Na Odsjeku za elektrotehniku Sveučilišnog odjela za stručne studije doslovno se čuda rade, pa smo odlučili zajedno s pročelnikom Odsjeka za elektrotehniku dr. Markom Vukšićem prošetati istim kako bismo vam donijeli djelić atmosfere i svega onoga čime se bave marljivi studenti koji jako puno vremena provode u laboratorijima, gdje pored izvođenja laboratorijskih vježbi rade svoje timske projekte, obavljaju stručnu praksu i pripremaju svoje završne radove.
U prostorijama Odjela rade na izvrsnim projektima, a neki od njih su robotski manipulatori, bioničke ruke, senzorske mreže, sustavi za automatizaciju industrijskih postrojenja, KNX tehnologija u pametnim kućama, obnovljivi izvori energije (solarne i vjetroelektrane) i mnogi drugi.
– Poznato je da postoji više modela učenja koji daju različite rezultate. Najlošije rezultate daju metode učenja temeljene na pasivnom praćenju predavanja, a najbolje rezultate daju metode koje se temelje na aktivnom podučavanju kolega i timskom radu. Sveučilišni odjel za stručne studije u Splitu suočio se s pitanjem kako poboljšati kolegije u skladu s utvrđenim nastavnim standardima s ciljem da studenti ne samo steknu znanje o predmetnoj disciplini, već i da postanu aktivni sudionici u procesu učenja te razviju vještine rješavanja problema – kazao nam je pročelnik Odsjeka Vukšić.
Da bi se ostvario što kvalitetniji proces učenja i odgovorilo potrebama tržišta rada za specifičnim znanjima iz područja elektrotehnike i telekomunikacija, Odsjek elektrotehnike Sveučilišnog odjela za stručne studije je od svog osnutka u procesu opremanja laboratorija-vježbališta, u kojima se izvode vježbe predmetnih kolegija prvenstveno na višim godinama studija, zatim timski projekti, stručna praksa i završni radovi. Do sada je opremljeno čak dvanaest laboratorija-vježbališta.
– U navedenim laboratorijima izvode se vježbe za oko trideset kolegija na dodiplomskom i specijalističkom studiju elektrotehnike. U tim laboratorijima studenti vježbaju i educiraju se na opremi koja je standardna oprema koja se inače koristi u industriji, računarstvu i telekomunikacijama. Na taj način se, u stvarnom okruženju, pripremaju za susret s tržištem rada – dodao je pročelnik.
Ovakav pristup organizaciji i opremanju kolegija omogućava i primjenu modela učenja temeljenog na rješavanju problema. Prvi laboratorij koji smo posjetili bio je laboratorij za virtualnu i proširenu stvarnost, gdje nas je dočekala dr. Barbara Džaja, viši predavač.
– Prijavljujući se na razne studentske projekte i dobivajući sredstva za njih, počeli smo kupovati opremu, učiti na njoj i razvijati aplikacije kako za proširenu, tako i za virtualnu stvarnost. Danas, zahvaljujući sredstvima dobivenim ovim projektom (Unaprjeđenje i provedba stručne prakse na Sveučilišnom odjelu za stručne studije) znatno su se unaprijedili uvjeti za stručnu praksu. Nabavili smo najnoviju i sofisticiranu opremu kao što je: Microsoft HoloLens, HTC VIVE Pro, Oculus rift s, razni 3D skeneri i 3D printeri različitih tehnologija, kao i različiti grafički tableti.
Učenjem na ovoj opremi i stvaranjem vlastitih 3D modela i virtualnih okruženja studenti stječu neprocjenjivo iskustvo te stječu znanje koje odgovara suvremenim potrebama tržišta rada – kazala nam je. Osim što će se projektom Unaprjeđenje i provedba stručne prakse na SOSS-u uspostaviti administrativna služba za stručnu praksu te modernizirati interni kapaciteti SOSS-a, ojačat će se i kompetencije nastavnog osoblja te unaprijediti nastavni programi. Upoznali smo se i sa studentima koji rade na projektima u spomenutom laboratoriju.
