StoryEditor
SplitCVIĆE MOJE...

Koja kriva procjena! Obnova Botaničkog vrta na Marjanu narasla s 2,5 na 11,4 milijuna kuna! I da, Split je opet loš kod povlačenja europskih sredstava

6. kolovoza 2020. - 10:25
Staklenik će kroz projekt revitalizacije biti temeljito restauriran Duje Klarić/HANZA MEDIA

Grad Split raspisao je javnu nabavu za revitalizaciju Botaničkog vrta, koji u žalosnom stanju stoji na Marjanu još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Procijenjena vrijednost joj je 11,4 milijuna kuna s PDV-om. Već smo pisali kako bi se trebali obnoviti tamošnji staklenici i izgraditi potrebna infrastruktura. No, gledajući dokumente, vidjeli smo da će Split ponovno dobiti pravu simfoniju od biljaka. Naime, "Izvedbenim projektom krajobrazne arhitekture", koji je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu, predviđeno je da na deset tisuća četvornih metara na južnoj strani Botaničkog vrta bude – čak 1511 raznih vrsta biljaka!

Ovo zvuči izvanredno. No, postoji onaj "ali". Naime, u troškovniku je predviđena nabava ukupno 1640 komada biljaka (nekih vrsta više komada), uz još restauraciju staklenika, popravak kućica, uređenje stazica, grijanje...
Sve to košta, ali problem je što košta puno više od onoga što je bilo procijenjeno i prijavljeno u EU projektu "Marjan 2020. – brdo prošlosti, oaza budućnosti". Naime, prigodom prijave projekta u travnju 2017. godine procjena koju je potpisao Robert Koharević, bivši ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, bila je da bi s PDV-om revitalizacija Botaničkog vrta stajala 2,5 milijuna kuna.

image
Na 10.000 četvornih metara na južnoj strani Botaničkog vrta predviđeno je 1511 raznih vrsta biljaka 
Paun Paunović/HANZA MEDIA

Dvije godine kasnije, u travnju 2019. godine, Grad je ostao pri toj procjeni. Naime, izdali su javno priopćenje o projektu "Marjan 2020.", u kojem su naveli koliko će što pojedinačno koštati, a za revitalizaciju Botaničkog su izišli opet s procjenom od 2,5 milijuna kuna s PDV-om.

Kako je sad procjena skočila s 2,5 na 11,4 milijuna kuna? Što se dogodilo da su se planirani troškovi uređenja Botaničkog vrta uvećali čak za oko devet milijuna kuna? Zatražili smo od Damira Grubšića, sadašnjeg ravnatelja Javne ustanove, da odobri Kohareviću davanje izjave da nam bivši ravnatelj objasni zna li što o tome. No, Grubšić je poručio da nam nije potreban Koharević, jer ovaj dio projekta "Marjan – brdo prošlosti, oaza budućnosti" vodi Grad, pa nas je uputio da se za sva pitanja obratimo Radojki Tomašević, voditeljici projektnog tima i pročelnici za EU fondove.

Pokrit će se iz proračuna

Od nje smo dobili opširan odgovor, ali je na njegovu početku stajalo da je nositelj EU projekta Javna ustanova.
– U projektnoj prijavi procijenjena vrijednost radova na revitalizaciji Botaničkog vrta iznosila je 2,5 milijuna kuna, ali se, po izradi projektne dokumentacije i pripadajućih troškovnika s točnijom i detaljnijom procjenom, vrijednost radova povećala na 11,4 milijuna kuna te će nastalu razliku osigurati Grad Split iz proračunskih sredstava i budućih prihoda od strane posjetitelja – najavljuju iz Banovine.

– Za Botanički vrt u trenutku prijave projekta "Marjan 2020. – brdo prošlosti, oaza budućnosti" postojala je samo osnovna dokumentacija na razini idejnog rješenja, te procjena troškova koju je projektant iznio u tom trenutku. Pri daljnjoj izradi projektno-tehničke dokumentacije postalo je razvidno da u idejnom rješenju nije bila uključena nova mreža vodovoda i navodnjavanja, koja je potrebna da bi biljke mogle preživjeti, nisu bili uključeni projekti elektromreže, sanitarni čvor te projekt grijanja staklenika radi tropskih biljaka i ostalih biljaka koje traže specifičnu klimu.

