Turistička sezona je na vrhuncu, a već tjednima svi putovi vode u splitsku Gradsku luku; u nju će ući i iz nje se procijediti kvartovskom uličicom preko Bačvica više od 800 tisuća vozila i oko pet milijuna putnika. Goleme su to brojke za impotentnu splitsku cestovnu infrastrukturu. Kad se tome pribroji i najavljenih 285 kruzera s tristotinjak tisuća posjetitelja, pravo je pitanje kako će grad veličine i uređenosti poput Splita to progucati. Nedavno smo se u 'Slobodnoj' bavili dubrovačkom Strategijom kruzerskog turizma koja je okupila gradsku vlast, Lučku upravu i Turističku zajednicu i prema čijim je smjernicama učinkovito riješen problem nesnosnih gužvi koje je Dubrovnik proživljavao do prije nekoliko godina.
Split nema turističku strategiju, institucije svaka za sebe naručuju gomile studija koje nitko ne čita a kamoli provodi, a Grad, Lučka uprava i TZ nisu u sinergiji. Uoči još jednog paklenog vikenda u gradskoj luci posjetili smo Vicu Mihanovića, ravnatelja Lučke uprave Split, s gomilom pitanja na ove teme.
- Uspoređivanje Splita i Dubrovnika nije baš prikladno, jer se radi o drugačijoj situaciji na terenu. Dubrovački kruzeri se sidre pred Gružom i onda se autobusima prevoze do Pila, što je oko tri i po kilometra. Kruzeri u Splitu stižu na privezište, a do povijesne jezgre turisti mogu komodno ići pješice, što u najvećem broju i rade. Inače, ne mislim da je strategija i praksa u Dubrovniku loša, dapače postigli su velike pomake. Ali i mi ozbiljno radimo.
- Ali Grad Split, Lučka uprava i Turistička zajednica nisu donijeli zajedničku strategiju niti surađuju koliko bi trebali?
- Samo djelomično ste u pravu. Lučka uprava Split naručila je i financirala Studiju održivog razvoja kruzerskog turizma od Pomorskog fakulteta u Splitu, odnosno njihovog Pomorskog istraživačkog centra još 2019. i u izradu smo uključili Županiju splitsko-dalmatinsku, Grad Split, Turističku zajednicu, HGK, brodare, agencije, nevladine udruge i domicilno stanovništvo, tako da i mi imamo strateški dokument. I pridržavamo ga se, čemu možete svjedočiti upravo u gradskoj luci koja je pod našom upravom. Premda je pritisak na luku ogroman, tu problema nema. Problemi nastaju izvan našeg obuhvata, u pristupu i izlazu iz luke. Ali i tu smo predložili rješenja.
- A to je?
- Riječ je o već poznatom projektu kojeg je izradio splitski Fakultet građevinarstva i arhitekture, a taj zahvat dužine 410 metara predviđa prometni pristup preko željezničke stanice do tunela dugog sedamdeset metara koji bi izlazio kod Trga Mihovila Pavlinovića i proveo vozila iz luke u Bijankinijevu ulicu, čime bi se zaobišle uske ulice Bačvica. Sve bi stajalo 20 milijuna kuna, rok gradnje je bio deset mjeseci, investitor Hrvatske ceste. Da bi se to provelo trebalo je najprije donijeti točkastu izmjenu GUP-a, ali na tome je sve stalo.
- Neki smatraju da je to prekratak tunel?
- Idealno bi bilo dovesti tunel do Mertojaka, ali pitanje je kad bi to završili i koliko bi stajalo. Ovo je brzo i učinkovito rješenje.
- Ali ono remeti planove gradskih vlasti za cijeli obuhvat vrijedne Istočne obale koji predviđa izmještanje kolodvora na Kopilicu, gradnju objekata...
- Onda ćemo čekati. Lučka uprava se u to ne može miješati, mi smo iznijeli prijedlog, na Gradu je da odluči.
- Vratimo se kruzerima, je li ih previše?
- Split je 2000. godine imao jedno pristajanje kuzera s 500 putnika, a 2015. godine dobili smo nagradu MCIA kao najbolja destinacija na kružnom putovanju po izboru putnika. Jedini na našoj strani Jadrana imamo tako veliki vanjski vez, a držim kako dobro upravljamo i potencijalnim gužvama. Jako je važno što se kruzeri ne sidre pred lukom jer tako nema problem s prometom tendera, čamaca koji goste voze u luku koja je već preopterećena. Mi samo 21 dan godišnje imamo 3,4 tisuće putnika s kruzera u luci, što nije preveliko opterećenje za grad. Vrijeme boravka kruzera smo produžili na osam do deset sati, broj je ograničen na dva, najviše tri u isto vrijeme, što smanjuje pritisak, a privez kruzera planira se dvije godine unaprijed.
