StoryEditor
Splitjavno, a privatno

Od lukobrana u luci do šetnice između Ovčica i Firula: na pomorskom dobru upisane propale firme i sumnjivi poduzetnici

14. ožujka 2020. - 20:47
Kraj lučice Spinut pomorsko dobro je u vlasništvu Hrvatskog liječničkog zbora i Splitsko-makarske nadbiskupijeDuje Klarić/HANZA MEDIA

Vlada na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, još 2007. godine donijela je uredbe kojima se određuju granice pomorskog dobra na području Splita.

No, ni 13 godina poslije, država i njezine institucije u splitskom zemljišniku nisu uspjele provesti upise pomorskog dobra na brojnim česticama. Tako se mnoga područja koja su po sili zakona javno dobro, i dalje vode kao privatno vlasništvo.

Na primjer, dio lukobrana u gradskoj luci, vodi se na odavno ugaslo poduzeće “Jadranribolov”. Šetnica između uvala Ovčice i Firule je upisana na tvrtku “Fateor”, koja je u vlasništvu poduzetnika i bivšeg bankara Zorana Sikirice (široj javnosti poznatog po tome da muku muči s legalizacijom “Vile Harmony” na Bačvicama) i Ruže Bradarić. Hrvatski liječnički zbor i Splitsko-makarska nadbiskupija su suvlasnici čestice uz lučicu Spinut...

Tuži da dobiješ svoje

Zato smo upitali Općinski sud u Splitu zbog čega njegov zemljišno-knjižni odjel odbija zahtjeve države i državnih institucija za upisom pomorskog dobra na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o određivanju granica pomorskog dobra.

Naime, zbog toga država mora pokretati parnične sporove protiv fizičkih ili pravnih osoba upisanih kao vlasnika nekretnina, koje su u stvari pomorsko dobro (na kojem nema vlasništva).

image
Dio lukobrana u gradskoj luci još je upisan kao vlasništvo ugašenog ‘Jadranribolova’
Duje Klarić/HANZA MEDIA

– Granica pomorskog dobra utvrđuje se rješenjem Povjerenstva za granice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u upravnom postupku, Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra te Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra – kaže nam Franica Barčot, predsjednica zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, koja ističe da je u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama državni odvjetnik Republike Hrvatske bio ovlašten podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja prava vlasništva ili drugog stvarnog prava i uknjižbu pomorskog dobra u zemljišnoknjižnom postupku.

Zaštićena vlasnička prava

No, dalje navodi kako je ta zakonska odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda, pa tako državni odvjetnik više nije ovlašten podnijeti prijedlog u ime Republike Hrvatske za brisanje prava vlasništva radi uknjižbe pomorskog dobra.

– Takvo pravno shvaćanje potvrđeno je odlukom Vrhovnog suda od 4. listopada 2016. godine, uz obrazloženje da se upisanom knjižnom vlasniku ne može izravnom primjenom odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama brisati pravo vlasništva, s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom postupku, u kojemu bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava – kaže predsjednica zemljišnoknjižnog odjela splitskog suda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 19:49