StoryEditor
SplitTEMATSKA ŠETNJA

Mariana Bucat: ‘Parcelom u Kopilici na kojoj je dio kolodvora nema tko raspolagati jer je vlasnik ‘općenarodna imovina‘ koje više nema u zakonu

21. studenog 2020. - 23:53
Saša Burić/Cropix

Platforma "Možemo Split!" održala je drugu "epizodu" tematskih vođenja po gradu. Nakon Splita 3 ove subote na red je došla Kopilica. Na Facebook stranicama ove političke platforme Kopilica je predstavljena kao "dio grada koji koji je unatoč blizini centra praktički izbrisan iz kolektivnog poimanja grada".

Priča o Kopilici je višeslojna – s jedne strane tamo nemate što raditi ako baš ne morate, jer je prostor u vrlo lošem stanju. S druge strane, ovo područje ima višestruki potencijal za razvoj, kao rijetko koji prostor na lokalnom području.

No Kopilica uključuje i neriješenu imovinskopravnu tematiku. Posjetitelje, kojih nije bilo puno uglavnom zbog bure koja je "derala" sjevernom stranom Splita, vodila je arhitektica Mariana Bucat.

image
Mariana Bucat
Saša Burić/Cropix

Bucat je istaknula kako je u zemljišnim knjigama na parcelu, koja je veća od četiri Dioklecijanove palače i obuhvaća ranžirni kolodvor, kao vlasnik upisana "općenarodna imovina", a pravo korištenja imaju Hrvatske željeznice Zagreb. Republika Hrvatska je upisala pravo prvokupa.

– Zašto je Republici Hrvatskoj palo na pamet da upiše pravo prvokupa, nije mi jasno. Možda se bojala u tom momentu da ne bi ovo pripalo nekome tko nije u javnome vlasništvu. Obje i "općenarodna imovina" i Hrvatske željeznice Zagreb – su umrle osobe.

Što znači da, barem po zemljišnim knjigama, nitko nema pravo raspolaganja tom zemljom. Općenarodna imovina ne postoji više niti kao termin u bilo kojem zakonu, a državne željeznice Zagreb prema Fini.info su brisane iz Sudskog registra.

Zapravo bi Republika Hrvatska trebala angažirati odvjetnika oko upisa vlasništva – napominje arhitektica. Dotakla se i neriješenih stanarskih prava građana Kopilice koji žive u tamošnjim kućama.

Borba za stanovnike

– Stanari na Kopilici bi trebali utvrditi svoje građevinske čestice, a to ne mogu napraviti jer ne znaju s kim bi se dogovarali. Postoje tri vrste stanara. Jedni su vlasnici etažnih udjela. Drugi stanari su najmoprimci, ali ne spadaju u kategoriju zaštićenih. Treći su ljudi koji su se uselili u neke poslovne zgrade.

Ali nisu provalili u njih, već su imali nekakve dozvole od nekih željezničkih firmi i ostali su stanovati već 30 godina – kazala je Bucat i istaknula kako je na Kopilici napravljeno željezničko naselje koje je tijekom godina postalo kvart.

Predstavnik stanara Kopilice i voditelj stranice "Kopilica live" Tonči Grozdanić kazao je kako je stanarima upravo Bucat puno pomogla kod žalbi Gradu na privremeni autobusni kolodvor.

image
Saša Burić/Cropix

– Nakon što je on zaustavljen, okrenuli smo se dalje borbi za stanovnike. Stanovnici koji su u prostorima HŽ-a nemaju pravo na otkup stanova kao što imaju svi drugi.

To potječe iz devedesetih godina kad se javna imovina pretvarala u privatnu. Prioritet je na Kopilici da i ti ljudi dobiju svoja prava – objasnio je Grozdanić.

Dr. Višnja Kukoč je kazala kako se Kopilica nadovezuje na Stinice, te da je riječ o izuzetno dobroj lokaciji gdje je ona radila desetak godina.

– Ako ne preispitamo što je Masterplan predložio, pitanje je što će nam se dogoditi. Prvo polazimo od toga da je to kvalitetno područje za stanovnike. Nadalje, tu su stručni studiji Sveučilišta u Splitu.

Imate nekoliko tisuća studenata koji dnevno dolaze. Oni su podloga za bilo koji ekonomski razvoj koji se počeo događati stihijski, od nekih kopirnica, preko kafića do dućana... To je, recimo, početak. Nadalje, dok sam bila ovdje, bili su plesni tečajevi, pa su došli sportski tereni...

Dolje prema moru, nekad su se ljudi koji su ovdje živjeli kupali na Stinicama. Lokacija je fantastična, ukratko. Trebamo u GUP-u vidjeti gdje se ovdje grad može proširiti s gradskim sadržajima, a onda mogu doći investitori, ako imate ljude koji će to koristiti, onda će to biti podloga za daljnji razvoj – kazala je Kukoč

Upozorila je kako kaštelanski most koji je predviđen Masterplanom ne bi bio dobro rješenje, jer bi opteretio jedno od dva križanja koja su već sada prometno najopterećenija.

image
Saša Burić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 00:02