Sve navedeno bilo je potrebno kako bi projekt bio cjelovit – tvrde, među ostalim, iz Grada i ponavljaju kako će se razlika u cijeni pokriti iz gradskog proračuna te budućih prihoda od posjetitelja.
Pokušali smo doznati kako su projektanti uspjeli tako promašiti s procjenom da nisu mogli predvidjeti kako će projekt u konačnici biti gotovo pet puta skuplji kad se uključi sva potrebna oprema, ali iz Studija "Rand projekt" nisu htjeli komentirati. Direktor nam je dao broj mobitela glavnog projektanta Eugena Širole, koji se nije javljao na poziv ni na pitanje upućeno SMS-om.

Zanimljivo je da iz Grada spominju samo troškove infrastrukture, no ne i to da je nakon idejnog projekta Širole, a prije nego što je raspisana javna nabava, napravljen Izvedbeni projekt Agronomskog fakulteta. U njemu se planira značajna nabava biljnog fonda (zanimljivo je da se podaci o tome nisu u međuvremenu javno objavili), tako da je tolika količina novih biljaka morala pridonijeti povećanju ukupnih troškova.

image
Vrt bi bio podijeljen na 29 tematski osmišljenih polja
Duje Klarić/HANZA MEDIA

U prijavi za EU projekt iz travnja 2017. godine spominje se da Botanički vrt ima oko 500 biljnih vrsta, a samo usput se spominje da će se nabavljati nove jedinke. No, u studenome 2019. napravljen je Izvedbeni projekt Agronomskog fakulteta u kojem je predviđeno 1511 biljnih vrsta, koje će biti raspoređene u 29 polja i nekoliko staklenika.

Sufinanciranje EU-a - 16 posto

Da pojasnimo, nije problem što će Split ponovno dobiti Botanički vrt. Dapače, nadamo se da će opet biti lijep kao nekadašnji! Ali, kad već Europska unija daje novac, pitanje je zašto je Split i ovaj put loš kod povlačenja europskih sredstava. Govorilo se da Europski fond za regionalni razvoj sufinancira marjanski projekt sa 75 posto nepovratnih sredstava.

Na 2,5 milijuna kuna EU sredstva iznosila bi 1.875.000 kuna. Sad kad su troškovi porasli na 11,4 milijuna, sufinanciranje EU-a spalo je na jadnih 16 posto, a razlika se mora krpiti iz proračuna. Nije moralo biti tako, moglo se od EU-a dobiti više, samo da se dobro izračunalo koliko bi koštala obnova Botaničkog vrta u njegovoj biljnoj raskoši.

Iz zagrebačkog Agronomskog fakulteta uputili su nas da se obratimo dr. Mirku Ruščiću, voditelju Botaničkog vrta, s kojim su bili u kontaktu. Htjeli smo ga pitati kako je došlo do povećanja troškova i tko ih je odobrio, ali ni on se također nije javio, niti je odgovorio na naš SMS.

Doc. Monika Kamenečki, jedna od izrađivačica krajobraznog projekta za Botanički vrt, smatra da je razlika u procjenama nastala zbog značajnog povećanja biljnog fonda, ali i zato što je sada napravljen složeniji projekt s većim obuhvatom.

– Mi smo došli nakon što je bio gotov arhitektonski idejni projekt, na osnovi kojeg su se zatražila sredstva za EU projekt. Vjerujem da se nije razmišljalo o tako detaljnoj obnovi Botaničkoga vrta kad se radio EU projekt. Planirao se manji obujam i uređenje nekoliko postojećih objekata. Nije se išlo u obuhvatnije rješavanje Botaničkog, u smislu uređivanja njegovih sistemskih polja i ostalih elemenata. S "Izvedbenim projektom krajobrazne arhitekture" dobiveno je cjelovito rješenje Botaničkog vrta koje može biti realizirano po fazama – kaže Kamenečki.

