- Danas smo imali priliku razgovarati s dr. Krešimirom Luetićem, predsjednikom Hrvatske liječničke komore i njegovim timom koji nas je posjeto u našoj bolnici kako bismo razgovarali o izazovima s kojima se naša ustanova suočava. Naime, veliki je broj pacijenata s Covidom19, danas ih je 226, daleko više nego ikad i od njih je 43 na respiratoru - kazao je ravnatelj KBC-a Split dr. Julije Meštrović.
Kazao je i da brojka od 226 bolesnika čini 24 posto od svih bolesnika u bolnici.
- Većina bolesnika je starije životne dobi i većina ima kronične bolesti. Dakle, sad je životna dob hospitaliziranih osam godina niža nego što je bila u prvom valu. Mladih nema puno. Uvijek su to osobe starije životne dobi - dodao je Meštrović.
Novinari su ga upitali zašto se u Hrvatskoj u pri slanju podataka Stožera naglašava da su preminule osobe imale komordibitete.
- Kad kažemo da je netko imao brojne komordibitete, čovjek s tim komorbiditetima može živjeti u odnosu na kronične bolesti onako kao što je živio dotad. Covid je taj koji uzrokuje pogoršanje kliničkog stanja - kazao je.
Riječ je potom preuzeo ravnatelj Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić. Kazao je da su u Split došli iz prve ruke čuti od cijelog stručnog tima na koji način i kako se bore za svakog pacijenta u SDŽ i Dalmaciji.
- Ono što razlikuje Split od ostatka Hrvatske je kontinuirano opterećenje Covid pacijentima još od kolovoza tako da možemo govoriti o petomjesečnom opterećenju bolnice.
U ovom trenutku svaki četvrti pacijent u KBC-u Split je Covid bolesnik. Ono što mogu je odati priznanje djelatnicima na profesionalnosti i požrtvovnom radu. Imaju iznadprosječne rezultate u liječenju Covid pacijenata u Republici u Hrvatskoj- kazao je Luetić.
Dodao je i da u Hrvatskoj stagniraju brojevi hospitaliziranih svugdje, osim u Splitu. Rekao je da podloge sigurno ima u tome što Splitsko-dalmatinska županija ima najnižu razinu procijepljenosti i da ona u dobi iznad 60 godina ne prelazi 65 posto.
Luetić je još jednom odao priznanje i čestitao splitskim kolegama na pet mjeseci intezivnih napora i dodao da su ih izvijestili da im nedostaje kadra u vidu medicinskih sestara te da je ta informacija upućena i nadležnom ministarstvu.
Kolege je pohvalila i dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore pa se osvrnula na brza antigenska testiranja, koja bi po novome trebali obavljati liječnici opće prakse u svojim ordinacijama.
- Što se tiče brzog antigenskog testiranja smatram da testiranju, posebno omikrona nije mjesto u ordinacijama obiteljske medicine, niti u iti jednom zatvorenom prostoru.
Treba povećati broj punktova za testiranje koji već postoje - kazala je Krolo i dodala da je većina ordinacija, baš kao i njega provodila brza antigenska testiranja, ali u manjem broju.
Odnosno, ako bi pacijent "zalutao" u ordinaciju te su smatrali da ga je potrebno testirati.
Za veći broj testiranja, liječnici u svojim ordinacijama nemaju epidemioloških uvjeta - kazala je. S njom se složio i Luetić koji je kazao da bi epidemiološki prihvatljivije bilo organizirati testiranja na testnim centrima.
- Putem mreže domova zdravlja trebalo bi organizirati centre za testiranje u kojima bi participirali svi liječnici koji podliježu tom Domu zdravlja - zaključio je.