StoryEditor
Splitbrana zarazi

Ostavili su sve i ušli u poseban ‘odred‘ KBC-a Split: pričali smo s herojima koji virus gledaju ‘u oči‘ i doznali što se događa iza vrata laboratorija

18. travnja 2020. - 13:22
Hrabre žene koje obavljaju testiranja u laboratoriju na Križinama - Andrea Čukušić, Ana Radman, Ana Smolčić i Marina RadićPaun Paunović/HANZA MEDIA

Uvijek će postojati ljudi koji donose rješenja i guraju stvari naprijed i oni koji vide probleme zbog čega se nešto ne može napraviti. Uvijek i u svemu!

A kad je u pitanju epidemija koronavirusa koja nam trenutačno upravlja životom, ta karakterna razlika među liječnicima i zdravstvenim radnicima, na primjer, može značiti hoćete li dobiti pomoć kad vam treba ili nećete. Hoće li se netko zauzeti ili ne?

To, u kombinaciji s opjevanim splitskim dišpetom, možda je pozadinski razlog zbog kojeg je “od danas do sutra”, doslovno preko noći, u KBC-u Split prije dvadesetak dana počelo testiranje za COVID-19. I to u situaciji kada su već donesene prve mjere za suzbijanje epidemije, kada je otpočelo brojenje zaraženih koronavirusom i kada su se testovi radili samo u Zagrebu, na Klinici “Fran Mihaljević”. Ali u Splitu ih nije radio nitko.

Jer znanje o novom virusu stiže iz ranije zaraženih azijskih zemalja, na osnovi malobrojnih stručnih radova, tako da se prva logistika, okupljanje stručnjaka, u čitavoj Europi, pa i u Hrvatskoj i Splitu, stvara u hodu.

Da se testiranje treba obavljati u Splitu, te da se tako štedi dragocjeno vrijeme, ali i novac, u atmosferi neizvjesnosti nadolazeće zaraze, među prvima je shvatio dr. Šimun Anđelinović, predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju splitskoga KBC-a.

Više od stotinu testova dnevno!

– Kad smo krenuli u s dijagnostikom COVID-19 u KBC-u, bili smo vođeni motivom da to moramo pružiti našim pacijentima i građanima – kaže on.

– Dobili smo podršku ravnatelja dr. Julija Meštrovića, kao i stručnog vijeća bolnice, a stručnu i ljudsku pomoć dobili smo na Klinici “Fran Mihaljević”, od dr. Alemke Markotić i dr. Ivana Cristiana Kurolta. I ujedinili smo se, iako nije bilo lako, sve tehničke, ljudske i stručne resurse iz različitih klinika, zavoda i odjela KBC-a. Neki kolege su smatrali da mi to ne možemo, neki da se time inače ne bavimo, neki nisu shvatili da je ovo važnije od naših podjela na odjele, ali usprkos tome mi od 24. ožujka provodimo testiranja.

image
Laboratorij u kojemu se obavljaju testiranja
Paun Paunović/HANZA MEDIA

Radimo kao tim iz pet različitih odjela: Zavoda za patologiju, Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju, Klinike za dječje bolesti, Klinike za ženske bolesti i porode i Zavoda za transfuzijsku medicinu, prvi put u povijesti KBC-a. Neki su predstojnici, poput dr. Veselina Škrabića i dr. Denija Karelovića, odmah ponudili svoje ljude na raspolaganje. Uzeli smo stručnjake koji imaju iskustva u ovoj vrsti dijagnostike, paralelno se educirali o ovom novom virusu i radili.

Danas imamo sve bolje tehničke uvjete, imamo jedno posebno iskustvo međusobne suradnje i zadovoljstva rezultatima – kaže dr. Anđelinović, koji je koordinator nove ekipe za dijagnostiku koronavirusa.

U KBC-u Split je tako do sada provedeno testiranje više od 800 pacijenata, onih koji su u bolnici ili preko uputnice za Infektologiju. Dnevno se radi do 48 testova. Još toliko uzoraka uzetih preko drive-ina, pokretnih stanica, obrađuje se odnedavna u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo. A između deset i 40 briseva se slalo u Zagreb na analizu. Tako da, kad se zbroji, dolazimo do brojke od između 100 i 140 testova dnevno na splitskom području. Posljednjih dana navodno nema potrebe za slanjem uzoraka u Zagreb, što znači da je broj testova dnevno do 100.

