"Nema neovlaštenog snimanja kada je u pitanju javni interes i strah za radno mjesto", lekcija je koju ponovno uče u Javnoj ustanovi za upravljanje Park-šumom Marjan.
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu odbacilo je kaznenu prijavu protiv edukatorice Marijane Carevski Balić, zaposlene u navedenoj javnoj ustanovi, koja je bila prijavljena za neovlašteno snimanje radnog sastanka početkom ožujka ove godine. Kaznenu prijavu su protiv edukatorice podnijeli tadašnji v.d. ravnatelja Stipe Mušura, tadašnji koordinator za park-šumu Srđan Marinić, voditeljica stručne službe Ingrid Pečarević i predsjednik Upravnog vijeća ustanove Karlo Siminiati Čupić.
Prijava je podnesena u srpnju ove godine, nakon što je u lipnju odbačena prva kaznena prijava zbog neovlaštenog snimanja koju je podnio Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Splita.
Sporna je bila snimka sa sastanka u trajanju od 17 minuta, na kojoj dogradonačelnik govori o odluci Ministarstva poljoprivrede kojom je obnovljena odluka o vlasništvu kojom je gospodarenje nad Marjanom isključivo u nadležnosti Grada Splita, koja se proširila društvenim mrežama.
Nakon toga je dogradonačelnik podnio kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe zbog neovlaštenog snimanja. Policija je na temelju prijave došla u prostorije JU PŠ-a Marjan i odvela edukatoricu Marijanu Carevski Balić u postaju na obavijesni razgovor te joj je oduzet mobitel.
Ubrzo je postala osumnjičena u predmetu, o čemu je obaviješten DORH u posebnom izvješću koje im je policija poslala kao nadopunu kaznene prijave. Početkom lipnja je prijava odbačena, a u rješenju je navedeno da nema kaznenog djela ako se “snimalo u javnom interesu ili drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe”.
Anonimna prijava
U srpnju na Općinsko državno odvjetništvo stiže druga kaznena prijava zbog neovlaštenog snimanja protiv Marijane Carevski Balić, i to od tri osobe koje su joj formalno nadređene i četvrte, koja formalno nije zaposlena niti je član ijednog upravljačkog tijela JU-a Marjan.
Kada su pozvani u Državno odvjetništvo, u svojim iskazima su ustrajali u kaznenom progonu. Na popisu prijavitelja umalo se našla i peta osoba, viši šumarski inspektor iz državnog inspektorata, koji je također bio na radnom sastanku. To se saznalo tijekom davanja izjave na državnom odvjetništvu, kada je šumarski inspektor opisao okolnosti sastanka, ali i kasnija zbivanja.
- Dobio sam anonimnu prijavu da je nepoznata osoba nelegalno posadila sadnice na području PŠ-a Marjan te su me dočekali Mušura, Marinić, Pečarević i Ivošević i zamolili da porazgovaramo o zakonskom okviru vezano za gore navedeno.
Pristao sam te smo održali neformalni sastanak, a nakon što je snimka izišla u javnost, nazvao me Stipe Mušura i ispričavao se te mi sugerirao da podnesem kaznenu prijavu zbog nelegalnog snimanja. Ja sam mu rekao da se ne radi o tajnom sastanku i da nisu izneseni nikakve povjerljive informacije te da se nemam namjeru baviti time - kazao je inspektor.
Bez loše namjere
U svojoj obrani tijekom ispitivanja, edukatorica je priznala kako je snimala sastanak.
- Bila sam potaknuta zbivanjima u firmi gdje se podižu kaznene prijave i prijeti otkazima, namjera mi je bila da zaštitim sebe i svoje kolege. Snimala sam iz straha, kod mene je prevladala panika i strah zbog situacije na poslu.
Snimku sam kasnije dala nekolicini poznanika, ali ja je nisam objavila na Facebook stranici “Doza splitskog reda” preko koje je došla u javnost. Sada mi je žao zbog svega, ali radilo se o mojoj nepromišljenosti, a ne o lošoj namjeri - kazala je.
DORH je odbacio prijavu, navodeći da je postojanje javnog interesa građana Splita za dostupnost informacija s radnog sastanka razlog isključenja protupravnosti. Javni interes također preteže zaštiti privatnosti Srđana Marinića, Stipe Mušure, Ingrid Pečarević i Karla Siminiatija Čupića, stoji u rješenju.
Nadalje, strah i nelagoda koji su prevladali kod Marijane Carevski Balić, tako da se pod utjecajem svih navedenih okolnosti odlučila snimiti sporni razgovor, također predstavljaju razlog isključenja protupravnosti i nadvladavaju zaštitu privatnosti prijavitelja, pojasnio je DORH.