MONIKA KAMENEČKI: Nakon sadnje biljaka priča tek počinje


– Održavanje i dopunjavanje trajat će desetljećima. Zelena površina nakon sadnje može dati dojam gotovog parka, ali tek kroz godine se dobije formiran prostor kakav je zamišljen projektom. S obzirom na količinu biljaka i projekt, mislim da će već nakon završetka radova gosti koji dođu moći razgledavati biljke.

Biljka je živi organizam, ona nije cigla da je možete zaboraviti kad je jednom ostavite. Priča s Botaničkim ne završava nakon sadnje, nego počinje. Tako da će naglasak biti na održavanju i procesima koji idu nakon sadnje, za što je potrebno imati školovane vrtlare – napominje Kamenečki.

RAJSKI KRAJOLIK: Nove staze, odmorišta, mjesta za kontemplaciju, vodeni bazen, polja lavande, egzotično bilje...


Petra Pereković i Monika Kamenečki iz Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu u časopisu "Korak u prostor" prikazale su budući izgled Botaničkog vrta.

Projektom je predviđeno očuvanje, sanacija i/ili obnova svih postojećih građevina, zidova i suhozidova, stubišta, pješačkih puteva te ulaza u Botanički vrt s Marangunićeva šetališta te s Cattanijina puta. Uz Marangunićevo šetalište postavila bi se ograda zbog sprječavanja nekontroliranog ulaska u Botanički vrt, osobito noću, te "nesmotrenog ili namjernog uništavanja ili odnošenja biljaka", napominju autorice projekta.

Predviđena su i dva veća opločena proširenja – jedno s tribinom koja služi kao prostor za predavanja i radionice "na otvorenom", te drugo na glavnom ulazu u Botanički vrt s biljetarnicom te infopločama koje posjetiteljima pružaju glavne informacije o vrtu.

Predviđaju se tri veća odmorišta za edukaciju i kontemplaciju na otvorenim i širokim, panoramskim vizurama na more i otoke. Jedno od odmorišta, uz elemente za sjedenje i pergolu, sadrži i vodeni bazen u kojemu se predviđa uzgoj vodenog i močvarnog bilja.

Napravljena je i sistematizacija površine Botaničkog vrta, koji bi bio podijeljen u 29 sistemskih polja. Svako od njih osmišljeno je tematski, odabirom vrsta bilja srodnih prirodnih, stanišnih ili nekih drugih obilježja, čineći karakterističnu zbirku biljaka, odnosno biljnih zajednica.

Osnovne grupe predviđenih biljnih zajednica na poljima Botaničkog vrta su: vrste mediteranskih staništa, vrste submediteranskih i planinskih staništa, voćne vrste mediteranskih, eumediteranskih i subtropskih staništa, vrste sjenovitih i subtropskih staništa, sukulenti i kaktusi, krške vrste, vrste stepskih staništa, vrste alepskih staništa, vrste halofilnih staništa, "polja" lavande s čak 28 vrsta i ružičnjaci te močvarno i vodeno bilje (unutar bazena).

Osim ovih vrsta, projektom je predviđen smještaj egzota, kaktusa i sukulenata u staklenicima ovisno o zahtjevima za temperaturu, vlagu i količinu vode.
Staklenici će dijelom služiti i kao uzgojni, a u budućnosti se planira otvaranje "kuće leptira".

Površinom bi se protezala poučna staza u dužini oko 600 metara, koja će zbog nepristupačnosti i strmog terena te zbog minimalnih intervencija biti predviđena u širini od samo 50 centimetara, sa zaštitom od pada na nekoliko najopasnijih segmenata. Staza neće biti otvorena za posjetitelje Botaničkog vrta, nego samo za djelatnike te za potrebe istraživanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. rujan 2020 00:07