StoryEditor
SplitFriškina bez zaštite

Kupci na splitskoj Peškariji zatečeni nemarom djelatnika: Malo tko nosi masku. Prodavači odgovaraju: Nemoguće ju je stalno nositi u ovim uvjetima...

Piše Nika Perasović, Matea Roglić
13. kolovoza 2020. - 07:46
Dezinfekcija ruku na ulazu u PeškarijuTom Dubravec/Hanza media

Split s razlogom nosi dugogodišnju titulu grada "dišpeta", a dio njegovih stanovnika i dalje se, bez puno ograda, čvrsto drži čuvene izreke "uvik kontra".

Pravi primjer toga je situacija na Peškariji gdje se malo koji prodavač za bancima, ali i kupac s druge strane štanda pridržava mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite o nošenju zaštitnih maski u trgovačkim prostorima, kakva bi u svojoj osnovnoj namjeni trebala biti i ribarnica.

U jutarnjim satima utorka, osim po svježu ribu, došli smo i proćakulati s prodavačima koji se pandemijom i njezinim zdravstvenim posljedicama uglavnom ne opterećuju, jer ih, reklo bi se, više brine manjak prometa i utrška u blagajnama.

– Korone se bojim samo u džepu. Prodaja ide slabo, prava je borba za svakoga čovika. Stariji svit je dosta ispripadan, boje se, pa se povuku doma. Inače, ljudi se baš i ne pridržavaju uputa Stožera, a ja se ne bojin zaraze niti o njoj razmišljan – kaže Vlado, mladi i entuzijastični prodavač plave ribe.

S Vladinim mišljenjem ne slaže se njegova kolegica Karolina koja tvrdi da ova situacija ipak nije toliko bezazlena.

– Domaći kupci se pridržavaju mjera, ali za strance kao da pravila ne postoje, ne nose maske i onda kažu kako su se ovdje zarazili. Međutim, oni i tako slabije dolaze – primjećuje zabrinuta prodavačica srdela i dodaje kako raditi sedam sati s maskom u zatvorenom i zagušljivom prostoru nije nimalo jednostavno te je gotovo – nemoguće.

Sličan stav dijeli i Siniša koji maskicu drži sa strane, te je, kako kaže, koristi po potrebi.

– Nemoguće je stalno nositi maskicu u ovim uvjetima, a ja se neman više čega bojati. U ožujku i travnju mi nije bilo svejedno, ali sada, što se više zna o samom virusu, tako me je i manje strah. Kupci maske drže više dolje, nego gore – tvrdi popularni prodavač i domeće kako bi se ljudi više pridržavali epidemioloških mjera da se pokazalo da maske zaista djeluju.

Ovako ih čak ni kupci u trećoj životnoj dobi više ne nose...

image
Na Peskariji u dubrovačkom Gružu sve funkcionira iza pleksiglasa
Božo Radić/HANZA MEDIA

Građani s kojima smo popričali malo su oprezniji i iznimno su nezadovoljni nonšalantnim pristupom prodavača.

– Posjetitelji i kupci se većinom pridržavaju mjera, ali samo jedan posto trgovaca nosi maskicu – kaže naša sugovornica Nena, koja je nakon jutarnjeg obilaska ribarnice ostala zatečena prizorom i nemarom djelatnika.

Tvrtko Karoglan, rukovoditelj komercijalne i tehničke službe tvrtke "Tržnice Hippos" koja upravlja Peškarijom, odmah je obaviješten o situaciji na terenu.

– Upravo sam kontaktirao voditelja tržnice, a sutra će radnicima biti poslan i službeni dopis – ističe Karoglan i opisuje cijelu situaciju s nošenjem maski kao borbu s vjetrenjačama:

– Osigurali smo jednokratne i višekratne maske za svakog trgovca te su poslani i dezinficijensi. Ako se i unatoč ovom apelu prodavači ne budu pridržavali mjera Stožera, uslijedit će sankcije – naglašava predstavnik koncesionarske tvrtke koji na naše pitanje jesu li od nadležnih zatražili vraćanje banaka na donedavno otvoreni dio ribarnice, barem dok traje aktualna situacija, spremno odgovara:

– O tome odlučuje Ministarstvo poljoprivrede, koje je dobilo upute od Europske unije po kojima ribarnica treba biti u zatvorenom prostoru. Zatražili smo da naprave iznimku s obzirom na cijelu ovu situaciju, no to je dugotrajan proces i mislim da neće biti ništa od toga.

Kao i svaka priča i ova ima dvije strane medalje, pa tako moramo uzeti u obzir naporan rad prodavača pod velikim vrućinama koji svoj posao obavljaju isključivo u zatvorenom i neklimatiziranom prostoru Peškarije.

Bilo bi poželjno, međutim, da se ugledaju na Peskariju u dubrovačkom Gružu čiji se prodavači ribe maksimalno drže uputa, a prostor je i dalje opremljen pregradama od pleksiglasa s "bužama" kroz koje se kupci i trgovci "dodaju" novcem i plodovima Jadrana.

Izdvojeno

15. kolovoz 2020 07:58