Na osamdeseti rođendan ‘Slobodna Dalmacija‘ poklanja svom gradu veliku izložbu u palači Milesi - Zavodu HAZU-a na Voćnom trgu u subotu, 17. lipnja u 20 sati. Izložba je već obišla Zagreb, Zadar, Šibenik i Dubrovnik, a ići će i dalje.
Donosimo pregled nekoliko povijesnih fotografija i njihove priče, a na zidovima palače očekuje vas mnogo, mnogo više.
• U napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine hrvatski antifašisti stvorili su "Slobodnu Dalmaciju", jednu od prvih novina na okupiranim područjima Europe. Tiskana je u nevjerojatnim uvjetima, doslovno pod paljbom, a papir se potajice dostavljao iz Splita. Redakcija se selila u Brštanovo, Ogorje, Livno, Hvar, Vis, i naposljetku se, od 26. listopada 1944., skućila u oslobođenom Splitu, donijevši na prvoj stranici poznati naslov "Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije".
• Puno je dalmatinskih fešta, gotovo svakog dana druga, ali jedna je bila najveća i pamtit će se zauvijek: stota godišnjica osnivanja nogometnog kluba Hajduk zasvijetlila je u duboki svemir! Deseci tisuća bengalskih vatri i vatrometnih raketa u ponoć sa 12. na 13. veljače 2011. obasjali su sva naša vela i mala mista, a proslave svih vrsta trajale su danima u slavu najuspješnijega hrvatskog kluba prebogate povijesti.
• Kad bi završio Splitski festival na Prokurativama u njegovo najsjajnije doba – krajem 60-ih i početkom 70-ih godina – pjevači, novinari i ostali sudionici ukrcali bi se u trabakule i feštu u slavu mediteranske glazbe i života nastavili bi na Braču, na čuvenim Postirskim frajama. Koncerti, utrke magaraca, sportska natjecanja, kupanje i druženje ondašnjih slavnih osoba s mještanima trajalo bi još nekoliko dana. Stoga ne čudi da je Arsen Dedić, neslužbeni "direktor" Postirskih fraja, s ovolikim guštom zapjevao s Bračanima 1969. godine.
• Hrvatski dio Jadranske magistrale završen je 1965. godine, a gradnja ove ceste zauvijek je izmijenila život Dalmacije, u kojoj se do tada promet između gradova i mjesta većinom održavao – vjerovali ili ne – Jadranskim morem, koje je, da jeza bude veća, još tada bilo premreženo zaostalim pomorskim minama iz Drugog svjetskog rata. Tek gradnjom najvažnijeg infrastrukturnog projekta Dalmacija je izišla – barem prometno – iz srednjeg vijeka, a danas se proteže ravnih 1008 kilometara od Trsta do Ulcinja. Baš poput autoceste ili Pelješkog mosta, povezala je dotad nespojivo i olakšala život na jadranskoj obali. Donosimo fotografiju s gradilišta iz 1961. godine.
• Nazivali su je igrom trule kobile, na kušin, na konje, u svakom dalmatinskom mjestu vjerojatno drukčije, ali svakako je pamtimo kao najmiliju igru naše mularije. Danas, u doba kad sve imamo, ovaj prizor iz 1983. sa splitske Pjace nemamo, a male su šanse da ćemo ga ikad više i vidjeti. Iz više razloga: u gradskim središtima gotovo da i nema više djece, ovakve igre možda bi se smatrale preopasnima, a ni djecu zagledanu u ekrane više ne bi interesirale. Ipak, nekoć su značile život.
• Kad je zimskog jutra 11. siječnja 1968. godina splitski carski trg osvanuo opituran u crvenu boju, cijeli grad bio je na nogama. Ni kulturna javnost, a pogotovo "represivni organi", nisu odmah u njemu prepoznali umjetnički akt koji se danas smatra jednom od najvažnijih izvedbi naše konceptualne umjetnosti. Crveni Peristil djelo je grupe mladih umjetnika koju su činili Pavao Dulčić, Tomo Čaleta, Vladimir Dodig Trokut, Slaven Sumić, Nenad Đapić, Radovan Kogej, Srđan Blažević i Denis Dokić.
• Oproštaj Splita od Olivera Dragojevića, koji je opjevao samu dušu Dalmacije, zadnjeg dana srpnja 2018. godine, događaj je koji se ne pamti u povijesti grada. Tisuće građana su s Rive, uz Oliverove pjesme, ispratile svoga "Galeba" na posljednju plovidbu prema Veloj Luci. Sa zalaskom sunca otišao je voljenim morem u pratnji stotina brodica.
• Voljen koliko i osporavan, napadač Hajduka Marko Livaja neosporno je jedan od najzanimljivijih likova u povijesti hrvatske nogometne scene. Što zbog igre, što zbog karaktera. Livaja je hajdučkom puku osnažio vjeru da je biti drukčiji, prkosniji, ljudskiji još uvijek vrlina koju će biti nemoguće poraziti.
