Još nas nekoliko dana dijeli od sredine ožujka, roka kad bi se, po riječima struke, službeno trebao probuditi mediteranski potkornjak koji uništava alepske borove na Marjanu. Možda su ga topline koje ovih dana najavljuju proljeće već probudile.
U svakom slučaju, sječa zaraženih stabala trebala je do sredine ožujka biti uglavnom gotova, kako su odgovorni najavljivali još prije mjesec dana. Onda su se stvari zakomplicirale pa je očito da pravi radovi tek počinju s potkornjacima u akciji, što se svakako htjelo izbjeći da se oni ne razlete na zdrava stabla.
Stabala na Marjanu svakim danom sve je manje. U tvrtki koja siječe stabla "Matima project" kažu nam da sa žičarom izvlače 100 do 250, čak 300 kubika dnevno. Po nekim procjenama, prosječni bor na Marjanu ima 0,4 kubika, što bi značilo da se dnevno ukloni od 250 do 750 stabala.
Internet je preplavila gomila slika i videozapisa uznemirenih građana koji su dokumentirali i komentirali jadno stanje na voljenom brdu, koje je pretvoreno u bojno polje s izvaljenim stablima.
Još kad su mediji objavili, a koordinator Kriznog stožera Nenad Ružić potvrdio, da nema elaborata po kojem se izvode šumarski radovi i da se ruše neka zdrava stabla koja će se "naknadno doznačavati", nezadovoljstvo je uskiptjelo na društvenim mrežama.
U vrlo emotivnom i iscrpnom opisu situacije na Marjanu koji je uputio medijima, prof. dr. Hrvoje Smodlaka, Splićanin s Western University of Health Sciences u Kaliforniji, zapitao se – nije li rješenje koje se nudi kao sanacija gore za šumu od samog uzročnika štete, potkornjaka?
Nije nam preostalo drugo nego upitati Ministarstvo poljoprivrede je li ovo što se radi na Marjanu legalno. Omogućuje li proglašena izravna opasnost od elementarne nepogode da se u park-šumi šumarski radovi mogu obavljati bez elaborata, bez plana za prosjeke po kojima će se žičare kretati, da se može sjeći bez osiguravanja nadzora u potpunoj mjeri i da se mogu sjeći stabla koja nisu označena?
U Tolušićevu Ministarstvu tvrde isto što i Ružić, da je sad druga priča otkako je proglašena izvanredna opasnost od elementarne nepogode.
– Ovo je izvanredna situacija, vlast na Marjanu je preuzeo Krizni stožer, njih trebate pitati za sva pitanja koja vas zanimaju – kazala nam je Željana Ivanuš, glasnogovornica u Ministarstvu.
Ružića su novinari već o ovim stvarima ispitali, a on im je objasnio da se sve radi kako treba. Dakle, zatvoren je krug što se tiče objašnjavanja.
Kako doznajemo, otkako su počeli radovi nekoliko je prijava poslano šumarskoj inspekciji. Jedna od tih osoba nam je potvrdila da još nitko nije dobio odgovor na pitanje jesu li inspektori do sada obavili očevid.
U međuvremenu je pozvana policija da sprječava ulaske na radilište radoznalih građana koji snimaju mobitelima.Kako nam je dojavljeno, nekima koji su se usudili ući policajci su tražili da izbrišu slike, pod prijetnjom da će im naplatiti mandatne kazne.
Sjetimo se, u prvi mah je bilo iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske rečeno kako će policija samo u krajnjoj nuždi kažnjavati, ako netko bude ugrožavao svoj ili tuđi život, ili imovinu na radilištu.
I tako, više nema slike (od građana), a ton je onakav kako kaže koordinator Ružić. Podsjetimo, on je izjavio kako situacija izravne opasnosti omogućuje da se "preskače suvišna papirologija, ali je izvođač dužan poštovati odredbe ugovora i uzuse struke".
Što je izvođač zapravo ugovorio? Grad je dva puta raspisao pozive, jedanput je bilo za "iznošenje zaraženog drvnog materijala na privremeni deponij na Marjanu". Taj je javni poziv poništen, a isti dan je sklopljena izravna nagodba s "Matima projectom" za "sječu i izradu drvnih sortimenata, izvoženje žičarom i odvoz materijala na privremeni deponij na Marjanu".
Pažljiviji čitatelj će primijetiti razliku, u prvom se nadmetanju spominjao "zaraženi drvni materijal", a kod pogodbe s odabranim izvođačem on nije ograničen samo na sječu zaraženih stabala.
Ovo možda nije nevažno, budući da je ista tvrtka poslije odabrana za još jedan posao – odvoz i termičko zbrinjavanje drvne mase.
U javnom pozivu koji je raspisao Grad također se ne spominje da moraju odvoziti s Marjana samo zaražena drva.
