Splitprijetnja nad glavom

Ima li kraja marjanskoj agoniji?! Splićani, oprezno spremate li se u omiljeni đir kroz park-šumu, nakon sanacije pojavila se nova opasnost koja prijeti šetačima

Piše Sandi Vidulić
marjan01

Iz Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan pozivaju građane da, zbog posljedica sanacije od potkornjaka, povedu računa o vlastitoj sigurnosti kad koriste Marjan. Na svojim Facebook stranicama napisalli su kako prijeti opasnost od odrona.

Navode kako su uklonili veći odron na Marangunićevom šetalištu.

- Na svu sreću ovaj put nije bilo posljedica, no još jednom vas pozivamo da pripazite tijekom šetnji ili rekreativnog korištenja - poručuju na stranicama Javne ustanove.

 

Nedavno je ravnatelj Damir Grubšić poslao dopis članovima Povjerenstva za Marjan u kojem je upozorio na opasnosti od erozije tla, dovodeći to u vezu sa sanacijom šume koja je po njemu izvedna na pogrešan način.

- O intenzitetu erozijskih procesa najbolje govori činjenica da su djelatnici Javne ustanove u protekla dva mjeseca utrošili cca 250 radnih sati na uklanjanje erodiranog tla i naplavina s marjanskih prometnica i staza, nakon svake izraženije kiše.

Šumski ekosustavi su najdjelotvorniji u zaštiti tla od mnogih oblika erozije jer drveća svojim korijenjem vežu tlo, sklopom krošanja smanjuju snagu vode i vjetra koji erodiraju šumsko tlo, povećavaju kapacitet vezivanja vode (čime se smanjuje snaga bujičnih tokova), te na krošnjama zadržavaju dio oborina čime se znatno umanjuje zbijanje i erodiranje tla - napisao je Grubšić. 

- Trenutno je relativno velika površina marjanske šume, a pogotovo dijelovi na kojima su izrađeni koridori za rad vučnica, izložena snažnim erozijskim procesima uvjetovanima činjenicom sječe i zatiranja velikog broja stabala i grmlja koja su imala izrazito bitnu protuerozijsku funkciju - smatra ravnatelj JU.

U Javnoj ustanovi drže kako je problem što se umjesto žičare koristila vučnica pa su stabla koja su se vukla po tlu uništavala sastojine ispod sebe.

Što o opasnosti od odrona i erozije tla misli struka nismo uspjeli doznati. Desetak dana smo pokušavali dobiti odgovor od dr. Lukrecije Butorac iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, članice Povjerenstva za Marjan, koja je pisala znanstvene radove o eroziji tla i alepskim borovima. Nije nam se javljala na telefon na poslu, niti je odgovorila na naše mailove, unatoč ostavljenim porukama.

#MARJAN#ODRON