StoryEditor
Splitlokalni izbori

Nansi Ivanišević želi biti gradonačelnica Splita: Gledam s plakata potpuno nerazumna obećanja različitih kandidata. Rekao bi naš svit – ‘dile sve, ka da im je ćaćino‘

30. ožujka 2021. - 10:19
Nansi IvaniševićSaša Burić/Cropix

Posljednja od svih svoju je kandidaturu za splitsku gradonačelnicu istaknula Nansi Ivanišević. Ova bivša HDZ-ova ministrica prosvjete u utrku za glasove ući će kao nezavisna kandidatkinja, uz podršku Domovinskog pokreta. O tome što ju je potaknulo na ovaj korak, gužvi na desnici, suradnji s Kerumom, problemima grada koje bi prvo rješavala..., otkriva u razgovoru za Spektar.

U dogovorima za ovaj intervju rekli ste mi da ste imali više opcija za izlazak na izbore. Jeste se vi nudili ili su vas drugi zvali?

– Imala sam želju da građani na izborima dobiju okrupnjenu, novu, drukčiju te znanjem oboružanu opciju, i to sam predstavila užem krugu svojih poznanika, a oni su me povezali s ljudima kojima se ideja svidjela, pa smo jedni druge zvali više puta. Kad kažem znanjem, mislim na poznavanje zakonitosti javnih politika i funkcioniranja u decentraliziranom okruženju. Time se bavim već više od dva desetljeća uz najbolje europske stručnjake i ne mogu dopustiti da je razina naših predizbornih prepucavanja i procjena šansi kandidata svedena na karizmu pojedinca i pregovaračke spletke. To je razina koju smatram nedostojnom suvremene, uređene europske države kakva Hrvatska sa svojim predispozicijama može biti.

Bojite li se da će biračima malo prepotentno zazvučati vaša izjava da ste među kandidatima čekali ime koje biste preporučili mladim glasačima, ali ga niste dočekali?

– Svi se mi godinama nadamo da će se pojaviti kandidati svjesni da politika nije samo usputno ili, još gore, apolitično bavljenje našim životima. Trebaju nam kandidati sa završenim prestižnim politološkim, pravnim i ekonomskim znanjima o funkcioniranju temeljnih instrumenata politika koji uvjetuju naš život na lokalnoj razini. Naš grad ili općina su mjesta gdje se odvija naš život, što važnost te razine čini neusporedivo važnijom od razglabanja priče o "komunalnim izborima". Drugi grad u državi poput Splita dužan je i o tome znati progovoriti.

Zbog dosadašnje političke prakse, koja vlada gotovo osamdeset godina, u Hrvatskoj svatko može biti političar. No, jedno je željeti dobro, drugo znati kako to ostvariti. Svi dobronamjerni, pogotovo pravi intelektualci koji žele ući u politički život trebali bi imati mogućnost stjecanja specijalističkih politoloških znanja, što u Hrvatskoj još uvijek nije ostvarivo.

Pritom, iznimno mi je stalo poručiti, osobito mladima, da je politika plemenita disciplina nužna uređenom životu u svakoj zajednici te da se njome ne ovladava na drugim poligonima, zvali se oni vrhunsko poduzetništvo, nove tehnologije, kultura... Politika svemu tome mora dati vjetar u leđa i otvoriti vrata uprežući zajedničke snage i resurse. Najmanje od svega, politiku se ne svladava slijeđenjem gotovo neprihvatljivih i odbojnih primjera koje gledamo godinama.

image
Saša Burić/Cropix

Bili ste u HDZ-u, surađivali s Kerumom, sada sa Škorom. Je li to sve dio jednog biračkog tijela i računate li na glasove iz toga bazena?

– Moj glasački bazen su svi ljudi kojima je istinska i uređena Hrvatska na srcu, svi oni koji bi na kraju s ponosom trebali reći – ovo je država, ovo je grad u kojem ostajemo. Danas, nažalost, čujemo potpuno obrnutu rečenicu, i zato moramo ponovno u borbu, obrazovnu, kulturnu, a nadasve političku. Iz HDZ-a sam izišla prije 20 godina, ali nikada nisam okrenula leđa programu Franje Tuđmana. Kao državna službenica, odazvala sam se pozivu tada legitimno izabranoga gradonačelnika Keruma da pomognem stručnim savjetima u području kulture i obrazovanja. I danas smatram da se svi stručni ljudi trebaju odazvati pozivu da pomognu svome gradu. Svjetonazor se bira na izborima, ali već dan kasnije svi bi trebali stručnost staviti na raspolaganje napretku svoga grada. Sukladno zakonu, nakon nekoliko mjeseci vratila sam se u državnu službu.

Domovinski pokret je nova stranka, pogotovo u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Među članovima koje sam nedavno upoznala srela sam politički zanos i organizacijski rad koji me veseli. Vjerujem da će ih podržati mnogi koji su do sada podržavali nekog drugog, ili nikog, jer veći je problem ako napustite sebe i svoja uvjerenja nego da stalno podržavate istu opciju, samo zbog imena. Ljudi koji žele promijeniti ovo stanje i žele uređen grad moj su glasački bazen.

