StoryEditor
SplitUVIK KONTRA

Je li najava izgradnje novih gatova prvi korak za tjeranje svih putnika, otočana i građana iz luke u središtu Splita; zelene su Stinice žrtva na oltaru turizma

11. veljače 2022. - 14:36

Zanimljiva bitka traje na Stinicama, a građani s nestrpljenjem čekaju ishod. Mogu li svinuti tankorepaš, sredozemna ljuljolika, pustenasto devesilje, uspravni stričak, plinijeva trstika i solnjače poraziti pobjedničku ekipu splitske Lučke uprave koja je na njihovu staništu nakanila graditi novu splitsku luku iz koje bi vozili ro-ro brodovi nakrcani kamionima put jadranskih otoka, a prema našim sumnjama, u budućnosti i svi ostali trajekti, čime bi splitska gradska luka bila prepuštena kruzerima, megajahtama i turističkim plovilima.

Na čelu ekipe bilja jest splitski krajobrazni arhitekt Igor Belamarić i sedamstotinjak zainteresiranih građana okupljenih u tim "Sačuvajmo Stinice - Pijat" s argumentima zaštite prirode putem struke, a selektor Lučke uprave je ravnatelj Vice Mihanović sa spremnih pedesetak milijuna eura u vreći i napaljenim bagerima.

Strateški projekt

A što su one biljke egzotičnih naziva, u Splitu zajedničkog imena "travurina"? To je zeleniš strogo zaštićen hrvatskim zakonima po različitim kriterijima, od rijetkih vrsta do endema, a takvih je tamo četrnaest.

Usporedimo ih s vukom, svi znaju da ga se ne smije napucati jer je strogo zaštićena vrsta, no nismo svjesni da europski i hrvatski zakoni isto tako štite i biljčice koje se među nama zelene stotinama godina.

image
Božidar Vukičević/Cropix

Nekim čudim preživjele su industrijski pakao Kaštelanskog zaljeva i uz lokalitet Glavičine (Turska kula), začudit ćete se, čine zadnju zelenu oazu Splita.

Nije ih dotukla apokaliptična industrijalizacija - do prije stotinu godina rajski prelijepog Salonitanskog zaljeva, ali očito će ih pregaziti bageri novog i jedinog dalmatinskog proizvoda – bezumnog turizma.

Ljubitelji Stinica otkrili su i kako nužna studija ekološke prihvatljivosti za projekt Stinice, koju je izradio splitski Fakultet građevinarstva i arhitekture, uopće nije uvažila zaštićene vrste i proglasila je teren antropogenim, dakle urbanim staništem bez prirodnih vrijednosti.

Zar je i moglo biti drukčije?! Zar je itko lud mogao i pretpostaviti da bi nekakva zelenjava mogla zaustaviti projekt koji je zacrtala Lučka uprava Split, a hrvatska Vlada ga dodatno proglasila strateškim, te je dobrano sufinanciran parama EU-a? Moji biljoljupci, nemojte biti naivni.

Plato za privezišta bi se nasuo u more, a ni u tom moru nema, kaže studija, ničeg vrijednog. Naravno. Biolozi opet misle drukčije.

image

 
Božidar Vukičević/Cropix

Uglavnom je tako, kad Lučka uprava nešto nakani, onda to i izgradi. Neovisno što o tome misle građani ili gradske vlasti. Nije ih nitko ništa pitao ni kad su sagrađena betonska megaprivezišta za kruzere, nagužena točno pred klisurama Katalinića briga, čudesno lijepim kulisama ulaza u stari gradski porat. Sad su tamo cijelog ljeta ležeći neboderi od late, čije se goleme guzice protežu preko pola Bačvica.

Istočna obala

Hvali se Lučka uprava i velebnim proširenjem dijela Istočne obale. Utrošeno je 44 milijuna kuna, popločana je kamenom, zasađena legendarnim palmama, koje niti su autohtone niti daju hlada, a nasuprot njima špalir je magnolija koje su tu valjda zbog nekog svjetskog istraživanja može li takvo skupocjeno stablo koje traži debelu, plodnu zemlju izdržati sol pod nogama.