Oni su Mateo Silić, Nikola Najev, Zvonimir Katić i Luka Čučević.
– Projekti su vezani uz 3D modeliranje, 3D skeniranje te aplikacije za virtualnu i proširenu stvarnost. Cilj mi je napraviti VR igru za diplomski rad, a kolegi Čučeviću za završni rad. Oprema koju smo kupili od fondova Europske unije od velike nam je pomoći pri izradi detaljnih 3D modela. Takav uređaj koriste profesionalni studiji koji razvijaju igrice, animacijske filmove i kompjutorske animacije kod filmova, što nam daje jako dobru podlogu za daljnje traženje posla u industriji. Nadalje, kvalitetni VR headsetovi nužna su oprema bez koje ne bismo mogli raditi to što radimo – kazao nam je Mateo, inače student prve godine diplomskog specijalističkog studija industrijske elektrotehnike, a koji je trenutačno zaposlen kod poslodavca "Promet Split" kao inženjer informatičkog sustava.
Lovre Ćakić diplomirao je na PMF-u, a sada radi kao vanjski suradnik na SOSS-u, na Odsjeku za elektrotehniku i Zavodu za matematiku i fiziku, s ciljem upisa doktorskog studija u području fizike ili elektrotehnike, a koji nam je demonstrirao rad konstrukcije spremnika s detektorima.
– To je dio projekta razvoja bežične komunikacije u vidljivom dijelu spektra, tzv. VLC (Visible light communication), koji je uspješno realiziran na SOSS-u. Klasični oblici bežičnog prijenosa podataka realiziraju se putem radiovalova i mikrovalova, no u vodi je gušenje tih valova značajno, te time problematično za prijenos podataka. Alternativa je upotreba vidljive svjetlosti čije je gušenje u vodi mnogo manje. Spremnik omogućava testiranje VLC tehnologije u kontroliranim podvodnim uvjetima – objasnio nam je.
Ivicu Perišića, studenta SOSS-a, kojemu je ostao samo diplomski rad na kojemu je mentor predavač Toni Jončić, zatekli smo u laboratoriju za telekomunikacije.
– Projekt specijalističke prakse bio je simulacija IPTV-a na MikroTik usmjernicima. Simulirali smo tri različita poslužitelja s tri različite lokacije koji su emitirali programe, te smo imali šest gledatelja koji su mogli gledati željeni program. Način slanja podataka, odnosno videa, je "pretplatnički", tj. Multicast. Upravo je IPTV prijetnja tradicionalnim TV poslužiteljima zbog toga što ima puno veće mogućnosti, a internet je u današnje vrijeme sve dostupniji svima – objasnio nam je Ivica.
Karlo Tomić student je treće godine preddiplomskog stručnog studija elektronike, smjer mehatronika.
– Teško je reći gdje se vidim u budućnosti s obzirom da me zanima dosta širok obujam elektronike, no nakon završetka studija, prvo bih se volio okušati u industrijskoj robotici/automatizaciji, jer sam uvijek bio zaintrigiran razinom složenosti industrijske proizvodnje te rješavanjem problema na što bolji način – kazao nam je Karlo i demonstrirao rad industrijskog robota na kojemu je radio u sklopu završnog rada, ali i projekt e-buggyja.
Na kraju smo obišli Odsjek za strojarstvo, gdje smo zatekli višeg predavača Slavena Šitića, koji nam je prezentirao osnovni rad na tokarskom stroju na kojem se izvode vježbe kao i izrada dijela završnih radova.
– Svi studenti su upoznati s radom ovog i ostalih strojeva, ali direktno iz sigurnosnih razloga ne rade na njima – kazao nam je.
Za kraj moramo dodati kako su nas ovi mladi ljudi oduševili, svaku minutu koju smo proveli razgovarajući s njima. Na Kopilici uistinu imamo nešto što je svjetsko, a naše.