StoryEditor
Split41 GODINU KASNIJE

Poljudska sirotica: projekt obnove neodržavanog stadiona je spreman! Treba ‘samo‘ prikupiti 100 milijuna kuna - to je račun za desetljeća neulaganja

Piše Tanja Gattin
6. rujna 2020. - 11:29

Poljudska ljepotica, djelo arhitekta Borisa Magaša, ovih dana slavi 41. rođendan. O tome u kakvom je stanju stadion nakon toliko godina, kako bi mogao izgledati u novom ruhu i koliko bi mogli trajati radovi sanacije, govorio nam je professor emeritus Ante Mihanović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.

Još kao mladi inženjer i suradnik glavnog konstruktora, inženjera Boženka Jelića, sudjelovao je u projektiranju stadiona do faze glavnog projekta. Zatim je, nakon izgradnje, više od dva desetljeća vodio praćenje te zahtjevne konstrukcije. A prije nekoliko godina, također kao dio tima Fakulteta u Splitu, bio je jedan od recenzenata projekta sanacije stadiona koji je izradio Institut IGH.

Za početak kazao nam je koji su sve bili razlozi zbog kojih je Fakultet više od 20 godina brižno pratio konstrukciju stadiona na Poljudu:
– Godinu dana nakon njegove izgradnje, primijećena su titranja na visokim dijelovima gledališta. Utvrdili smo da se radi o milimetarskim pomacima na velikoj konzoli, koji su beznačajni. No, stvarali su neugodan osjećaj, jer ljudi su navikli na vertikalno titranje, a na horizontalno baš i nisu.

Čudesna konstrukcija

Također, to je bilo prvi put da je tvrtka "Mero" proizvela konstrukciju koja nije u ravnini, nego je zakrivljena u rasponu preko 200 metara.
– Ta konstrukcija bila je nešto novo u Europi. Nismo znali hoće li se u uvjetima jakog vjetra ili punog gledališta događati nešto što nije bilo predviđeno projektom. Kao arhitektonsko djelo naišlo je na puno hvalospjeva u svijetu i to je jedina građevinska konstrukcija iz bivše Jugoslavije koja je ušla u literaturu sveučilišta u zapadnoj Europi. Jedina! – ističe naš sugovornik, koji je, napomenimo, suradni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redovni član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, 12 godina bio je što dekan, što prodekan splitskog fakulteta, te je i dalje aktivan u poslu iako je po sili zakona nakon navršene 71. godine otišao u fakultetsku mirovinu...

image
Profesor Ante Mihanović
Jakov Prkić/Cropix



Prof. dr. sc. Mihanović nastavlja da je postojao i jamstveni rok od 10 godina za kvalitetu izvedbe.
– U početku smo otklonili pukotine na glavnim nosačima koje su bile očekivane i izvođač ih je prihvatio sanirati. Sve navedeno su bili razlozi zbog kojih je Poljudska ljepotica bila praćena. Znači, stadion je praćen, ali nije održavan – napominje.
– U struci postoje norme koje Grad, kao vlasnik sportskog objekta, nije poštovao. Naime, stadion je trebao biti održavan praktički nakon 10. godine s obzirom na čeličnu konstrukciju, što znači da je se antikorozivno štiti, s nje uklanja prašina, vidjeti kako funkcioniraju instalacije, vijci i sve ostalo. Gore imate i KIC kabine i staze. Čelične konstrukcije se u pravilu detaljno kontroliraju svakih pet godina, a ja bih rekao da se u obnovu treba ići svakih 10 godina. To se do sada nije radilo.

Prije nekoliko godina iz Grada je krenula inicijativa da se pokrene sanacija koja bi, kako napominje naš sugovornik, nadomjestila sve to što se nije činilo ovih 40 godina.
– Već se bezbroj puta upozoravalo da je potrebna sanacija, jer što više s time otežete, intervencija će biti skuplja. Sada je već dosegnula iznos od 100 milijuna kuna, a to je prilična svota. Nedavna odluka da se stadion proglasi spomenikom kulture, jer on to jest – vrhunsko arhitektonsko, ali i konstruktorsko djelo, omogućuje apliciranje za europska sredstva za sanaciju.

