StoryEditor
SplitKOL‘KO NAS IMA

Krcata Banovina: Vijećnici složni da ih je previše, ‘vojska‘ od njih 35 uglavnom je bila neučinkovita i skupa. Uskoro će ih deset otpasti

1. kolovoza 2020. - 18:12
Trenutno u splitskom Gradskom vijeću sjedi 35 vijećnika, a uskoro bi ih moglo biti 25Ante Čizmić/Arhiv/HANZA MEDIA

Na jesen, nakon ljetne stanke, u Sabor se planiraju poslati izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojima će se značajno smanjiti broj lokalnih dužnosnika i broj vijećnika u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama.

Plan je Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave, da se svakako smanji broj dužnosnika za pola do sljedećih lokalnih izbora iduće godine. Pravo na jednog zamjenika gradonačelnika, prema novom zakonu koji se priprema, imat će samo župani te gradonačelnici velikih gradova, dok svi drugi neće imati pravo na zamjenika.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara pozdravlja dio najavljenih izmjena koje se odnose na smanjenje broja vijećnika s 35 na 25.

Dovoljno je 25

- Kada je prije dvije godine bila javna rasprava o izmjeni navedenog zakona, tadašnjemu ministru Lovri Kuščeviću sam u ime Grada i osobno ime uputio zahtjev za smanjenje broja vijećnika na 25, kao što je to bilo prije. Još smo tražili izmjene o povratku instituta poglavarstva, ali ni jedno ni drugo nije prošlo. Vjerujem da će sada barem jedan od tih prijedloga biti prihvaćen, jer ako u Saboru ima 150 zastupnika na preko četiri milijuna ljudi, onda je 25 zastupnika za grad Split sasvim dovoljno. Uostalom, bio sam vijećnik za vrijeme mandata gradonačelnika Ivana Kureta i Zvonimira Puljića kada nas je bilo 25 i kvalitetno smo radili svoj posao - kazao je splitski gradonačelnik.

image
Andro Krstulović Opara
Vladimir Dugandžić/Arhiv/HANZA MEDIA

No, drugu najavu da bi samo župani te gradonačelnici velikih gradova imali tek jednog zamjenika, Andro Krstulović Opara podržava, ako bi bilo vraćeno Poglavarstvo.

- Onda bi to puno lakše funkcioniralo i tako broj zamjenika ne bi bio toliko bitan. Za gradove poput Splita smanjivanje broja zamjenika mora biti nadomješteno na neki drugi način - poručio je čelni čovjek grada.

Gotovo sve političke opcije u vijeću podržavaju najavljene izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a najviše ističu najavljeno smanjenje broja vijećnika.
 

Igor Stanišić, predsjednik Gradskog vijeća, smatra da je Arsen Bauk, nekadašnji ministar uprave, donio katastrofalnu odluku kada je znatno povećao broj vijećnika u Splitu.

- Vijeće od 35 vijećnika pokazalo se neučinkovitije i skuplje. Svakako će onom tko bude vladajući biti lakše skupiti 12 ruku i vladati. Osim toga, mislim da bi bilo dobro da se ispravi još jedna greška iz prošlosti, a to je da se izmijeni takozvani lex šerif. Nadam se kako je ministar uvidio da je više vijećnika bila loša odluka i postupio ispravno smanjujući broj vijećnika, te da će vladajući isto tako uvidjeti i štetnost "lex šerifa" i u budućnosti izmijeniti i takvu odluku - rekao je HGS-ov Stanišić.

image
Igor Stanišić
Ante Čizmić/Arhiv/HANZA MEDIA

Za razliku od predsjednika Vijeća, Tonći Blažević iz redova HSLS-a ne slaže se da je povećanje broja vijećnika osnovni problem dugih i često nekonstruktivnih rasprava.

- Kao gradski vijećnik sudjelovao sam u radu s 35 kolegica i kolega u Gradskom vijeću, i s njih 25. Čak i kad nas je bilo manje, isto su se sjednice protezale tijekom dana. Osnovni razlog je prevelik broj točaka, jer nikako da se usvoji prijedlog od jedne sjednice mjesečno u prvom tjednu. Količina točaka neminovno utječe na kvalitetu rasprave i samu pripremu od strane vijećnika.

