StoryEditor
SplitUVIK KONTRA

Katedru sv. Duje Vatikan dao Kutleši kao ‘naknadu‘

17. srpnja 2020. - 12:00
Na Draženu Kutleši je zbog slučaja Dajla ostala sjena već na početku njegove biskupske službeŽeljko Hajdinjak/HANZA MEDIA

Splitsko-makarska nadbiskupija dobila je u subotu nasljednika na katedri svetoga Dujma, Rim nam je poslao Dražena Kutlešu, dosadašnjeg biskupa porečkog i pulskog za koadjutora (s pravom nasljedstva) nadbiskupu Marinu Barišiću, koji će kanonsku dob za umirovljenje ispuniti za nešto manje od dvije godine. Bilo je to iznenađenje za veliku većinu vjernika, ali i pripadnika klera ove najstarije hrvatske biskupije, najvjerojatnije osnovane već u prvom stoljeću u Saloni, glavnom gradu rimske Dalmacije, jedine naše regije koja se spominje u Bibliji.

U Dalmaciju je, naime, još u apostolskim vremenima stigao Tit, učenik svetoga Pavla, koji ga je poslao da ondje naviješta evanđelje, pa se pretpostavlja da je utemeljio i crkvu u glavnom gradu Saloni, premda se utemeljenje salonitanske Crkve službeno vodi od trećeg stoljeća, iz vremena biskupa i mučenika Dujma.

Salonitanska Crkva ubrzo je postala vrlo ugledna u kršćanskom svijetu, a posebno za biskupa Hezihija iz petog stoljeća koji se dopisivao sa sv. Ivanom Zlatoustim, sv. Jeronimom i sv. Augustinom, najvećim teološkim autoritetima antičkoga kršćanstva, a za njegove uprave salonitanska je Crkva uzdignuta na čast metropolije.

U Saloni je stolovalo dvadesetak biskupa do konačnog pada grada sredinom sedmog stoljeća, kad su biskupska katedra i relikvije mučenika Dujma i Staša prenesene u grad koji je nastajao u utrobi Dioklecijanove palače, pokraj mjestašca Spalatuma, po kojem je dobio i ime.

Papa iz - Splita!?

Splitski nadbiskupi, kao nasljednici salonitanskih, nisu bili samo duhovni autoriteti, imali su i važnu političku ulogu već u doba hrvatskoga kraljevstva, kad je narodnim vladarima bilo bitno približiti se dalmatinskim gradovima kojima je upravljao Bizant, a i na dva sabora u desetom stoljeću splitski nadbiskupi odnose primat: dobili su jurisdikciju nad svom Dalmacijom i Hrvatskom, a u trinaestom stoljeću postaju primasi tih zemalja.

Među splitskim nadbiskupima bilo je i zanimljivih povijesnih osoba, poput Markantuna De Dominisa, vrhunskog znanstvenika – fizičara koji se zapleo u probleme zbog rasprava oko papina primata, što ga je na koncu stajalo zatvoreništva u vatikanskoj Anđeoskoj tvrđavi, u kojoj je i umro. Čak je i jedan papa, Grgur VIII., prethodno izabran za splitskog nadbiskupa, a papinski mandat bio mu je jedan od najkraćih, tek 57 dana. Tko zna, da je ostao u Splitu, možda bi poživio dulje i sretnije.

Naobično je da na katedru svetog Dujma već punih 585 godina nije sjeo jedan Splićanin. Kad je papa Ivan Pavao II. izabran za pontifeksa, bio je prvi papa netalijan nakon 456 godina, što znači da u biskupima nesplićanima "tučemo" Rim za punih 129 godina! Posljedni rođen u gradu bio je Dujam II. de Judicibus iz splitske plemićke obitelji Luccari. Nije mu bilo lako, a bio je i čovjek tvrde riječi i stavova.

Splitski kaptol izabrao ga je za nadbiskupa 1410., a papa ga je potvrdio, pa godinu kasnije povukao privolu te za nadbiskupa imenovao Pažanina Petra X. Diškovića, kojeg nisu željeli ni Splićani ni vladar, kralj Sigismund Luksemburški.