Ništa od solarnih ploča

Na natječaju je izradu projekta sanacije dobio Institut IGH, a profesori Bernardin Peroš i Ante Mihanović sa splitskog Fakulteta bili su recenzenti.
– Pregledali smo cijeli projekt na kojem je radilo 30-ak stručnjaka iz Instituta i njihovih suradnika. On je prihvaćen i nalazi se u Gradu i u Hajduku, te je na putu da bude apliciran za EU fondove. Realizacijom toga cjelovitog projekta stadion će se dovesti u stanje koje bi bilo vrlo blisko stanju nakon gradnje.

Sa sto milijuna kuna će se...
– Promijeniti pokrov od leksana i metalna potkonstrukcija, antikorozivno zaštititi sve krovne metalne konstrukcije i ukloniti nedostaci, obnoviti i na kraju prebojiti sve betonske konstrukcije, čime će biti osvježene i izgledom. Tu su zatim zahvati na elektro i strojarskim instalacijama, te na protupožarnom sustavu. Navedeni procijenjeni iznos ne obuhvaća unutarnje uređenje prostora i travnjaka.

Svojedobno se kao ideja spominjalo i stavljanje solarnih ploča, o čemu smo upitali prof. Mihanovića.
– Solarne ploče ne dolaze u obzir jer bi se time promijenio oblik na krovu, a on treba biti u istom obliku kao original. Belgijska tvornica, koja proizvodi leksan ploče, obavijestila je one koji su radili projekt sanacije kako imaju sačuvane kalupe i vjerojatno će dati povoljnije ponude za izradu novih ploča. Toj tvornici, kao i tvrtki "Mero" iz Njemačke, stadion Poljud je bio referenca za buduće poslove, te prate sve što se događa oko njega.

image
Duje Klarić/Cropix

 

Nedostaci i u gradnji

Prof. Mihanović dalje ističe:
– U najlošijem stanju je čelična potkonstrukcija na koju se s vijcima pričvršćuje pokrov, a nosači su ujedno i odvod kišnice. Zbog potkonstrukcije mora se maknuti i cijeli pokrov.

Naš sugovornik objašnjava:
– Izgleda da u samoj gradnji potkonstrukcija nje bila savršeno riješena. No, žurilo se s gradnjom, stadion je, naime, izgrađen u manje od dvije godine, pa se nije moglo čekati da netko drugi to isporuči.
Također, konstrukcije su djelomično oštećene u propucavanju u ratu, jer su vojnici JNA iz Lore vježbali gađanje u neke dijelove stadiona. Ima i oštećenja po prirodi stvari – cink i antikorozivna zaštita nije svugdje sačuvana i morat će biti djelomično obnovljena i naravno da će ići bojenje.

Od tih 100 milijuna kuna, 40 milijuna kuna bi se odnosilo na metalne dijelove – krov i sve uz njega, a 60 milijuna na betonsku konstrukciju.
– Imate oštećenja i zakrpe na betonskoj konstrukciji. Sva oštećenja treba ukloniti, nadoknaditi gdje nedostaje armatura, obnoviti i prebojiti. Tako da će svi nosači gledališta biti obnavljani. Zatim imate prijelazne mostove, tunele, potporne zidove – svi oni moraju biti pregledani i obnovljeni. Most na šetnici iznad Hajdukovih prostora je u najlošijem stanju jer tamo odvodnja nije bila dobra i zadržavala se voda na njemu, zbog čega su se stvorile sige.

Ne treba ga zatvoriti

Projekt sanacije je cjelovit, kaže prof. Mihanović, i, prema njegovu mišljenju, vrlo dobro napravljen.
Grad Split mora postupiti u određenom roku koji, napominje naš sugovornik, nije tako dug.
– Po mojemu sudu, sanacija bi se morala provesti u roku 10 godina, jer će nakon toga biti niska pouzdanost elemenata koji su nad glavom, te će biti rizik da netko strada. Također, što god više čekate, više ćete morati uložiti u obnovu. Znači, što prije počnete, stvar će biti jeftinija.

