Legalizacija objekata u park-šumi Marjan jedna je od trakavica koje se godinama razvlače.
Novi moment je tumačenje koje je na upit dobila gradska Komisija za urbanizam, a potpisao ga je mr. sc. Danijel Žamboki, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja. Naime, još je Lovro Kuščević, bivši ministar graditeljstva, predlagao da se nelegalne kuće na Marjanu ozakone tako da se GUP-om, odnosno prostornim planom, utvrdi postojanje tradicijske naseobine.
To je izazvalo negodovanje struke, pa čak i osporavanja unutar njegove stranke HDZ-a, jer kuće po park-šumi, bile one zakonite ili bespravne, ne izgledaju nimalo tradicionalno, budući da su uglavnom nedavno izgrađene. No, da se tradicija naseljavanja može tumačiti na način koji ne bi pao na pamet povjesničarima umjetnosti ili etnolozima, dosjetio se mr. Žamboki, po struci ekonomist.
Iz njegova odgovora članovima Komisije proizlazi kako pojam tradicijske naseobine nema veze s tradicionalnim načinom gradnje.
Kriteriji ozakonjenja
– Kriteriji ozakonjenja vezani su na područje na kojem se zgrada nalazi i status/namjenu toga područja u važećim prostornim planovima, a ne na karakteristike same zgrade. Slijedom navedenog, sukladno odredbama Zakona, bilo kakva zgrada unutar građevinskog područja ili prostora tradicijske naseobine unutar park-šume može se ozakoniti – napominje pomoćnik ministra Štromara.
Ukratko, nebitno kakva je tipologija gradnje, tradicijska ili suvremena, niti od kojih su materijala kuće podignute da bi neko područje bilo proglašeno – tradicijskom naseobinom!? Na osnovi čega bismo neko područje smatrali za tradicijsku naseobinu ako ne moraju postojati vidljivi oblici tradicije? I za to mr. Žamboki nudi rješenje.
– Radi se o skupu građevina nastalih djelovanjem tradicijskih, prostornih, funkcionalnih, gospodarskih, društveno-političkih i drugih utjecaja. Jedina zajednička karakteristika im je kontinuitet naseljenosti. Dakle, tradicijskom naseobinom možemo smatrati područje koje je dulje vrijeme naseljeno – kaže pomoćnik ministra.
Također, u odgovoru iz Zagreba stoji kako se za područje tradicijske naseobine unutar park-šume ne mora utvrditi građevinsko područje da bi se provela legalizacija. No, što bi onda bila tradicijska naseobina?
– Taj pojam nije definiran u našim propisima, spominje se u Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i u Zakonu o prostornom uređenju, ali u oba predstavlja područje koje je unutar zaštićenih dijelova prirode određeno prostornim planom – priznaje Žamboki.
Vrata širom otvorena
Dakle, legalizacija bi se, po Ministarstvu, mogla provesti tako da se neko područje proglasi u prostornom planu "tradicijskom naseobinom", pojmom koji "nije definiran u propisima". Ministarstvu nije bitno bi li takvo "tradicijsko" područje imalo sličilo na našu djedovinu. Ne treba biti previše pametan da se zaključi kako ovakvo tumačenje legalizaciju bespravne gradnje na Marjanu svodi na političku odluku.
Kao jedini kriterij navodi se da takvo područje mora biti "dulje vrijeme naseljeno".
Pokušali smo doznati od Ministarstva graditeljstva koliko dugo treba živjeti da bi se moglo legalizirati bespravno izgrađene kuće u zaštićenom području prirode? Je li dovoljno 15 godina stanovanja ili je tradicija življenja nešto što traje barem 115 godina, kada jedva da je bilo kuće na Marjanu, ako izuzmemo Veli Varoš?
Uostalom, tko određuje koliko je "dugovječnosti" potrebno za legalizaciju – Grad, Ministarstvo graditeljstva ili konzervatori? No, do zaključenja ovog izdanja našeg lista, iz resornog ministarstva nismo dobili odgovore unatoč našem požurivanju.
Izolirane zgrade i rastresiti dijelovi
U postupku legalizacije u slučaju proglašenja tradicijske naseobine bilo bi potrebno ishoditi posebne uvjete konzervatora, prema pomoćniku Žambokiju.
Međutim, mogućnost da se legalizaciju na Marjanu provede proglašenjem tradicijske naseobine odbilo je Ministarstvo kulture dok je Lovro Kuščević bio ministar graditeljstva.
Pozvali su se na konzervatorski elaborat Katje Marasović i Snježane Perojević iz 2013., kojim je utvrđeno da tradicijskoj gradnji u park-šumi odgovara samo devet poljskih kućica na sjevernoj strani Marjana.
– Radi se o raštrkanim, pojedinačnim gradnjama, a ne o tradicijskoj naseobini – odgovorili su nam prije godinu i pol iz Ministarstva kulture.
Mr. Žamboki nije ovoliko "sitničav" pa u onom odgovoru napominje da tradicijska naseobina može imati "izolirane zgrade" ili "rastresite dijelove naselja".