Dakle, što "Matima project" radi na Marjanu? Saniraju li šumu od potkornjaka, ili prikupljaju drvnu masu za spaljivanje, a što bi značilo da im je u interesu da je bude što više, zaražene i nezaražene?
– Provodimo sanaciju šume, siječemo doznačena stabla. Neka stabla su možda zdrava, ali se moraju ukloniti radi prosjeka, no takvih je malo. Doznake se ponekad ne vide jer stabla padnu na njih – kaže nam inženjer šumarstva iz "Matime" Klaudije Lisac.
Na naše pitanje postavljaju li insekticidne mreže, kao mjeru borbe protiv potkornjaka, ing. Lisac nam je rekao kako nije upoznat, jer upravo autom dolazi u Split, ali da će biti nekoliko dana u idućem tjednu na Marjanu te nas je pozvao da s njim obiđemo radilište i napravimo slike.
– Svu dokumentaciju smo uredno dostavili Gradu, a plan za izradu koridora ne može se raditi u ovakvim situacijama. Kad je zdrava šuma, možete povući na svakih sto metara liniju za žičaru, ali kad su izvanredne okolnosti, onda na terenu određujete gdje je najbolje izvoditi prosjeke za žičare, da biste što više poštedjeli onaj zdravi dio šume – uzvraća Klaudije Lisac na pitanje imaju li potrebne dokumente.
Na pitanje imaju li rok u kojem trebaju posjeći stabla, kaže da nemaju, jer je "šumarstvo opasan posao pa nema smisla da netko strada samo zato da bi se posjeklo deset stabala više taj dan".
Ukratko, u "Matimi" tvrde da su predali sve papire, Ružić priznaje da se preskače "suvišna papirologija" i da se sijeku neki borovi koji će biti naknadno doznačeni, a u Ministarstvu poljoprivrede kažu da nisu nadležni da ih se u ovom trenutku pita poštuju li se na Marjanu šumarski zakoni i propisi.
Umjesto inspektora šumarstva, u šumi je policija, da kazni one građane koji bi vršili "inspekciju" u opasnim uvjetima i javno objavili "očevide" na društvenim mrežama.
Pored svega, tu je iduće pitanje: smije li Grad prodavati sva drva "Matimi", koja je za otkup drvne mase ponudila 201 kunu po kubičnome metru?
Što je, naime, sa sporom države i Grada oko vlasništva na Marjanu? Može li Grad usred pravnog duela s državom oko vlasništva nad Marjanom prodati drvnu masu vrijednu milijun kuna koliko je spremna platiti "Matima"? Dapače, Ružić kaže da bi drvne mase moglo biti više od 5000 kubika, koliko je navedeno u pozivu, bude li se pililo svih 20.000 stabala.
Dr. Milan Pernek je na sjednici Gradskog vijeća u siječnju 2019. godine kazao da je malo više od pola šume zdravo. Odnosno, otprilike 30.000 stabala je mrtvo, zaraženo, na početku propadanja ili prorijeđene krošnje. A nešto više od 30.000 borova je u ovom trenutku zdravo.
Dakle, na čijoj zemlji je sva ta šuma koja će se posjeći i prodati, je li sve baš gradska imovina? Što je s privatnim parcelama?
– Nešto malo smo sjekli na privatnim parcelama na južnoj strani. Na sjevernoj strani Marjana, koliko mi je poznato, sve je gradska imovina. Ako bude intervencija na privatnim parcelama, ostavit ćemo drva na njima otkorana, nećemo nikome oduzeti imovinu – kaže nam Ružić.
No, može li Grad prodavati drva koja se posijeku na parcelama za koje je DORH tražio da ih se gradonačelnik Andro Krstulović Opara tabularnom izjavom odrekne i preda ih u ruke državi?
Upitali smo ovdašnje Županijsko državno odvjetništvo. Stvari oko njihova odgovora ispale su kompliciranije nego bi se očekivalo. Naime, dva dana smo pregovarali da dobijemo odgovor. I kad je sve bilo dogovoreno, umjesto odgovora, od glasnogovornice Županijskog držaavnog odvjetništva Rene Laure stigla nam je mailom obavijest da je naša pitanja "proslijedila Građansko-upravnom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu".
Netko bi rekao da je u pitanju velikodušna gesta države koja je spremna Gradu darovati više od milijun kuna. No, po nekim izvorima, DORH se navodno ne namjerava nastaviti sporiti s Gradom oko Marjana, kako su u početku najavljivali.
U prilog ovoj tezi ide možda i informacija koju smo dobili o izradi novog Programa gospodarenja park-šumom Marjan. Naime, izrađivač, tvrtka "Oikon" (koja od idućeg tjedna obavlja i nadzor nad šumarskim radovima), bio je u početku u dvojbi kako postupiti.