Sanacija će, dodaje, trajati nekoliko godina.
– Objektivno nećete imati sto ekipa da to napadnete odjednom. Za primjer, kada biste počeli farbati 12 tisuća štapova čelične konstrukcije s grupom od desetak ljudi, to bi radili toliko dugo da kada dođu na drugi kraj, već bi sve morali ispočetka, pod uvjetom da svakih pet godina obnavljate boju.
Nastavlja kako radi sanacijskih radova neće trebati zatvarati stadion.
– Skidanje pokrova i potkonstrukcije može se obaviti u razdoblju kada se na stadionu ne održavaju utakmice. Kada se bude radila sanacija tribina, radit će se na jednom dijelu, a drugi dio će se koristiti. Prema tome, igranja utakmica i djelomičnog punjenja gledališta bit će uvijek.

image
Novinarske kabine na krovu stadiona
 
Duje Klarić/Cropix



Prof. Mihanović kaže da se ne može reći da je stadion sada nesiguran.
– No, to je naprosto stvar koja stari, slabi iz dana u dan i jednog dana ga se mora popraviti. Možete vi to pustiti tako još 20 godina, ali onda nije sigurno da vam od gore neće doletjeti neki od onih leksana.

Početak za dvije godine?

Znači, dokumentacija je pripremljena da se može aplicirati na europske fondove. Evo koliko najmanje mora proći vremena prije nego što uopće počnu radovi:
– Prijava na fondove trajat će najmanje od godinu do godinu i pol dana, a nakon toga ide javna nabava radi izbora izvođača radova. Znači, sanacija bi najranije mogla početi za dvije godine. Poljudska ljepotica vratit će se u prvobitno stanje, možda čak i kvalitetnije. Vrijednost stadiona je 150 milijuna eura. Toliko bi, naime, koštalo da napravite novi. Sanacija će koštati samo 10 posto tog iznosa. Po tome je građevina u relativno dobrom stanju.

Koliko je projektant predvidio rok trajanja?
– Projektanti su bili dužni napraviti da rok trajanja bude 50 godina. To je bez zahvata u konstruktivne dijelove, ali uz ranije održavanje. Ne možete konstrukciju pustiti, morate je u nekom trenutnu početi održavati.
Uže djelovanje prof. Mihanovića je numeričko modeliranje, proračuni i projektiranje građevinskih konstrukcija.
– Proračun i projektiranje konstrukcije Poljuda smo dijelom radili na vlastitu programu, a nešto na američkom STRESS-u, koji je bio instaliran na "Srcu" – Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu – kaže profesor i nakratko nas uvodi u povijest uvođenja prvih računala u grad pod Marjanom.

'Lavčevićevo' računalo

– Kolega inženjer Boženko Jelić je prvi u onoj državi primijenio računalo za proračun u projektiranju konstrukcija. Tako je prva takva primjena istočno od Beča bila upravo u – Splitu.
Tada je Mihanović još bio student.
– "Lavčević" je još 1969. godine imao prvo računalo koje je došlo u Split – IBM 1130, koje je imalo 240 kilobajta memorije. Istodobno su ga imali Vinča institut za nuklearna istraživanja u Beogradu, te "Ruđer Bošković" i Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Ali jedini koji su imali kompjutorske programe da bi to koristili bio je upravo "Lavčević", jer su bili pametni pa su i to kupili. Proračuni na računalu znali su trajati po dva dana, pa kad bi zagrmjelo i nestalo struje, onda sve ponovno.

image
Ruzinava "šetnica" po krovu
Duje Klarić/Cropix



Tako je samo "Lavčević" mogao komercijalno obavljati proračune konstrukcija, jer je imao odgovarajuće programe. Jelić je to prvi svladao preko edukacija IBM-a, a kada je počeo "projekt stadion", mi smo već bili duboko u korištenju računala. Do tada je na tom računalu isprojektiran dobar dio Splita 3 i sve što je "Lavčević" radio – vojno odmaralište Kupari kod Dubrovnika, građevine u Češkoj i u Iraku... Tu smo se jako približili onome što su zapadnoeuropski inženjeri radili.
I Mihanović je u početku sam razvijao računalne programe za proračune, jer, kako napominje, u to je vrijeme bio one man show, dok se grupe po svijetu nisu ujedinile, pa vodeće softvere, koje danas koristi, rade timovi s više od 500 ljudi.

Što kažu u Hajduku

Pripremljena je projektna dokumentacija, te će Grad i Hajduk projekt prijaviti za financiranje iz EU fondova za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Prijave za financiranje šaljemo u rujnu, a rezultate ćemo znati početkom sljedeće godine, a možda i prije. Projekt obnove krovišta vrijedan je 102 milijuna kuna, a muzeja 44 milijuna - kazao je Marin Brbić, predsjednik Hajduka

image
Svijet mu se divio - stadion na Poljudu u vrijeme izgradnje, prije Mediteranskih igara 1979.
Arhiv SD
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. siječanj 2022 03:12