Također je prijeko potrebno da se na zajednički server točke postave čim su pripremljene, a ne da u šest dana proučavate tisuću stranica teksta i jednostavno nemate vremena za šire konzultacije unutar svoje političke opcije ili koalicije te sa stručnjacima meritornim u posebnim temama. Samo te dvije odluke doprinijele bi kvaliteti odluka koje usvajamo - navodi Blažević, koji smatra da je smanjenje broja vijećnika dobar potez te se upitao što je bilo tadašnjem ministru Bauku.

image
Tonči Blažević
Duje Klarić/Arhiv/HANZA MEDIA

Dobar temelj za reforme

Njegova kolegica Marijana Puljak iz Pametnog također smatra da su najavljene izmjene dobar početak za temeljite reforme.

- Godinama se zalažemo za ozbiljnu reformu lokalne samouprave, koja bi smanjila broj županija i ujedinila ih u regije, dok bi 556 gradova i općina ujedinila u stotinjak urbanih centara. Pritom bi se radila i funkcionalna decentralizacija, a smanjio bi se i broj predstavnika u predstavničkim tijelima. U tom smislu pozdravljamo ovaj dio odluke i očekujemo efikasniji rad u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini, ali bez nastavka reforme to će biti samo kozmetički zahvat - poručila je čelnica stranke Pametno.

image
Marijana Puljak
Duje Klarić/Arhiv/HANZA MEDIA

Također, i SDP-ov vijećnik Goran Kotur navodi da je smanjenje broja vijećnika dobar prijedlog i dodaje da je Splitu dovoljan upola manji broj vijećnika nego što to ima Zagreb. Na pitanje hoće li tim potezom rasprava biti konstruktivnija, ističe da to više ovisi o ljudima koji sjede u ovom predstavničkom tijelu. Da je izmjena zakona prijeko potrebna, smatra i Mostov Ante Čikotić, a na najavljenih deset osoba manje u splitskoj gradskoj vijećnici gleda tek kao na manji napredak.

image
Goran Kotur
Ante Čizmić/Arhiv/HANZA MEDIA

- Potrebno je uvesti preferencijalni sustav i na lokalnim izborima, kao i viši nivo odgovornosti koja je potrebna da krenu promjene nabolje. Split bi mogao imati i 17 vijećnika i bržu i efikasniju upravu. Mišljenja smo kako treba krenuti prema okrupnjavanju općina i gradova, vodeći računa da općine zadrže identitet i posebnosti, a pritom racionaliziraju prevelik broj zaposlenih u lokalnoj upravi.

Na primjer, općina Podstrana, koja ima velik broj mladih i novorođenih od kojih većina radi u gradu Splitu, ne koristi svoj potencijal jer ga nabujala administracija s 15 na 40 zaposlenih s komunalnim pogonom "pojede". Funkcionalnim spajanjem Podstrane i Splita postiže se sinergijski učinak i svi su na dobitku. Stvaranje regija nije dobar put - pojašnjava Čikotić, koji smatra da su u našoj državni dovoljne dvije razine vlasti, nacionalna i lokalna, bez regionalne. Ističe kako nam trebaju gradovi i okrupnjene općine koji će preuzeti nadležnost županija, a sve u cilju racionalizacije i veće učinkovitosti na korist građana i gospodarstva.

Također, i gradonačelnik Andro Krstulović Opara smatra da ovakvi potezi vode k još većoj racionalizaciji gradskih uprava. No, smatra da su ove najavljene izmjene zakona prije svega usmjerene na smanjivanje broja dužnosnika u manjim mjestima.

- Mi smo ipak ozbiljan grad s gotovo 180 tisuća ljudi u kojem je potpuno jasno da broj usluga koje pružaju veliki gradovi i zahtijevaju veći broj zaposlenika u gradskim upravama. Ovo je prije svega dobar potez u racionalizaciji manjih gradova i općina koje bi se trebale udruživati oko pojedinih poslova. Ne moraju baš svi gradovi i općine imati sve funkcije, već to mogu podijeliti i sa susjednim manjim općinama i gradovima - zaključio je gradonačelnik.

Hrvatska ima 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grad Zagreb. Dakle, toliko ima i gradonačelnika, općinskih načelnika i župana, a svi oni imaju 745 svojih zamjenika. Osim toga, brojimo čak 1321 lokalnog dužnosnika, a svi oni na godišnjoj razini građane koštaju oko 170 milijuna kuna bruto, ili u četverogodišnjemu mandatu 680 milijuna kuna. Budući da je riječ o informacijama koje nisu javno dostupne, do tih brojki je došao Viktor Šimunić, nezavisni gradski vijećnik iz Oroslavja, nakon što je mjesec dana prikupljao podatke po općinama, gradovima i županijama o broju vijećnika i iznosu njihovih naknada.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 22:54