StoryEditor
SplitOFORME KOMISiJU I SAMI ODREde BOJE kojima će osvježiti fasadu zgrade

Maštoviti stanari: Svaki portun dreči u svojoj boji

Piše PSD.
9. rujna 2009. - 19:44

Pokušali smo savjetovati građane da odaberu boje koje su prihvatljive i oni nas ponekad i poslušaju, ali pomoglo bi kad bi postojali jasni propisi o tome kako se može obnavljati fasade - kažu iz ‘Stanouprave’

Posljednjih godina dosta zgrada po Splitu osvježilo je svoju fasadu, često novim bojama koje nemaju veze s izvornim koloritom koji je osmislio projektant. Dapače, nije rijedak slučaj da u zgradi koja ima nekoliko portuna svaki ulaz dreči u svojoj boji koja ne obraća pažnju na ukupni izgled zgrade.

Direktor “Stanouprave” Jakša Radnić napominje kako doista postoji problem zbog neusklađenosti boja na fasadama, ali da je još veći problem što nema nikakvog ograničenja koje bi stalo na put mašti vlasnika stambenih jedinica u splitskim zgradama.

- Pokušat ćemo dogovoriti s novom vlasti, kad se kompletira, da se nađe neko rješenje, jer smo svjesni ovog problema koji rezultira nagrđivanjem slike grada. Sada je situacija takva da stanari sami određuju boje, oni oforme neku komisiju i nikome ne polažu račune. Mi smo pokušali savjetovati građane u nekim slučajevima da odaberu boje koje su prihvatljive i oni nas nerijetko poslušaju, ali pomoglo bi kad bi postojali jasni propisi o tome kako se može obnavljati fasade - napominje Radnić.

Kako to rade Talijani

Arhitektica Jelena Zanchi, koja je doktorirala u Italiji i bila docent na fakultetu arhitekture u Firenci, napominje kako su te stvari u Italiji drukčije riješene.

- Talijani u svojim gradovima imaju od lokalnih vlasti zadane registre boja u kojima se mogu obnavljati fasade, a čak i u tim slučajevima odgovornost snosi profesionalna osoba, uglavnom arhitekt, koji daje odobrenje i nadgleda izvođenje radova. Fasada nije samo privatno vlasništvo. Kad se mijenja kromatski okvir fasade, intervenira se u javni prostor grada. To se ne može raditi prema osobnim sviđanjima. Projektant zgrade, osobito kad su neboderi u pitanju, imao je svoje razloge zašto je odabrao registar boja, i kad se on mijenja, onda se mijenja i kromatska kompozicija i ritam zgrade - napominje Jelena Zanchi.

Možda se po tom pitanju dogode pozitivni pomaci koji će stati na kraj kolorističkoj anarhiji. Na inicijativu konzervatora splitsko Društvo arhitekata pokrenulo je projekt izrade Atlasa moderne arhitekture koji bi trebao definirati vrijedna djela međuratne i poslijeratne arhitekture koja treba štititi. Kako doznajemo od predsjednika DAS-a Jurice Jelavića, u listopadu bi trebao biti prezentiran popis značajne arhitekture, koji radi povjesničarka umjetnosti Marina Majić.

Nakon toga će se, kaže Jelavić, oformiti komisija sastavljena od konzervatora i arhitekata, koja će odrediti koje objekte odmah treba staviti pod preventivnu zaštitu kako bi se, barem na vrijednim djelima arhitekture, izbjegla samovolja stanara u odabiru boja.

Neboderi na Spinutu pozitivan primjer

Pozitivan primjer koji kazuje da se može mijenjati dotrajale dijelove zgrade u dogovoru sa strukom dogodio se prije nekoliko godina na Spinutu na tri nebodera koje je projektirao pokojni Ivo Radić.

Bivši predsjednik Društva arhitekata Split Dražen Pejković tvrdi kako je u suradnji DAS-a s “Tehnoplastom” postignuto “međurješenje” koje ne odstupa bitno od osnovnog projekta za brisoleje.

- Najvažnije je da se u takvim slučajevima dogodi dijalog, on je pretpostavka da se iznađu kvalitetna rješenja - napominje Pejković.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. srpanj 2022 18:57