ovom trenutku nije smjelo posjeći!
A kako se, štoviše, radi o zaštićenom stablu ono se, niti u slučaju da su granice utvrđene, nije smjelo rušiti bez odobrenja gradskih službi – kazala je Košta, dodavši da kada u Gradu kažu da je sve u skladu sa Zakonom, pozivaju na jako široko tumačenje zakona, jer i sama ovdje vidi propust do propusta.
Prema njezinim riječima očiti su elementi više kaznenih dijela.
– Prvo, susjedi imaju osnovu za podnošenje kaznene prijavu za oštećenje tuđe stvari. Drugo, poduzeće koje je uklonilo stablo te dalo procjenu njegova stanja zlorabilo je svoj položaj, iznoseći tvrdnje bez pravne osnove. I treće – Grad može biti sram što su uzeli njihovu procjenu u obzir te se njih može teretiti za nesavjesno postupanje – navela je ova pravnica.
– Po meni je očita i namjera da se radi protivno zakonu, jer, da se nisu bojali procjene, investitori bi i sami posao povjerili “Parkovima i nasadima” – dodala je Košta.
I dok je Split, ako je suditi po ovom i sličnim iskustvima još daleko od brige o zelenilu koje je omiljena tema svake predizborne kampanje, da je situacija već u susjedstvu bitno drukčija, kazao nam je Fran Poštenjak, magistar arborikulture i urbanog šumarstva, čije znanje koriste jedinice lokalne samouprave, kao i privatne osobe diljem države i u inozemstvu, ističući kako u metropoli za svaku sječu zaštićenog stabla na privatnoj parceli treba zatražili suglasnost gradskog odjela zaduženog za zelenilo.
– Baš smo nedavno pozvani radi jedne smreke koja se nalazi na privatnoj površini, a jako je nagnuta, što predstavlja neposrednu opasnost za prolaznike, ali je vlasnik, unatoč našoj ovlaštenoj procjeni, ne smije skidati dok ne dobijemo zeleno svjetlo od gradskog Zavoda. A vani je ta regulativa bitno stroža.
Poznat je, recimo, slučaj iz Velike Britanije gdje su stabla i na privatnim parcelama neuvjetno pod zaštitom, a gdje je čovjek bez pitanja dao samo orezati krošnje triju stabla na svome posjedu, da bi mu manje prljala bazen, zbog čega je kažnjen s uvjetnom zatvorskom kaznom od šest mjeseci i osam tisuća funti novčane kazne – naveo je Poštenjak, ističući perspektivu okolišno osviještenog društva.
A da je za stanovnike Lučca pala sofora tek jedan u niz gubitaka kazao nam je tamošnji kotarski vijećnik Barnimir Urlić ističući kako privatni interesi guše ne samo zelenilo već i druge stambene sadržaje.
- I ja sam tu odrastao, to je sad baš velika pormjena doživljaja ulice, susjedima će to biti pakao. Problem je sa svim tim površinama u starom dijelu grada gdje su to nekada bili težački prostori, možda tek ledine za vezivati magarce, što sada vlasnik takve parcele komercijalizacijom može riještiti životno pitanje. Tako je bilo s parkom na dnu Rokove ulice koji više ne postoji. Radunica je nekad imala o dućane i radnje i svega je bilo, a sada nema ništa. Kao u Varošu. Samo sobe - istaknuo je Urlić.