Ne može se kazati da ovaj dio obale sada nije lijep, ili barem ljepši nego što je bio. Samo je pitanje za koga, jer onih tridesetak bitava za privez brodova i opskrbni ormarići sa strujom i vodom, nekako neodoljivo potiču na sumnju oko buduće namjene. Piše za katamarane, čitaj za turističke brodove.

U reklamnoj kampanji ovog dijela obale istaklo se i da će novo uređenje "pridonijeti sprječavanju depopulacije otoka, kao i stvaranju uvjeta za ravnomjerniji regionalni razvoj unaprjeđenjem dostupnosti perifernih područja Hrvatske".

Što, demografi iz Lučke uprave su procijenili da će se na onim klupicama u sjeni palmi i magnolija snubiti otočani i potaknuti visokim stupnjem romantike tog mjesta s nestrpljenjem dočekivati trajekte koji će ih voziti po škojima i skakati na koćete praviti djecu – što brže, da ih ne prođe afrodizijački utjecaj Istočne obale, kao: "Skidaj se Mare, dok mi je Istočna prid očima!"

image
Božidar Vukičević/Cropix

Neka smo u krivu, ali sve ovo, a ponajprije projekt Stinice, sve te puste milijarde uložene u obale i vezove neodoljivo slute na namjeru da se građane i otočane nogira iz gradske luke i preseli na Stinice, ubrzo bivšu posljednju zelenu površinu grada.

Naviješta se to i u prije nekoliko dana prezentiranom idejnom rješenju luke Stinice, gdje stoji: "Namjena dograđenog dijela građevine je omogućavanje priveza ro-ro brodova u funkciji prihvata plovila javnog pomorskog prometa, prvenstveno lokalnog linijskog, zatim prihvat brzih plovila katamarana, kako u lokalnom, tako i međunarodnom prometu."

A nekoliko redaka dalje: "Ova privezna obala će imati mogućnost prihvaćanja najduljih ro-ro brodova do 200 metara, a također će se iznimno moći koristiti i za druge putničke brodove maksimalne duljine 320 metara, kao i više manjih brzih putničkih brodova-katamarana u isto vrijeme".

Dubiozni projekt

Ligadina ispod koje visi niz pitanja: koji bi i čiji ro-ro brodovi vozili kamione? Zbog čega bi se gradila čitava nova luka za dva, tri udarna sezonska mjeseca kad se ostatak godine do stare gradske luke dolazi bez problema?

Zbog čega bi transportni brodovi okruživali cijeli poluotok i tako produžavali put do otoka za cijelih sat vremena, što bi do najbližih otoka, Brača i Šolte udvostručilo vrijeme plovidbe?

Što je s dodatnom gužvom i zagađenjem u tijesnom Kaštelanskom zaljevu i oko Marjana? Je li potreba graditi luku samo za kamionski promet, koji od ukupne brojke od 811 tisuća vozila čini 183 tisuće, što je oko petina svih vozila?

Hoće li se samo zbog te mjere smanjiti gužva na blokiranim gradskim ulicama ljeti? Što je s predviđenim izlazom iz luke preko željezničkog kolodvora?

image
Božidar Vukičević/Cropix

I na koncu: Je li ovo prvi korak za tjeranje svih putnika, otočana i građana iz luke u središtu grada, kako bi se ona potpuno prepustila turizmu? Čini se: kad nam bljesnu milijuni, nikakve odgovore više ne tražimo.

U Društvu arhitekata Splita smatraju da se ovaj projekt provodi netransparentno, neutemeljeno, neprovjereno, dobrim dijelom dubiozno i protiv svih strateških i planskih vizija razvoja grada. Po njima, riječ je o samovolji Lučke uprave koja očito iskorištava disfunkcionalnosti i vakuum u domeni planiranja grada Splita i sebično grabi sve što može, ne gledajući ništa drugo osim svojih interesa.

Društvo zaštićenih biljaka sa Stinica brani se šutnjom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. rujan 2022 15:33