Zašto je puklo s Kerumom?

– Legitimno izabrani gradonačelnik me pozvao, uz jednog od najpoznatijih gradonačelnika Splita, gosp. Miličića, i stručnjaka za urbanizam i prostorno uređenje gosp. Dvornika, da pomognem stručno u području kulturnih politika. Prihvatio je i moj preduvjet da preuzmem i područje prosvjete, po meni možda i najvažnije politike. Ono što me je najviše zanimalo bilo je raspolaganje gradskim prostorima, kao i način ugovaranja često na štetu grada. Primjerice, te godine su dubrovačke zidine donosile Dubrovniku oko 80 milijuna kuna, dok su Podrumi, prepušteni dvadeset godina udruzi likovnih umjetnika, donosili Splitu milijun kuna.

Na moje traženje da se to promijeni, tadašnji gradonačelnik mi je zahvalio na suradnji, pohvalivši "moj lik i djelo" – nadam se da mi neće zamjeriti, al' ovo je najbolji štos koji sam ikad čula na svoj račun – uz izjavu kako ne razumije što želim postići. Nakon toga, vratila sam se u Ured državne uprave, gdje sam prije i nakon toga bila voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport i informiranje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i nastavila se baviti politikama, kao i do tada, pripremajući istodobno doktorat o funkcioniranju javnih politika u decentraliziranom okruženju, uspoređujući hrvatsku i francusku inačicu.

Kerum je u pretkampanji pokazao da neće štedjeti protukandidate. Tako je nekima već izvukao usluge koje im je učinio. Bojite li se vi toga?

– Nakon svega navedenoga zar mislite da bih se uopće bavila javnim poslovima, a sumnjam da će poziv da mu se pomogne preokrenuti u pilu naopako.

Bili ste kandidatkinja dijela splitskog HDZ-a za ravnateljicu Zlatnih vrata. Može li se ovo protumačiti kao neki revanš?

– Eto, opet ta priča, iako se zna da ne pripadam HDZ-u puna dva desetljeća. Upućujući prijavu na natječaj za ravnateljicu Zlatnih vrata, kao i 2000. godine za pročelnicu za kulturu Grada Splita, unaprijed sam znala da nemam šansi, jer mi je to bilo i rečeno. Ma koliko vam to čudno izgledalo, tada i danas mislim da sam ispravno postupila. Bez obzira na sve, poslala sam svoju kandidaturu. To je moja glavna poruka građanima, nema odustajanja, bez obzira na one koji vam govore da nemate šansu. Ako pristanemo na to da su stranačke iskaznice preduvjet zapošljavanja, iselit će i ovo malo preostalih mladih, dobro obrazovanih i vrijednih ljudi. Građansku borbu treba voditi svakodnevno, no za političku promjenu ipak trebate pravo vrijeme i okolnosti. Vjerujem da se uz Domovinski pokret, ali i sve neovisne ljude u gradu, to može dogoditi već na ovim izborima.

image
Ante Čizmić/Cropix

Je li za vas Krstulović Opara bio dobar gradonačelnik i što biste vi radili bolje od njega?

– Nažalost, izrazito sam razočarana mandatom sadašnjega gradonačelnika, kao i cijele gradske uprave. U povijesti samostalnog Splita, ovo je bila samo još jedna epizoda koja pokazuje jad neprincipijelnoga koaliranja na štetu ugleda grada i njegovih građana. I konačno, rušenja povjerenja u ozbiljnu politiku. Kao što sam rekla, lokalne politike su mi struka, a kultura i obrazovanje u fokusu, pa će sigurno biti bolje organizirani. Više ću se posvetiti građanima u kotarevima, tamo gdje žive, te nadasve ustrojavanju gradske uprave kao proaktivnom servisu građana.

Koja bi bila vaša prva tri poteza u Banovini?

– Gradonačelnik, izborom, zapravo postaje direktor poduzeća od 500 osoba i treba ih prilagoditi da budu aktivni, a ne računovodstveni servis građanima. Ne može gradonačelnik ići po gradu snimati i krpati rupe, on mora natjerati službe da to rade od 0 do 24, i to bez da ih građani mole. Jednaka je stvar i s gradskim poduzećima i kotarevima. To su prva tri poteza, aktiviranje Banovine, aktiviranje javnih poduzeća i aktiviranje kotareva. Sva konkurentska obećanja dijeljenja novca, zemljišta, izgradnji, pregradnji, željezničkih pruga itd. pokušaj su prijevare birača. Znaju se dobro gradonačelničke ovlasti. Hoće li ijedan kandidat prodati svoju imovinu ako ne uspije razdijeliti taj silno obećani novac i izgradnje? Prvo trebamo dovesti Upravu i gradska poduzeća do potpunog povjerenja građana u nju, naći načine da stručni ljudi, koji nisu na proračunu, daju svoje stručne vizije razvoja, da im ideje ne stoje u ladicama, a nadasve shvatiti da ljudi žive u kotarevima.

image
Ante Čizmić/Cropix

Je li Split prljav grad, komunalno nesređen u svakom pogledu?

