StoryEditor
Splitslavimo 76. rođendan

Kako je počela budućnost u Slobodnoj Dalmaciji i kako smo postali najbrže rastući mainstream medij u Hrvatskoj: nikad nismo bili čitaniji, no nikad nismo bili ni u težoj situaciji, a sada je pred nama novi veliki izazov

17. lipnja 2019. - 19:51
shutterstock_416466679

Slobodna Dalmacija nikad u svojoj 76 godina dugoj povijesti nije bila čitanija.

Više od 400 tisuća ljudi svakog dana posjeti naš portal, a ako tome pridodamo čitatelje tiskanog te lokalnih izdanja (Zadarski.hr, Šibenski.hr i Dubrovački.hr), dolazimo do brojke od najmanje pola milijuna ljudi koji su svakog dana u kontaktu sa sadržajem Slobodne Dalmacije.

No, istovremeno, Slobodna Dalmacija nikad u svojoj 76 godina dugoj povijesti (ako, naravno, izuzmemo ratne godine) nije bila u težoj situaciji.

I nije to floskula, a niti je priča specifična za "Slobodnu". Uz rijetke iznimke, nema tradicionalnog medija na svijetu koji u 2019. godini nije u najtežoj situaciji u svojoj povijesti.

Samo je jedna Novina: 'Slobodna' danas slavi 76. rođendan - znate li što je bilo na prvoj naslovnici štampanoj u mosorskoj pojati i zbog kojih se velikih 'faca' prodavalo i po 120 tisuća primjeraka?

"Kad će 'Slobodna' propasti?" – posljednjih godina ovo pitanje čujem češće nego što mi je ugodno priznati. "Ne može propasti", nudim uvijek isti jednostavan odgovor. I točan. Kad svakog dana imate pažnju pola milijuna ljudi, suludo je uopće razmišljati o propasti.

Stvaranje publike koja se mjeri u desecima ili stotinama tisuća prva je faza digitalne transformacije, vjerojatno najvažnijeg procesa u povijesti medija – prelaska iz tiska u digital.

Kvaliteta i iskrenost

Dugi niz godina tradicionalni mediji uživali su u vrlo lagodnoj poziciji. Svakog dana na tržište bi izbacili proizvod, a svatko tko je želio biti informiran morao je platiti da bi čitao. Priljev novca bio je stabilan i desetljećima je posao cvjetao.

A onda je došao internet i promijenio – apsolutno sve. Odjednom je proizvod postao besplatan, a vrijednost i važnost počeli su se mjeriti u klikovima. Uslijedila je bjesomučna utrka za sve oskudnijom pažnjom čitatelja u kojoj si morao privući stotine tisuća ljudi ili riskirati gubitak utjecaja.

A s gubitkom utjecaja stiže financijski gubitak i vrlo brzo ulazi se u spiralu smrti iz koje više nema povratka. Ako ne vjerujete, proguglajte koliko je medija (nekih s više od stoljeća tradicije) ugašeno samo u posljednjih pet ili šest godina. To je bila cijena digitalne transformacije.

Slobodna Dalmacija, hvala na pitanju, prvu je fazu digitalizacije odradila i više nego uspješno.

U posljednjih nekoliko godina najbrže smo rastući mainstream medij u Hrvatskoj, prema izvještajima neovisnih agencija u mjesec dana dopremo do gotovo trećine građana Hrvatske, naši se tekstovi pročitaju više od 50 milijuna puta, a portal svakog mjeseca bilježi više od 20 milijuna posjeta.

I u 2019. godini i dalje rastemo po stopama nekoliko puta većim od tržišnog prosjeka.

Portal "Slobodne" danas je jedan od 10 najčitanijih u zemlji i jedini među prvih 15 čija se redakcija ne nalazi u Zagrebu.

Da, znam što mislite dok ovo čitate i treba biti iskren – u procesu ostvarenja gornjih ciljeva zalomio se i pokoji naslov ili tekst na koji nismo ponosni.

Ako imate dojam da je novinarstvo kao profesija posljednjih godina degradiralo, niste (sasvim) u krivu. Digitalnu revoluciju većina tradicionalnih medija dočekala je tragično nepripremljena i u prvoj fazi, pokazalo se, iznenađujuće je lako bilo iz vida izgubiti motive zbog kojih smo se počeli baviti ovim poslom.

"Napiši tekst o budućnosti za rođendan 'Slobodne'. Što smo napravili, što nas čeka, što čitatelji mogu očekivati. Nešto pozitivno, pa imamo se čime pohvaliti", zamolio me je glavni urednik prošlog tjedna, a moguće požalio čitajući naručeno ovog.

Kvaliteta i iskrenost – jedini je odgovor na posljednje iz niza gornjih pitanja koji mi pada na pamet. To su prve dvije stvari koje će se od medija očekivati u drugoj fazi digitalizacije koja na velika vrata stiže u Hrvatsku.

Faza je to u kojoj će se uspjeh sve manje mjeriti klikovima i u kojoj će temeljno pitanje: Koliko imamo čitatelja? zamijeniti jedno mnogo korisnije: Koliko imamo zadovoljnih čitatelja?

Uspjeh tada, konačno, neće ovisiti o poziciji koju vam na listi čitanosti dodijeli nekakva agencija ili o broju ljudi koje ste prevarili klikabilnim naslovom.

Redizajn portala

Budućnost je to koja će biti beznadno tužna ako "Slobodna" ostane bez čitatelja, ali jednako tako i ako čitatelji ostanu bez "Slobodne". Vjerujte, ako živite bilo gdje od Dubrovnika do Zadra (ili vas zanimaju vijesti s tog prostora), ne želite znati kako izgleda svakodnevica bez Slobodne Dalmacije.

U drugoj fazi digitalizacije, onoj u kojoj ćemo se utrkivati u broju zadovoljnih čitatelja, bit će razriješen i paradoks s početka ovog teksta. Nevjerojatno je, naime, da su mediji nikad čitaniji, a istovremeno u nikad težoj situaciji. U toj jednadžbi očito nešto nedostaje.

U 77. godini svoga postojanja Slobodna Dalmacija morat će otkriti što.

U tom procesu ponudit ćemo vam ono što je "Slobodna" oduvijek radila dobro. Kvalitetne reportaže, putopise, priče tzv. malih ljudi, ali i inovativne formate prikaza sadržaja, nove projekte i nišne portale, a za kraj godine i potpuno redizajnirani portal s kojim ćemo i formalno ući u drugu fazu razvoja digitalnog novinarstva.

Onu u kojoj će naša budućnost biti onoliko dobra koliko vi, kad dođete do kraja teksta, videa, fotogalerije, Instagram storyja ili bilo čega drugog što vam pripremimo, budete zadovoljni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. srpanj 2021 07:30