Dr. Sardelić - autorica ‘know how’

A kako izgleda izbliza cijeli postupak testa na koronavirus ispričala nam je dr. Sanda Sardelić, mikrobiologinja koja je postavila “know how”, odradila sa svojim timom prve testove i zbog koje, slažu se svi, čitav lanac zaposlenika dosad uspijeva izbjeći zarazu famoznim virusom. Ona rukovodi prvom fazom testiranja u dislociranom laboratoriju na Križinama.

image
Imrovizirani laboratorij u bolnici na Križinama
Paun Paunović/HANZA MEDIA

– Odmah smo se na početku podijeliti u dva tima, po jedan koji stoji kući i jedan koji radi, i na Križinama i u zgradi Patologije na Firulama. Ekstrakcijski tim na Križinama radi izdvajanje nukleinske kiseline iz virusa u bio-zaštitnom kabinetu. U tom postupku manuelno “ubijamo” virus, kako ne bi bio infektivan, te ekstrahiramo njegovu nukleinsku kiselinu. Tu neinfektivnu, eluiranu nukleinsku kiselinu šaljemo na Patologiju. Ova prva faza ručne ekstrakcije za ukupno 46 uzoraka traje između četiri i šest sati, uz svu pripremu, obilježavanje uzoraka, unošenje u protokol te oblačenje osoblja u zaštitna odijela. Nakon toga amplifikacijski tim dobiva materijal, te metodom lančane reakcije polimeraze nukleinsku kiselinu multipliciraju, dok na ekranu prate je li neki uzorak pozitivan ili ne. Odnosno, je li u uzorku prisutna nukleinska kiselina virusa SARS-COV-2.

Postupak se radi na dva gena: nakon što prvi bude pozitivan, detektira se još jedan potvrdni gen, u skladu s tzv. Berlinskim protokolom. Nakon toga nastupaju liječnici koji kontroliraju i interpretiraju konačne rezultate, pišu nalaz i distribuiraju ga. Proces je dugotrajan, a posao oko nalaza i prijavljivanja bolesnika je poprilično mukotrpan – kaže doktorica Sardelić.

Trenutačno se više od ovog broja testova ne može napraviti, niti se postupak može skratiti na manje od 12 sati. Kako nam je objasnila ing. Arijana Vuko, toliko stignu zato jer se prva faza radi manuelno, a tek automatizirani uređaj za ekstrakciju uzoraka bi taj laboratorijski dio skratio za četiri puta, te bi se moglo raditi i veći broj testiranja. Uz to što bi djelatnici bili manje izloženi utjecaju virusa. Upravo jedan takav automatizirani uređaj za brzu ekstrakciju uzoraka je stigao na Zavod za patologiju, međutim dodatni problem je, kao i za sve druge laboratorije, to što na globalnoj razini nedostaje reagensa koji se koriste za COVID-19 testiranje, tako da ga se stalno pokušava osigurati dovoljno.

Jedan čovjek, a dva različita nalaza

Test koji se koristi za COVID-19 odobrila je Svjetska zdravstvena organizacija, a odmah nakon dobivanja rezultata svi se nalazi upisuju u središnju bazu podataka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo – svi pozitivni, negativni i vjerojatno pozitivni na COVID-19. Također, podaci se šalju na šest e-mail adresa, ravnatelju bolnice, Infektologiji, Epidemiologiji, Respiracijskom centru, Zavodu za javno zdravstvo...

image
Doktorica Sanda Sardelić i doktor Nenad Kunac
Paun Paunović/HANZA MEDIA

– Svi laboratoriji u Hrvatskoj, a u Dalmaciji su, osim Splita, još samo u Zadru, moraju upisivati podatke radi izvještavanja Nacionalnog stožera, ali i da svi drugi mogu pročitati podatke – kaže dr. Nenad Kunac, patolog i zamjenik koordinatora, koji nam odgovara na pitanje što znači da je netko vjerojatno pozitivan, odnosno da je i pozitivan i negativan u isto vrijeme, kako se moglo pročitati, na primjer, za neke štićenike Doma umirovljenika u Vukovarskoj ulici.

– Dogodi se da je taj prvi, E-gen nalaz pozitivan, a ovaj drugi, potvrdni, RpRd negativan. Zbog toga što taj gen nije specifičan samo za SARS-COV-2, već i neki drugi koronavirusi imaju sličan gen. Ali onda kliničar, obiteljski liječnik, procjenjuje prema tome ima li testirani temperaturu ili neke druge simptome, a mi preporučamo da se bris ponovno napravi u roku od 48 sati – kaže dr. Kunac.

U ovakvoj epidemiološkoj situaciji u kakvoj smo, u fazi pandemije, takav se nalaz ipak smatra “vjerojatno pozitivnim”. A ako je nalaz za prvi gen negativan, pacijent je O.K.