– Nažalost, sve ovisi od kvarta do kvarta, a na politici je da to dovede do razine razvijenijih europskih gradova, uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica, kompostana... Svjesna sam i drugih komunalnih nepravilnosti što zbog zuba vremena, što zbog nemara odgovornih službi. Postoje brojne vizije Splita koje bi mogle riješiti splitske probleme, a na gradonačelniku je da ih pošalje i struci i javnosti na prosudbu. Trenutačno sve one samo dožive nekoliko stranica u novinama i tu sve stane.

Je li Split nepovratno postao grad apartmana, lancuna, srednje stručne spreme?

Ne računajući krizu zbog korone, Split je postao vrlo popularna turistička odrednica i u nedostatku radnih mjesta jasno je da dolazi do samozapošljavanja uz brzu prekvalifikaciju. Ljudi raznih struka na raznim učilištima stječu razne diplome ili jednostavno ulaze u posao iznajmljivanja apartmana jer traže način preživljavanja. Problem nastaje uvijek kada nedostaje političko-administrativni okvir koji sprječava nered. Nered po pitanju koncesija i raznih dozvola te planskog djelovanja. Eto o tome govorim; gradonačelnik treba učiniti da struka da smjer, ali da Uprava bude brza, učinkovita i ljubazna. To su njegove ovlasti.

Pitanjem o srednjoj stručnoj spremi dotičete moj obrazovni zov koji slobodno prepoznajte kao središnji u cijelom programu. Ne zaboravite da su vrtići i osnovne škole u bitnoj ingerenciji Grada, a srednjoškolci i studenti njegov najpotentniji dio. I sama pokazujem da je potrebno dosegnuti što veće obrazovne standarde, ali i prihvatiti svakodnevno i cjeloživotno obrazovanje. Može netko zastati i na srednjoj stručnoj spremi, ali mora prihvatiti da svijet dnevno traži nova znanja, pogotovo u turizmu. Mnogi stariji sugrađani su svladali osnove turizma, digitalne promocije, uređenja svojih apartmana, shvaćajući da moraju učiti i pod stare dane, no njihova će djeca jedino s visokim diplomama dobro unovčiti svoj rad na sve zahtjevnijem tržištu. Grad mora podržati izvrsne, ne samo stipendijama, već organizacijom.

Obećali ste neke poduzetničke inicijative, ali koliko je gradonačelnik svojim ovlastima limitiran u tom pogledu?

– Utoliko sam i napomenula da ovih dana gledam s plakata potpuno nerazumna obećanja različitih kandidata za koja nemaju nikakvo pokriće. Rekao bi naš svit – "dile sve, ka da im je ćaćino". Ako gradonačelnik ima viziju, ne pristajući na ucjene raznoraznih interesnih skupina, vjerujem da uistinu može povesti grad, prvenstveno dobro vodeći upravu grada, a zatim znati animirati i pripadnike drugih političkih grupacija i javnosti. I to je jedna od poruka mog slogana, da želim biti "Gradonačelnica za grad u kojem se ostaje".

Koga od ovih desetak imena držite za najvećeg protivnika? Mihanović, Kerum, Ramljak...?

Uistinu sve kandidate pojedinačno poštujem i ne vidim ih kao protivnike. Svi konkuriramo drukčijim pristupom, programom i životopisom. Imam stručno zvanje koje se bavi lokalnim politikama, imam program koji ne nudi i ne traži novac, nego zove da konačno ustrojimo Upravu grada, da ono što imamo izvadimo iz ladica, nudim i tražim ponašanje nadahnuto kulturom i obrazovanjem, jedan svijet potpuno oprečan aktualnoj političkoj borbi i drugim kandidatima. Voljela bih da se za mene opredijele građani koji zastupaju takav stav, a u političkom pogledu tu je Domovinski pokret, jedna potpuno nova politička snaga s kojom dijelim jednake svjetonazorske stavove.

Što ako ne budete izabrani? Hoćete li u tom slučaju reći konačno zbogom politici?

– Svatko od nas živi politiku, a javne politike su moj poziv i znanost kojom se vrlo predano bavim, područje u kojem uživam i plivam ko riba u vodi. Pogotovo one kulturne i obrazovne. Prije gotovo dvadeset godina osnovala sam nevladinu udrugu koja se bavi organizacijom kulturnih i obrazovnih projekata, kao i praćenjem tih prevažnih politika te pripadajućim edukacijama, što ću i nastaviti. Ako se vaše pitanje odnosi na stranački život, napominjem da sam i sada nezavisna kandidatkinja, koja zahvaljuje na podršci novoj stranci u javnom životu Splita, bez koje ova kandidatura ne bi organizacijski bila moguća.

image
Ante Čizmić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. lipanj 2021 10:45