Nakon 524 djece koja nisu uspjela dobiti mjesto u nekom od gradskih vrtića, postavila su se brojna pitanja poput onog zašto se ne prenamjene postojeći gradski prostori, zašto Grad Split ne uloži truda i pronađe neka slična rješenja dok se ne izgrade novi obećani objekti.
U Splitu se zadnji dječji vrtić "Maslina" otvorio u prizemlju stambene zgrade prije dvije godine na Kili nakon što je prostor otkupljen od privatnika i prenamijenjen u vrtić.
No, trenutačna situacija je takva da je sve stalo. Čekaju se izbori za gradonačelnika, a povjerenica vodi Grad. Popis praznih gradskih poslovnih prostora još se ažurira, a novi vrtići bit će u funkciji tek iduće godine, a neki tek za tri.
Obratili smo se Ministarstvu znanosti i obrazovanja pod čijom kapom su i predškolske ustanove pitajući ih mogu li se vrtići otvarati u stambenim ili poslovnim zgradama, ne isključivo kao samostojeći objekti.
- Zgrade dječjih vrtića grade se i opremaju prema Državnom pedagoškom standardu predškolskoga odgoja i naobrazbe i ostalim normativima za izgradnju i opremanje prostora dječjih vrtića. Stambene i poslovne zgrade teško da mogu udovoljiti propisane standarde sigurnosti te površinu potrebnog zemljišta za formiranje prilaznih putova, igrališta, slobodnih površina - kazali su nam iz Ministarstva.
Znači, vrtići mogu obavljati svoju djelatnost u zasebnom objektu - zgradi ili u sklopu objekta poslovne namjene, ako za to postoje svi uvjeti propisani Državnim pedagoškim standardima, te ukoliko unutarnji i vanjski prostor zadovoljava sve potrebe djece, kao i sve higijensko–tehničke zahtjeve. Nigdje se izrijekom ne zabranjuju i drugi prostori u poslovnim zgradama, stambeno-poslovnim građevinama.
U Ministarstvu smatraju kako bi osnivači dječjih vrtića, u ovom slučaju Grad Split, trebali pratiti demografske promjene i potrebe djece, odnosno roditelja te osigurati uvjete za izgradnju dječjih vrtića. Isto se odnosi i na formiranje skupina jer u Splitu, primjerice, kronično nedostaje jaslica.
Na upit kako uklopiti obrte za čuvanje djece u cijelu ovu priču, kazali su kako su nadležni samo za izvođenje programa ranog i predškolskog odgoja koji se izvodi u dječjim vrtićima ili školskim ustanovama te za kraće programe odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi koji se mogu izvoditi pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima i to u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
- Čuvanje djece nije dio sustava odgoja i obrazovanja niti se posao dadilja i igraonica temelji na Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Stoga čuvanje djece ni na koji način ne može biti zamjena za vrijednosti uključivanja djece u redoviti sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja - smatraju iz ministarstva.
U Splitu je situacija specifična, pa su već nekoliko godina izjednačene cijene u privatnim i gradskim vrtićima. Kako nedostaje vrtića, otvaraju se obrti s dadiljama. Postoji i mjera pomoći, za roditelje koji koriste dadilje - 1.200 kuna, za ostale je 700 kuna, a povećan je iznos sufinanciranja obrta za čuvanje djece.
Sindikat odgoja i obrazovanja Hrvatske slaže se da osnivači vrtića odlučuju o broju skupina, te o njima ovisi koliko će ulagati u vrtiće.
- Da bi se to što kvalitetnije planiralo i provodilo svakako je potrebno ostvariti kroz socijalni dijalog suradnju sa zaposlenima koji ukazuju na trenutnu situaciju s ciljem donošenja razvojnog plana ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Obrti za čuvanje djece mogu biti trenutno rješenje za nedostatak smještajnih kapaciteta u predškolskim ustanovama.
Za postignutu i prepoznatu kvalitetu odgojno obrazovne prakse potrebno je zapošljavati stručni kadar. Državni pedagoški standard kao dokument se s vremenom treba uređivati u skladu sa standardima Europske unije za čim se Ministarstvo dužno rukovoditi - kazala je Nada Šoprek, v.d. predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske.