Već se godinama piše da u današnjem Splitu u centru grada nema skoro ničega osim restorana, pečenjarnica, apartmana i sladoledarnica, pa tako nema ni knjižara. Sve je svedeno na knjižaru Školske knjige na Voćnom trgu i na manju knjižaru Znanja na Pjaci.
Da stvar bude gora, početkom godine zatvorio je antikvarijat Misal, a mogućnost zatvaranja nadvila se i nad antikvarijat Nostrimus u Križevoj. Da stvar bude još gora, povijesno važna, kulturno zaštićena knjižara Morpurgo godinama čami neotvorena jer ju je kupio privatni vlasnik pa je zapelo oko zamjene prostora. Na čuđenje turista i ljutnju svih koji drže do knjige i do Splita.
Koliko je bogatija knjižarska scena bila u Splitu prije osamdesetak godina, ratne 1941., pokazala je Facebook stranica "Split kroz povijest". Oni su jučer objavili status u kojem se navodi:
"Mali je Split 1941. imao jedanaest knjižara i papirnica: R. Altaras, Bojanić i Peroš, M. Grabovac, Hrvatsku knjižaru, F. Lhotsky, I. Makjanić, G. A. Milisich, Morpurgo, I. Nikolić, M.Petrošić, Vitturi i Kolina.
I dobro opremljene trafike-papirnice: M. Akelić, K. Baković, A. Foretić, V. Jurić, A. Macanović, B. Murvar, F. Ozretić, A. Paut, F.M. Petrikov, R. Papo, V. Šafranek i Z. Schönauer".
Dakle, tada više puta manji Split imao je 11 knjižara i 12 "dobro opremljenih" trafika-papirnica. Jest da je knjiga tada bila traženija roba, jer nije bilo streaming servisa, YouTubea, torrenta i ostalog, ali opet nije dobro.
Usponi i padovi splitskoga knjižarstva
Doduše, ima i danas nešto papirnica, uostalom papirnice su uglavnom i sve knjižare, a za neke čiste papirnice ne može se reći da su dobro opremljene knjigama. Ni trafike više nisu dobro opremljene knjigama kao što su bile prije desetak godina. Dapače i trafika je sve manje, uskoro bi ih u centru moglo biti manje nego knjižara i papirnica.
Ne tako davno, so prije četvrt stoljeća, postojao je knjižarski lanac Naprijed s velikom knjižarom "Miroslav Krleža", tada je radio Morpurgo, na kantunu Pjace bila je knjižara papirnica "Vladimir Nazor", kao i Peristil. Osim Naprijeda, na Pjaci je bio i Logos, Algoritam Ispod ure, nekoliko knjižara i antikvarijata "Marjan Šare" te Verbumova knjižara kod Svetog Frane, Svijet knjige kod Židovskog prolaza, a u gradu je djelovao i antikvarijat "Libar".
Onda je prvih godina dvijetisućitih došlo do preslagivanja, Naprijed je propao, uz njega i Logos, ali "Krleža" je opstao, otvoren je i odlično opskrbljeni i vođeni Morpurgo koji je nakon dugo vremena donio u Split sve netom objavljene knjige. Došao je Profil u Šubićevoj, VBZ kod kina Karaman, Verbum je širio svoju knjižarsku mrežu, kao i Kršćanska sadašnjost. Od toliko širenja možd smo nekog i zaboravili u ovom nabrajanju.
Onda je uslijedila moda objava knjige uz novine, kada su trafike bile knjižare u malom, imale su više knjiga nego novina. Poslije kako su se otvarali trgovački lanci, u njima su se otvarale knjižare. Otvoren je Mercator, a u njemu V.B.Z.-ova knjižara, Ipercoop u Emezeti imao je dobru knjižaru, otvoren je Joker, a u njemu veliki Profil (danas Hoću knjigu), poslije City Centar, a u njemu Tisak media, nakon neuspjelog pokušaja na Rivi, u Malla je otvorio V.B.Z.... Sve su to dobre knjižare, nažalost uglavnom izvan šireg centra grada, pa i izvan samog grada.
Nažalost poslije toga smo došli ovdje gdje smo sada, svedeni na nekoliko knjižara i papirnica, s jednim jedinim antikvarijatom, jer oni koji rade nekoliko mjeseci uoči sezone udžbenika takvima se ne može zvati.
Naravno neće ni ovo vrijeme trajati zauvijek. Zato je dobro podsjetiti se dana splitskih knjižarskih ponosa i slave, kao što je ova fotografija iz 1941. kada je u gradu djelovalo 11 knjižara i 12 papirnica. Neka se ponovi, i to što prije.