- A disperzija putnika?
- Funkcionira. Prvi kruzer u Split dolazi u veljači, a posljednji 31. prosinca. Jasno je da je opterećenje najveće u sezoni, ali ni tada ne idu svi u Split kao što svi dubrovački gosti idu do starih zidina. Naime, za obilazak splitske povijesne jezgre prijavljuje se 32 posto putnika, za posjet okolici zainteresirano je 31 posto putnika, a za samostalne obilaske 27 posto putnika. Dakle, na povijesnu jezgru Splita nije toliki pritisak kakav se dojam stvara. Kako bismo izbjegli dodatne autobuse u luci, raspisali smo koncesije za agencijske walk-in ture za okolicu, a vodiči dolaze po putnike s kruzera i pješke idu u obilazak splitske gradske jezgre. Uz to Lučka uprava uplaćuje oko 300 tisuća kuna za prometnike 'bobije'.
- Znate li koliko kruzeri donose Splitu?
- Koliko točno ide u gradski proračun ne znam, ali znam da je ukupni prihod oko 15 milijuna eura i dijeli ga više ustanova: Lučka uprava, peljari, privezivači, Plovput, agenti, koncesionari... Prema procjenama prosječna potrošnja turista s kruzera je 54 eura, a posade 32 eura.
- Osim kruzera, za koje kažete da nisu problem, u gradskoj luci strašan je pomorski promet.
- U sezoni u splitskoj gradskoj luci imamo oko 250 uplovljavanja dnevno, godišnje preko 20 tisuća ticanja što vam je 40 tisuća ulazaka i izlazaka iz luke. Vršna opterećenja u subotama kad uplovljava 280 plovila, a kroz luku prođe i preko 50 tisuća putnika. To je ogroman promet, lokalni, međunarodni, izletnički i kruzerski koji kontroliramo iz našeg Lučkog operativnog centra 24 sata dnevno.
- Pa ipak je brod nekidan udario u benzinsku postaju?
- Zapadna obala nije pod našom kontrolom, a upozoravali smo da bi se nešto slično moglo dogoditi.
- Čija je Zapadna obala?
- Trenutno ničija u smislu kontrole i lučkog upravljanja. Naime, tvrtka Splitska obala je izgubila koncesiju, a Županijske lučka uprava nije je preuzela i nije sigurno da će je preuzeti do kraja ovog ljeta. Doista ne znam kako tamo stvari funkcioniraju. Nudili smo da preuzmemo brigu o Zapadnoj obali ali gradska vlast na to nije pristala. Ne bih stvarno ulazio u političke razloge...
- U luci pod vašom kontrolom ima problema s taksistima, konkretno, čovjek nikad ne zna gdje me može ostaviti. Ima li neki plato za tu svrhu?
- Sve vrste taksija i prijevoznika, od klasičnih do rikši, bili su kod nas na sastanku i dogovorili smo da se tko god hoće prijavi za koncesiju i može preko rampe kod Terminala ući u luku do kruzera i trajekata. Čak nisu sve koncesije ni preuzete, samo njih 112 od 165 koliko smo ponudili i to za samo 2,5 tisuća kuna godišnje. Što se tiče svih ostalih taksista za njih bi grad trebao naći stajalište, mi smo na svom obuhvatu taj problem riješili.
- Možete li izaći u susret bidnim dostavljačima, vozačima kamiona put otoka, ljudi voze po cijelu noć i nisu sigurni hoće li se ukrcati na trajekte za otoke i vratiti natrag u istom danu?
- Lučka uprava svim dostavljačima koji kreću iz splitske luke i zadovoljavaju propisane uvjete omogućila je dozvole za prioritetni ukrcaj, a zahvalni smo i Jadroliniji što im izlazi u susret većim trajektima i ranojutarnjim linijama.
Okvir:
- Kako je bilo izaći iz politike, niste više na funkciji predsjednika gradskog HDZ-a?
- Odličan osjećaj, puno mi je lakše. Mislim da sam korektno odradio ono što se od mene tražilo, nisam izgubio svoj identitet, ali pritisak je bio strašan. Sada se mogu ponovno vratiti svom poslu i obitelji u potpunosti.
- Što je s doktoratom?
- Ispravljam ga. Sad je pauza na fakultetima, nema žurbe.