Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Splitpriznati stručnjak na području uređenja mediteranskih šuma podupire ideju o strožoj zaštiti

Meštrović: Marjan mora bit rezervat, povrat parcela otvorio je put bagerima

Piše PSD.
5. siječnja 2012. - 21:30

Ne znam čiju će potporu i savjete zatražiti ministrica, ali ova joj je ideja svakako dobra - reagirajući na najavu ministrice zaštite prorode Mirele Holy da se na Marjanu zaustavi gradnja proglašenjem višeg stupnja zaštite prirode, kaže prof. dr. Šime Meštrović, umirovljeni sveučilišni profesor koji se cijelu znanstvenu karijeru bavio uređenjem mediteranskih šuma.

Meštrović je, kako nam je u razgovoru kazao, premjerio svako stablo na Marjanu i radio je 1970. i 1990. godine studije uređenja Park šume Marjan.

Autohtone vrste

- Marjan svakako zaslužuje strogu zaštitu. S obzirom na sadašnju zakonsku regulativu, njegov nivo zaštite mogao bi se podići na strogi rezervat prirode u kojem se ne smiju poduzimati graditeljske aktivnosti, tvrdi Meštrović i dodaje kako je Marjan specifičan u svojoj povijesti prirodne progresije vegetacije.

U Hrvatskoj postoje samo dva stroga rezervata, a to su Rožanski kukovi na Velebitu i Samarske stijene na Bjelolasici. Razlog za proglašavanje Marjana strogim rezervatom Meštrović vidi u procesu kojim se autohtona šuma vraća na njegove obronke.

- Na Marjanu danas dominira alepski bor, koji nije autohtona vrsta, nego su to crnikova šuma, planika i zelenika. Crnika, odnosno česmina, se prirodnom progresijom već vraća oko sjevernog ulaza ili od uvale Bena prema vrhu. Šuma je živ organizam koji se rađa i umire. Odumiranje borova i povratak autohtonih vrsta dugi je proces kojeg nećemo doživjeti ni vi, niti ja, ali hoće naši potomci, a zanimljiv je primjer u svjetskim razmjerima.

Poslije alepskog bora, za par stotina godina zavladat će autohtona šuma crnike, koja se sve više širi. U tome smislu Marjan ima posebna obilježja po kojima bi ga se trebalo proglasiti za strogi rezervat - smatra profesor Meštrović Ovaj priznati stručnjak napominje kako bi proglašenje strogim rezervatom ujedno značilo da bi se šuma tada trebala prepustiti svom prirodnom rastu.

Naime, sadašnji režim park-šume podrazumjeva sječu starih borova radi pomlađivanja šume, premda se to ne provodi, napominje Meštrović, zbog straha od javnog mišljenja i reakcije javnosti. Meštrović nam objašnjava kako je studija iz 1970. godine, koju je radio s grupom suradnika pomogla da se zaustave graditeljski planovi splitskih urbanista i arhitekata na Marjanu.

Prof. dr. Šime Meštrović smatra da bi se na Marjan trebala vratiti autohtona vegetacija
/ Ranko ŠUVAR / CROPIX

‘Grlom u jagode’

- Profesor bje sa svojim timom imao ideje, a postojali su urbanistički planovi, da se pusti promet uzduž čitavog Marjana te da se napravi široka prometnica do Bena, gdje bi bio hotel i turistički kompleks.

Također, hotelski sadržaji su bili predviđeni i na Kašjunima. Profesor Orlovski, Duško Kečkemet i ja smo radili studiju koja je bila naručena od “Parkova i nasada”, za koju vjerujem da je pomogla Gradu Splitu da se odluči za zaštitu prirode i da zaustavi graditeljske ambicije i odbaci turističke ideje - ističe prof. Meštrović.

Prema njegovim riječima, narod nije bio za gradnju na Marjanu. No, dodaje naš sugovornik, ne može javnost ići grlom u jagode, moraju se građanima dati točni podaci i dokumentacija. Tako bi trebalo učiniti i ovaj put, smatra Meštrović, koji je još 1991. godine ustao protiv povrata šumskog zemljišta. A upravo je povrat zemljišta, primjerice vlasnicima na Prvoj vodi 2001. godine izgleda “inspirirao“ izrađivače Generalnog urbanističkog plana da među borovima ucrtaju građevinsku zonu.

- Nedavno sam bio u Đakovu i Našicama, gdje su Đakovačkoj nadbiskupiji i Pejakovićima vraćene velike površine šuma. Ako se htjelo priznati prava bivšim vlasnicima, onda ih je trebalo obeštetiti, a nikako napraviti ovakvu glupost s davanjem šuma u privatno vlasništvo – upozorava profesor Šime Meštrović.

sandi vidulić

Afrika i spašavanje Brijuna

Šime Meštrović član je sekcije za ekologiju u prometu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Devedesetih godina prošlog stoljeća bio je dekan Šumarskog fakulteta, a osamdesetih godina direktor republičkog Zavoda za zaštitu prirode.

Kaže da su pod njegovom palicom sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća Brijuni proglašeni nacionalnim parkom i tako spašeni da se tamo ne izgrade ACI marina i turistički sadržaji.

Ima bogato iskustvo i na sjeveru Afrike: radio je ekološku studiju uređenja jezera za alžirskog predsjednika, u Libiji projekt plantaža eukaliptusa, a u Tunisu je proveo dvije godine na projektu uređivanja šuma.

#šIMEMEšTROVIć#MARJAN

Izdvojeno