StoryEditorOCM
Splitjedan od razloga

Nitko se više ne želi cijepiti, a samo u Splitu propada 100.000 doza vrijednih oko dva milijuna kuna. Dr. Karin: ‘Bojali smo se kako bi ljudi reagirali...‘

Piše Ivica Marković
25. ožujka 2022. - 22:46

Zbog neočekivano lošeg odaziva i interesa za cijepljenje protiv koronavirusa, u hladnjači Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u ovom trenutku ima 100 tisuća neiskorištenih doza Pfizer-Biontech cjepiva vrijednog oko 1,95 milijuna eura (jedna doza košta 19,5 eura). To bi bilo dovoljno za cijepljenje 33.333 tisuće stanovnika (tri doze za svakoga/dvije doze plus booster doza). Osim ovog cjepiva ostalo je i svih drugih vrsta cjepiva, ali u zanemarivim količinama i manjom cijenom u odnosu na Pfizer-Biontech.

A da cijepljenje i dalje stagnira, odnosno da se malo tko ili gotovo nitko ne cijepi, pokazuju i podaci cijepljenja proteinskim cjepivom koje je nedavno došlo u Hrvatsku. U pitanju je cjepivo Nuvaxovid.

Nije ih strah

Neki građani su tvrdili da se ne žele cijepiti dok proteinsko cjepivo ne dođe na tržište, opravdavajući to stavom da je po njima mRNK cjepivo “opasno za zdravlje”. Ali, eto, proteinsko cjepivo je došlo i cijepljenje je počelo 9. ožujka. Još nismo dobili informaciju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o tome koliko se u Hrvatskoj ljudi cijepilo Nuvaxovidom, ali nam je potvrđeno da se u SDŽ-u tijekom 15 dana proteinskim cjepivom cijepila samo 41 osoba.

- Velika većina protivnika cijepljenja govorila je da će se protiv korone cijepiti kada na tržište dođe proteinsko cjepivo. Eto, ono je došlo, a cijepljenje je gotovo stalo. Mislim da se u RH procijepio onaj broj ljudi koji su od početka pandemije znali da će se cijepiti čim cjepivo bude “otkriveno”, bez obzira je li ono na bazi mRNK tehnologije, proteinsko ili neko treće. Ovi drugi, koji su od starta otklanjali mogućnost cijepljenja, nisu to još napravili i teško je očekivati da će se i u budućnosti cijepiti - govori doc. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica NZJZ SDŽ-a.

image
Marijan Murat/AFP

Jedan od razloga zbog čega je cijepljenje gotovo pa stalo je i smanjen broj hospitaliziranih i oboljelih.

- Da, upravo to. Kako se smanjio broj hospitaliziranih i oboljelih, ovi koji se do sada nisu cijepili misle da su sigurni i nije ih strah eventualnog oboljenja. Oni smatraju da će COVID protekom vremena nestati i smatraju da im je cijepljenje nepotrebno - kazuje dr. Karin.

Upravo zbog necijepljenja, odnosno zbog onih koji se nisu željeli cijepiti, u Hrvatskoj je ostalo neiskorišteno podosta doza cjepiva protiv COVID-a kojemu vrlo brzo ističe rok trajanja. Budući da još uvijek nismo dobili službene brojke iz HZJZ-a, jer oni moraju za “uskladišteno” cjepivo pitati Robne rezerve, možemo predočiti brojke iz Splitsko-dalmatinske županije.

Tako je u hladnjačama NZJZ SDŽ ostalo 100 tisuća doza Pfizer-Biontech cjepiva, ali je ostalo i 400 doza cjepiva Moderna, 100 doza AstraZenece i svi oni imaju rok trajanja do srpnja ove godine. Od ostalih cjepiva ostalo je četiri tisuće doza Janssena, kojemu je rok do 2023. godine, dok Nuvaxovida (proteinskog) ima 7100 doza, a rok trajanja mu je do kolovoza 2022. godine.

7.794.060 doza svih cjepiva stiglo je u RH

••

5.319.810 doza Pfizera

••

48.000 doza Pfizera
za djecu

••

1.169.300 doza AstraZenece

••

813.600 doza Moderne

••

278.350 doza Janssena

••

165.000 doza Nuvaxovida

Kolektivni imunitet

- RH je nabavila dovoljne količine cjepiva za svoje stanovništvo. Išlo se s pretpostavkom da će se u RH protiv COVID-a cijepiti 80 posto stanovništva kako bi stekli kolektivni imunitet. No, cijepilo se manje ljudi i ostale su određene količine cjepiva. Mi to “ostalo” cjepivo čuvamo uskladišteno u hladnjači NZJZ SDŽ.

Dakle, Pfizer čuvamo na minus 70 stupnjeva, jer tako preporučuje proizvođač, Modernu i Janssen čuvamo na minus 20 stupnjeva, a proteinsko cjepivo čuvamo u posebnim komorama na plus četiri Celzijeva stupnja. Što će biti s neiskorištenim cjepivom? To će odlučiti Vlada RH, odnosno ministarstvo zdravstva u dogovoru s EU partnerima. O tome ne odlučuje NZJZ SDŽ. Mi čekamo naputke iz MIZ-a i prema tim naputcima ćemo i postupiti, rekla je dr. sc. Željka Karin.

image
Ariana Drehsler/ AFP

Sada će mnogi postaviti pitanje zašto je toliko cjepiva ostalo i zašto je toliko cjepiva naručeno, jer ono nije jeftino.

- A, zamislite da nisu naručene dovoljne količine cjepiva, da ga je u nekom trenutku nedostajalo. Možete samo zamisliti kakva bi bila reakcija javnosti da se kojim slučajem u RH htjelo cijepiti puno više stanovništva, a da je nedostajalo cjepiva - zaključuje doc. dr. sc. Željka Karin.

Inače, u SD županiji je procijepljeno 57,8 posto odraslog stanovništva. 

Kako se određuje rok valjanosti?

 

Kako se određuje rok valjanosti nekog cjepiva upitali smo Maju Bašić, glasnogovornicu HALMED-a.

- Rok valjanosti i način čuvanja cjepiva određuju se tijekom postupka davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet.

Inicijalni rok može se naknadno produžiti ako nositelj odobrenja provede dodatna ispitivanja i dostavi podatke koji dokazuju da je cjepivo stabilno i ima odgovarajuća svojstva u duljem vremenskom razdoblju.

- Određeno cjepivo može se primjenjivati sve do isteka roka valjanosti koji je odobren za svako cjepivo zasebno i nakon isteka tog roka više se ne smije koristiti. Općenito govoreći, u tom slučaju cjepivo se zbrinjava prema nacionalnim propisima o zbrinjavanju medicinskog otpada, ovisno o njegovu sadržaju - rekla je Maja Bašić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. lipanj 2023 22:37