StoryEditor
Splitdođite u palaču milesi

Možemo li poboljšati rezultate onkološkog liječenja i spasiti milijune života? Prof. dr. Vrdoljak na sutrašnjem će predavanju dati odgovore: ‘Rak više nije takvo zlo kao ranije‘

Piše SPLIT SD
16. svibnja 2022. - 12:18
'Ciljana terapija u onkologiji', naziv je predavanja koje će voditi prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med. predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a SplitBožidar Vukičević/Cropix

Koliko ste puta čuli da je u današnje doba gotovo pa nemoguće izbjeći svakodnevni stres i bolesti današnjice, koje naš organizam iscrpljuju i dovode nas do toga da su bolesti raka vodeći javnozdravstveni izazov?

Da li možemo unaprijediti rezultate onkološkog liječenja? Što nam donosi onkološka znanost? Na takva i slična pitanja, dobit ćete stručne odgovore iz prve ruke na predavanju koje će se održati dana u utorak 17. svibnja (sutra) u 19 sati, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u palači Milesi.

"Ciljana terapija u onkologiji" -  naziv je predavanja koje će voditi prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med. predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split.

- Pitanje je krucijalno. Da li mi možemo unaprijediti rezultate onkološkog liječenja i da li možemo spasiti mnoge od tih ljudi, bilo na hrvatskoj bilo na svjetskoj razini budući da na globalnoj razini govorimo o više od 20 milijuna oboljelih i 10 milijuna umrlih osoba? Druga stvar koja je zanimljiva i koja dolazi je, ja bih se usudio reći, onkološka revolucija i to kroz napretke u molekulskoj biologiji i onkološkoj znanosti općenito, uz dekodiranje ljudskog genoma, korištenje artificijelne i strojne inteligencije, gdje koristeći sve te metode, dolazimo do nevjerojatnog razvoja onkologije. Zbog svega toga, akademik Davorin Rudolf me zamolio da održim predavanje pod naslovom "Ciljana terapija u onkologiji", kako bismo uz tu poruku i prijenos znanja pružili nadu i vjeru ljudima u bolju onkološku budućnost, jer ponavljam, rak više nije takav bauk i zlo kao što je bilo nekoć - najavio je dr. Vrdoljak.

Inicijalna terapija raka kroz stoljeća, sve do sada, bila je jedno veliko ništa - smatra naš sugovornik. Prisjetio se kako se pokušala koristiti kirurgija, ali protiv velikog broja tumora također nije imala dovoljan modalitet za izlječenje naših bolesnika, pa su zbog toga onda počeli razvijati različite vrste sistemne, onkološke terapije.

- Za naše čitateljstvo je najupečatiljivija terapija koja se najviše povezuje s rakom, kemoterapija. Ona je vrlo nespecifična ili neciljana i ubija samo stanice koje se brzo dijele, pa naprimjer kad se neki pacijenti liječe od raka kemoterapijom, kao neželjenu posljedicu imaju mučninu ili povraćanje, gubitak kose ili pak pad u razini leukocita. Sve stanice koje se brzo dijele bivaju mete takve terapije. Na krilima molekulske revolucije i nakon što smo dekodirali ljudski genom te nakon što smo malo bolje naučili tzv. Božji jezik, koji je zapisan u našem DNK-a, u stanju smo bili prepoznati specifične nedostatke tumora, te eksplorirati te nedostatke s ciljem razvitka ciljane terapije. Po definiciji, ciljana terapija je ona terapija koja će ciljano oštetiti tumorske interese, a neće interese zdravih stanica, odnosno ona koja će biti preciznija u uništenju tumora nego prije spomenuta kemoterapija. Zbog svega toga, razvili smo i niz, na stotine ciljanih molekula, koje danas koristimo u onkologiji, s više ili manje uspjeha - objasnio je predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju.

Imate li kakve primjere takve ciljane terapije koje bi mogli podijeliti?

Da, naravno. Evo primjerice rak bubrega ili pak rak pluća. Kod raka bubrega pred 15 godina smo imali situaciju da gotovo nismo imali terapiju, pa je razvijen lijek koji se zove tirozinkinazni inhibitor Sunitinib, Pazopanib, Sorafenib iz grupe lijekova koja se zovu tirozin-kinazni inhibitori, koji su bili usmjereni na specifičnost tumora bubrega, da se počiva na stvaranju novih krvnih žila, a ti lijekovi su bili usmjereni na tu specifičnost i doveli su gotovo do utrostručenja medijana preživljenja. Nakon toga smo malo razvijali tu vrstu liječenja još više, ali je došlo do introdukcije imunoterapije inhibitorima kontrolnih točaka te smo zadnjih 5-6 godina svjedoci toga da će se vjerojatno 30-40% bolesnika s metastatskim rakom bubrega izliječiti, da neće umrijeti od te bolesti. Pazite, prije 15 godina prosječno preživljenje je bilo samo jedna godina, a danas prosječno preživljenje iznosi između 3 do 5 godina, a izlječenje oko 30%. Ja bih se usudio reći da je riječ o revoluciji.

S druge strane, govorili smo o plućima gdje je medijan bio preživljenje bez liječenja 4.6 mjeseci, s liječenjem od 9 do 12 mjeseci, a danas bolesnici s ALK pozitivnom bolešću, žive 9, 10 godina, bolesnici sa EGFR pozitivnom bolešću žive 4,5 godina, a opet s imunoterapijom ćemo uspjeti, ja sam uvjeren , izliječiti 1/5 bolesnika s metastatskom bolešću pluća. Zar to nije revolucija?

Koliko smo daleko od ciljane terapije u Hrvatskoj?

Ja bih se usudio reći da sam zadovoljan dostupnošću lijekova i načinom na koji HZZO prati naše interese. Hrvatska je trenutno jedna od vodećih zemalja svijeta po programu koji se zove Shining tower ili Svjetionik, gdje smo dobili pravo molekulskog profiliranja svih bolesnika s metastatskom bolešću, a samim time i njihovog preciznog liječenja. Dakle, ne možete biti precizni u liječenju bez precizne dijagnostike. A to onda stavlja jedan dodatni pritisak na sve nas da budemo odlični, precizni, na svim aspektima onkologije, od slikovne dijagnostike preko patološke dijagnostike, do terapije te da zajednički osiguramo maksimalno individualno, personalizirano onkološko liječenje. Uvjeren sam, da ako sve strukture društva pristupe tom pitanju ozbiljno i profesionalno, možemo osigurati izvanrednu onkološku budućnost svim našim bolesnicima.

Vodili ste i izradu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, je li on definira ciljanu terapiju kao ishod?

Da, ciljana terapija je provučena kroz cijeli NSPOR i jasno je da smo pri izradi bili svjesni da je onkološka budućnost u individualiziranom, personaliziranom liječenju i implementaciji modernih, onkoloških principa, i to ne samo s aspekta terapije, već s aspekta svih čimbenika onkologije koji, samo zajedno, mogu polučiti takve rezultate - rekao je dr. Vrdoljak.

Na kraju je zaključio kako živimo u uzbudljivom vremenu i vjerojatno će biti interesantno razdoblje pred nama te se nada da će i neki od bolesnika koji su sad zdravi, zahvaljujući ciljanoj terapiji, biti prisutni na predavanju i tamo iz prve ruke ispričati i svjedočiti o suvremenoj onkologiji koja ide daje. Smatra kako se na ovaj način, kroz ovakve principe modernog onkološkog liječenja, mogu spasiti mnogi ljudi i promijeniti onkološki svijet nabolje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. kolovoz 2022 14:07