StoryEditor
Splitprijetnja nad glavom

Ima li kraja marjanskoj agoniji?! Splićani, oprezno spremate li se u omiljeni đir kroz park-šumu, nakon sanacije pojavila se nova opasnost koja prijeti šetačima

11. listopada 2019. - 17:55
marjan01

Iz Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan pozivaju građane da, zbog posljedica sanacije od potkornjaka, povedu računa o vlastitoj sigurnosti kad koriste Marjan. Na svojim Facebook stranicama napisalli su kako prijeti opasnost od odrona.

Navode kako su uklonili veći odron na Marangunićevom šetalištu.

- Na svu sreću ovaj put nije bilo posljedica, no još jednom vas pozivamo da pripazite tijekom šetnji ili rekreativnog korištenja - poručuju na stranicama Javne ustanove.

 

Nedavno je ravnatelj Damir Grubšić poslao dopis članovima Povjerenstva za Marjan u kojem je upozorio na opasnosti od erozije tla, dovodeći to u vezu sa sanacijom šume koja je po njemu izvedna na pogrešan način.

- O intenzitetu erozijskih procesa najbolje govori činjenica da su djelatnici Javne ustanove u protekla dva mjeseca utrošili cca 250 radnih sati na uklanjanje erodiranog tla i naplavina s marjanskih prometnica i staza, nakon svake izraženije kiše.

Šumski ekosustavi su najdjelotvorniji u zaštiti tla od mnogih oblika erozije jer drveća svojim korijenjem vežu tlo, sklopom krošanja smanjuju snagu vode i vjetra koji erodiraju šumsko tlo, povećavaju kapacitet vezivanja vode (čime se smanjuje snaga bujičnih tokova), te na krošnjama zadržavaju dio oborina čime se znatno umanjuje zbijanje i erodiranje tla - napisao je Grubšić. 

- Trenutno je relativno velika površina marjanske šume, a pogotovo dijelovi na kojima su izrađeni koridori za rad vučnica, izložena snažnim erozijskim procesima uvjetovanima činjenicom sječe i zatiranja velikog broja stabala i grmlja koja su imala izrazito bitnu protuerozijsku funkciju - smatra ravnatelj JU.

U Javnoj ustanovi drže kako je problem što se umjesto žičare koristila vučnica pa su stabla koja su se vukla po tlu uništavala sastojine ispod sebe.

Što o opasnosti od odrona i erozije tla misli struka nismo uspjeli doznati. Desetak dana smo pokušavali dobiti odgovor od dr. Lukrecije Butorac iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, članice Povjerenstva za Marjan, koja je pisala znanstvene radove o eroziji tla i alepskim borovima. Nije nam se javljala na telefon na poslu, niti je odgovorila na naše mailove, unatoč ostavljenim porukama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. studeni 2020 16:23