Kako su nam objasnili, ako Marjan postane državni, morali bi raditi jedan program za onaj dio koji pripadne RH, a za privatne parcele bi se radio poseban program. No, ako Grad bude priznat kao vlasnik, onda ga se kao velikog privatnog šumoposjednika može staviti zajedno s ostalim vlasnicima parcela na Marjanu i izraditi za sve zajednički program.
Nakon čekanja odgovora od nadležnih tijela, "Oikon" sad radi po drugoj varijanti Programa, kako nam je rekao voditelj izrade dr. Alen Berta, po kojoj se Grad smatra vlasnikom na Marjanu.
Međutim, stvari su sad postale složenije. Naime, sve zanima kako će se pošumljavati Marjan, ali pitanje je je li sjeverna strana Marjana, na kojoj je najviše šume, doista gradska ili ima privatnih vlasnika i neriješenih imovinskopravnih pitanja.
– Grad će biti uključen u program gospodarenja park-šumom kao privatnik, zajedno s ostalim privatnim česticama u park-šumi, ali Javna ustanova neće moći gospodariti tim česticama, samo će biti uključene u program – napominju iz "Oikona".
– Privatni vlasnici neće morati raditi posebne programe, sve će biti ovim programom predviđeno. Kad je riječ o privatnim šumama, to je manje-više prijedlog gospodarenja, nitko njih ne može natjerati da gospodare po tome.
Ako gospodare, onda mogu dobiti određena sredstva iz OKFŠ-a, fonda za općekorisne funkcije šuma, nekav dodatni prihod, ali moraju za sve pitati Savjetodavnu službu. Da im daju dokumente, izdaju doznaku ako će nešto pošumljavati i slično – objašnjava dr. Berta.
Što će to značiti? Sadašnjim Programom gospodarenja iz 2008. godine, koji je istekao početkom 2019. godine, bila je obuhvaćena šuma na sjevernoj strani Marjana neovisno o vlasništvu i svime je gospodarila Javna ustanova. Ubuduće bi to moglo biti složenije.
Kao prvo, situacija vlasništva će se morati jasnije razdijeliti, što neće biti lako jer negdje vlasnici nisu poznati.
– Kod nekih čestica se u posjedništvu i vlasništvu razlikuje situacija i morat će se vidjeti kako će se to riješiti. U ovom trenutku, s obzirom da će se gledati kao da je sve privatno vlasništvo, sve te čestice bit će uvrštene u program – kaže Berta.
Mogu li, na primjer, ako imam parcelu na sjevernoj strani, a posijeku mi šumu zbog potkornjaka, reći kako je više ne želim, već bih sada nešto drugo?
– U roku od dvije godine, po Zakonu o šumama, takve čistine se moraju pošumiti. Šumarski inspektor će naložiti osobi ili, ako je ne nađe, druge institucije će to po nalogu inspektora pošumiti i ispostaviti račun vlasniku – napominje izrađivač Programa gospodarenja.
No, što ako je vlasnik nepoznat? Mnoge nam šume propadaju jer su vlasnici koji se vode u zemljišnim knjigama odavno pokojni ili živih ima više nego stabala na parceli. Na sjevernoj strani Marjana ovo pitanje nije bez značenja. Naime, trećinu sjeverne strane park-šume (počevši od Sjevernih vrata) čine parcele koje su u Katastru u posjedu Grada i upisane su kao "šuma", ali u zemljišniku Grad nije (većinski) vlasnik, zato ih nije potraživao DORH.
Upravo s te strane je najstarija šuma i trebala bi početi intenzivna obnova prema "Akcijskom planu sanacije i revitalizacije park-šume Marjan", koji je upravo izradio Hrvatski šumarski institut. Prihvate li taj plan Povjerenstvo za Marjan i Krizni stožer, bit će uvršten u Program gospodarenja, rekao nam je dr. Alen Berta.
Kako će se obnavljati šuma tamo gdje se ne znaju vlasnici, gdje nemaju novca, ili ne žele platiti? Ostaje vidjeti.
Dodajmo da u Društvu "Marjan" nisu zadovoljni što "Akcijski plan" ne zahvaća šume na južnoj strani, području koje je tradicionalno na meti graditelja. Na Facebook stranici su zatražili da prestane manipulacija zonama obuhvata zaštićenog područja.
S druge strane, u Inicijativi "Naš Marjan" ne bune se oko zadnjih događanja, objavili su na Faceboku da imaju povjerenje u stručnjake koji su ih uvjerili da je ovo jedini mogući način da se zaustavi potkornjak.
Čini se tako daleko ono vrijeme kad se nekoliko tisuća ljudi složno okupilo u nedjeljno jutro na prosvjedu na Prvoj vodi zbog namjere Željka Keruma da posiječe nekoliko borova radi svoga nesuđenog restorana. Sada će se posjeći deseci tisuća borova. Trebat će paziti da pošumljavanje Marjana ne zaglavi u šumi propisa. I da nove stablašice ne sasijeku interesi onih koji budu tražili rupe u zakonu za svoju korist.