Potkornjak koji izjeda Marjan (latinski: Orthotomicus erosus) sve je vrijeme bio prisutan u park-šumi, a u zadnje dvije godine uništio je 20.000 borova.
U programu gospodarenja koji je 2008. izrađen za marjansku šumu, utvrđeno je da postoji ta vrsta nametnika. Već tada je bilo napisano da se potkornjak može raširiti zbog požara ili vjetroizvale stabala. Iz krugova šumarske struke upozorili su nas da su se stabla počela sušiti na Marjanu nakon velike vjetroizvale prije nekoliko godina.
Nedavno smo o tome upitali prof. dr. Borisa Hrašovca, stručnjaka za potkornjake, koji je o tim kukcima pisao u programu za park-šumu. On smatra da je logično da su se nametnici raširili šumom nakon što je olujni vjetar izvalio borove. Stabla koja su tada popadala bila su trula, stara i bolesna, a nisu pravodobno uklonjena iz šume.
Da se nije vodila potrebna briga o marjanskoj šumi već desetljećima, o tome se konsenzusom slažu svi stručnjaci koje su novinari do sada kontaktirali. Dakle, nije čudno što su se pojavili potkornjaci u velikom broju. Još prije deset godina je prof. Hrašovec predvidio što će se dogoditi ne bude li se potkornjaka držalo pod kontrolom. Napisao je: "U slučaju eventualnoga gomilanja fiziološki oštećene drvne mase (opsežne vjetroizvale ili požar), moglo bi doći do opasnijeg prenamnoženja ovih fizioloških štetnika te bi bilo potrebno poduzeti ciljane kurativne mjere (odvoz napadnutog materijala i polaganje lovnih debala za zaustavljanje napada). U svakom slučaju, potrebno je ovu skupinu kukaca 'držati na oku', a što je moguće na više načina, od kojih je najjednostavniji registriranje pojave i količine godišnjih sušaca na području park-šume."
U “Slobodnoj” smo više puta upozoravali kako će uslijediti crni scenarij za Marjan zbog progresije kojom se širi nametnik, na što je ukazao i dr. Milan Pernek iz Hrvatskog šumarskog instituta. Zanimljivo, Robert Koharević, bivši ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom, tvrdio je kako u 2017. godini "nitko nije znao da je taj potkornjak tu jer ga stručnjaci iz Hrvatskog šumarskog instituta nisu ni pronašli".
Postavlja se pitanje je li uopće pročitao program upravljanja park-šumom, ako nije znao da je mediteranski potkornjak prisutan na Marjanu. U svakom slučaju, prije deset godina je bila riječ o zanemarivoj pojavi, a prošlo ljeto se 30.000 kukaca svakog tjedna hvatalo u feromonske klopke, što je zaprepastilo stručnjake.
Umjesto da su stali na kraj potkornjaku, iz Javne ustanove su se hvalili kako su organizirali predavanja o tom nametniku. Tadašnji čelnik Koharević je lani najavio da će srediti kukca pilanjem stabala, ali je angažiranu firmu uskoro poslao kući zbog protupožarne sezone pa je učinak bio nikakav. Sadašnji ravnatelj Damir Grubšić oduzeo je vrijeme na sanaciji neprimjerenom idejom o dovođenju teške mehanizacije u park-šumu.
Dosadašnja “efikasnost” Javne ustanove podijelila je javnost. Jedni misle da su iz nesposobnosti propustili išta suvislo učiniti. Drugi smatraju da se Marjan uništava kako bi postao građevinsko zemljište. Kako bilo, da je barem ta gradska institucija efikasna kao potkornjaci, Marjan bi bio sačuvan. Ovako ga možda tek zajednički napor svih snaga uspije spasiti.