Dujam Luccari potvrđen je za nadbiskupa tek 1415. godine, no vlast mu nije bila dugog vijeka. Već 1420. Splitom su zavladali Mlečići, koje nadbiskup Duje nije mogao smisliti, pa je napustio grad i do kraja života boravio na dvoru kralja Sigismunda u Ugarskoj.

Franić i Jurić

Od tada do danas najbliže katedrali rođen je Frane Franić, koji je Splitu vratio nadbiskupsku i metropolitansku čast otetu nepravednom uredbom Rima i Beča 1830. godine, a blizu je bio i Vranjičanin, njegov nasljednik Ante Jurić. Sadašnji nadbiskup Marin Barišić iz doline je Neretve i bilo je u redu da i taj, najudaljeniji kraj crkvene pokrajine dade nadbiskupa, nismo rekli rič...

Dosta povijesti, živimo novu sadašnjost. Mnogima nije sjelo što novoimenovani splitski nadbiskup nije barem iz granica najveće crkvene pokrajine u Hrvatskoj, nakon zagrebačke. Splitsko-makarska nadbiskupija doista je prostrana, proteže se preko tri županije, u sastavu metropolije su četiri sufraganske biskupije, ima oko 450 tisuća vjernika, 208 dijecezanskih svećenika i oko 150 redovnika. Među klericima sasvim je dovoljno dobrih svećenika, profešura i pastoralaca da bi se mogao izabrati kvalitetan nadbiskup. Ali nije. Šteta.

No, čini se kako je Rimskoj kuriji nešto drugo bilo važno. A to je nagraditi biskupa Kutlešu za zasluge prilikom vrlo neugodne afere Dajla, kojom su se talijanski benediktinci – pokazat će se kasnije na temelju krivotvorenih dokumenata – domogli vrijednog zemljišta kod Novigrada u Istri.

Uz tadašnjega porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana, koji se tome protivio, stali su u početku svi hrvatski biskupi, ali i domaći sudovi, no nije bilo dovoljno. Tada moćni kardinal Tarcisio Bertone nevjerojatnom je igrom doveo biskupa Milovana u situaciju da mora podnijeti ostavku, zemljište je dodijeljeno Talijanima, a djelatnik u Rimskoj kuriji, svećenik Dražen Kutleša, postao je novi porečko-pulski biskup.

Biskup Milovan ipak je doživio satisfakciju; novi papa Frane poslao mu je apostolski blagoslov i čestitku za pedesetu godišnjicu svećeništva, a Općinski sud u Puli 2015. je donio odluku da benediktinci iz Praglije nemaju pravo na zemljište samostana u Dajli ni na naknadu za njezinu prodaju drugim osobama i tvrtkama.

Dakako da se (nad)biskupa Kutlešu, rodom iz Tomislavgrada, ne može kriviti za događanja oko Dajle, slučaja koji je trajao desetljećima, ali ta je sjena ostala na početku njegove biskupske službe, prvenstveno zbog poniženja i nepravde koju je doživio biskup Milovan.

Na stolici 23 godine

A ni Kutleši zasigurno nije bilo lako nositi se s tom sjenkom, pa bi njegovo imenovanje na splitsku katedru moglo biti "naknada zbog pretrpljenog" za Rimsku kuriju. S obzirom na dob, tek su mu 52 godine, splitskom će nadbiskupijom upravljati pune 23 godine.

Još nešto splitskim vjernicima nije lijepo sjelo: na dan kad je proglašen splitskim nadbiskupom-nasljednikom, i hvarski je biskup Petar Palić instaliran za novog biskupa u Mostaru. Te su subote svi akteri izmijenili pozdrave: bivši mostarski biskup Ratko Perić svom nasljedniku Paliću, a Palić njemu i vjernicima mostarske biskupije.

Splitsko-makarski nadbiskup je na svečanosti u Nadbiskupiji, pred pozvanim uzvanicima, pozdravio Kutlešu nazvavši ga čak – sinom nasljednikom. No, od Kutleše u smjeru Splita – ni pisma ni razglednice. Što to znači?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. veljača 2021 09:05