A zašto isti pacijent jednom može biti negativan na testiranju, a nakon nekoliko dana pozitivan?

– U inkubacijskom periodu zaraze ponekad nema dovoljne koncentracije virusa. Treba pričekati dva tri dana, dati vrijeme virusu da se replicira ako je netko zaista zaražen, ali ako osoba ima simptome: temperaturu, kašalj, onda treba odmah napraviti test - kaže nam dr. Bernarda Lozić, pedijatrica.

image
I nalazi pristiglih uzoraka dezinficiraju se pod UV zrakama
Paun Paunović/HANZA MEDIA

Dr. Sanda Sardelić dopunjava:

– Svaki pacijent ne mora nužno u trenutku uzorkovanja imati virus u nosu, ali on može biti u donjim dišnim putevima. Zatim, osoba koja uzima bris možda nije educirana, pa nije zahvatila dio nazofarnksa brisom, a virus u uzorku može propasti u transportu. Razloga je puno. Uglavnom, za 30 posto osoba nalaz PCR može biti lažno negativan jer se ne uspije dokazati prisustvo virusa – veli ova mikrobiologinja.

Mi smo brana zarazi u bolnici

Ipak, uza sve rečeno, dijagnostički tim koronavirusa dosad uspješno brani bolnicu od zaraze, a o tome koliko bi tragično bilo da uđe na odjele s bolesnom djecom, govori pedijatrica dr. Lozić:

– Prije nego primimo u bolnicu djecu s temperaturom, napravimo niz testova jer na odjelu leže ranjive osobe – tu su djeca oštećena u razvoju, s različitim kroničnim bolestima, pa djeca koja se liječe od akutne leukemije i niza malignih bolesti, pa neuropedijatrijski i dojenački dio. Ima oko 30 djece na Klinici, znate li što bi to bilo da COVID-19 uđe u takvu sredinu, to bi bilo gore nego u Domu umirovljenika u Vukovarskoj, ne daj Bože!

Na Zavodu za intenzivnu medicinu imamo niz kroničara, a onda pacijenti na dijalizi koji dobiju temperaturu... Zvali su iz danas iz Šibenika zbog djeteta za koje se sumnja da ima leukemiju i ne može bez negativnog nalaza na COVID-19 ući u bolnicu, svi zovu, mobitel stalno zvoni.

Da nemamo testiranje u KBC-u, morali bismo čekati da nalaz stigne tek sutradan iz Zagreba, što usporava liječenje bolesnika – govori ova pedijatrica, koja je na čelu Zavoda za hematoonkologiju i medicinsku genetiku na svojoj klinici, gdje je još početkom ožujka, zbog imunokomprimirane djece, donijela niz mjera izolacije:

– Sve naše osoblje svakodnevno mjeri temperaturu, imaju svoju knjižicu i u nju unose mjerenja s vlastoručnim potpisom kojim jamče za istinitost podataka. Roditelji koji borave sa svojom teško bolesnom djecom od tada više nisu izišli iz bolnice, majke žive s njima po cijele dane.

Od tada nisu vidjele druge članove obitelji, svoju drugu djecu, a ima žena s dojenčetom kod kuće koje su zarobljene na odjelu. Sve u cilju sprječavanja ulaska nekog zaraženog virusom covid-19 u bolnicu!

Svi mi zaposleni se ponašamo isto – ja sam se odselila od svojih, ne odlazim u dućane, nego mi se dostavlja hrana, idem samo na posao, da ne bih nekog zarazila. Mi liječnici i više nego drugi građani imamo moralnu odgovornost da ne prenesemo virus. I naši kolege s drugih odjela se žele testirati kad dobiju temperaturu, grlobolju ili kašlju i kišu zbog alergijske reakcije, žele znati mogu li ići sutra na posao, raditi s pacijentima – kaže dr. Bernarda Lozić.

Treba im reći - hvala!


Uz sugovornike u tekstu, u timu za dijagnostiku koronavirusa rade još liječnici patolozi dr. Joško Bezić, zamjenik koordinatora, dr. Ivana Karaman, dr. Ivana Mrklić, dr. Sandra Zekić Tomaš, dr.Snježana Tomić, te mikrobiologinje dr. Marina Radić i dr. Jelena Martinović.

Također i laboratorijski djelatnici: ing. Maja Tarabene, ing. Ivana Tomić, ing. Vesna Babić, molekularni biolozi Mario Pirija, Andrea Ćukušić Kalajažić, Ana Smolčić,
Sendi Kuret, Maja Buljubašić i Maja Petrović, mag. Ana Radman, dipl. kem. Irena Drmić Hofman, kao i viša sestra Ivana Zebić, te Katica Čavčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 21:10