
Promatračnica na Sedlu koja se financira u sklopu EU projekta "Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti" trebala bi se početi graditi jer su izabrani izvođač radova i stručni nadzor.
Podsjetimo, u pitanju je rekonstrukcija postojeće promatračnice koja bi se izvodila prema arhitektonskom projektu splitskih arhitekata Emila Šverka i Nene Kezića. Riječ je o najskupljem dijelu ovog EU projekta. Od početka se znalo da će na rekonstrukciju promatračnice otići znatan dio "kolača" od EU sredstava. No izgleda da će u konačnici izvedba i radovi koštati više negoli je planirano.
Procijenjena vrijednost javne nabave radova za rekonstrukciju promatračnice koju je raspisao Grad Split iznosila je 4,74 milijuna kuna s PDV-om. No na koncu je stručno povjerenstvo Grada za javnu nabavu izabralo tvrtku "Reliance" s ponudom od 6.438.532,69 kuna s PDV-om, a bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara je donio odluku o odabiru ove ponude. Dakle, rekonstrukcija promatračnice će koštati milijun i sedamsto tisuća kuna više, odnosno prihvaćena ponuda je veća za oko četvrtinu od procijenjene vrijednosti radova. Druga ponuda koju je dala tvrtka "Tehno – elektro" bila je još skuplja 7,1 milijun, i nitko se više nije javio.
Mogla je biti još jeftinija
Dodajmo kako je ovo još jedna od krivih procjena u projektu "Marjan – brdo prošlosti oaza budućnosti". Prisjetimo se kako je i za obnovu Botaničkog vrta bila spektakularno pogrešna procjena. U EU projektu je prijavljeno da će troškovi obnove i uređenja vrta iznositi 2,4 milijuna kuna, a na koncu je Grad raspisao javnu nabavu s procjenom troškova od čak 11,4 milijuna kuna!
Zanimljivo je da u dokumentaciji koja je priložena u Elektroničkom oglasniku javne nabave od strane Atelijera "Šverko i Šverko" stoji kako bi se promatračnicu moglo izgraditi jeftinije. "Projektantska procjena troškova gradnje temeljena na analizi aproksimativnih troškova za predmetnu građevinu (bez PDV-a) iznosi dva i pol milijuna kuna" – stoji u prilogu projektnoj dokumentaciji koji potpisuje prof. Emil Šverko.
Dodajmo da, osim izgradnje nove promatračnice, izvođač radova treba postojeću srušiti i zbrinuti otpad.
"Parkovi i nasadi" dobili su građevinsku dozvolu za postojeću promatračnicu na Sedlu visoku 17 metara još 1982. godine. Ona će biti srušena, a na njezinu mjestu bi se trebala izgraditi nova promatračnica koja ne bi bila samo praktično inženjersko rješenje, već bi svojim oblicima ostavljala vizualni dojam. Takva promatračnica je zamišljena s dvije funkcije – kao vatrodojavna postaja, ali i da bude turistička atrakcija. Objekt bi imao betonsku bazu na koju bi se postavila "čelična konstrukcija cilindričnog ljevkastog oblika". Imat će i panoramski lift i podizne platforme radi lakšeg pristupa osobama s invaliditetom, dok bi se u prizemlju nalazio WC.
Teško do građevinske
U Gradu Splitu, u Upravnom odjelu za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša su bili skeptični oko izdavanja građevinske dozvole. Konzervatori su imali svoje prigovore. Dozvola nije dobivena lako, što je odgodilo početak radova. No, kako je na kraju dozvola za gradnju promatračnice izdana, upitali smo pročelnika Upravnog odjela Borisa Marelju.
– Nisam siguran jesmo li mi odbili izdati građevinsku dozvolu, ili smo tražili mišljenje Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi jer mi je daleko, tada sam bio obični referent. Sjećam se samo iz usmene predaje s hodnika da je Ministarstvo reklo da je nedvojbeno bitno ako se može utvrditi koja je sudska čestica u pitanju i tko je njezin vlasnik. I da je samo važno imati dokaz pravnog interesa, i onda je to dovoljno – objašnjava Marelja.
– Što se tiče pitanja oko usklađenja katastarske i sudske čestice, sada čak i Zakon ide u korist ovome, jer se geodetski elaborat evidentiranja stvarnog stanja međa predaje samo na Katastar. Nama je u postupku dovoljno samo da imamo dokaz da je elaborat predan na Katastar, tako da ga ne trebamo imati provedenog. Mislim da se u ovom postupku dokazalo koja sudska čestica konkretno odgovara toj mikrolokaciji, tu je bilo nesporno vlasništvo. To je tako riješeno. Ponavljam, ne mogu reći jesmo li mi odbili izdati dozvolu pa je Ministarstvo predmet vratilo s takvom uputom, ili su dali nekakvu uputu baš konkretno vezano za taj postupak. Ali je uglavnom Ministarstvo to na kraju amenovalo – objašnjava nam Marelja na koji način su iz Zagreba odlučili riješiti priču o gradnji promatračnice na Sedlu.