StoryEditor
Splitje li sve farsa?

Gradonačelniče, di su Vam nestali stručnjaci? Od 15 predloženih članova gradske Komisije samo dvojica nisu političari! Plus, Srđan Marinić bi im trebao biti šef

Piše Sandi Vidulić
26. listopada 2021. - 10:01

Velike polemike se u zadnje vrijeme vode oko toga je li izvršna gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom angažirala stručne osobe za direktore, nadzorne odbore i upravna vijeća gradskih firmi, ili je sve bila farsa.

Gradonačelnik se kune kako je ovo prvi put da se daje prilika neovisnim stručnjacima, a oponenti tvrde da je prevario javnost i one koji su se odazvali.

No, dok se rasprave vode o tome je li ovaj direktor ili onaj član nadzornog odbora upao preko veze, dotle su komisije koje su radna tijela Gradskog vijeća krcate političarima, a struke u njima nikada manje.

Pogledali smo, naime, popise članova Komisije za imena ulica i trgova i za spomenike i Komisije za javna priznanja, koji su na dnevnom redu za usvajanje u nastavku 6. sjednice Gradskog vijeća.

Od ukupno 15 članova Komisije za imena ulica i trgova i za spomenike, čak je 13 članova političkih stranaka. Jedini nestranački stručnjak bio bi dr. Stanko Piplović, veliki poznavatelj razvoja grada i splitske prošlosti, dok je drugi nestranački član odvjetnik Darko Stanić, koji je bio i u bivšoj Komisiji.

image
Stanko Piplović
Nikola Vilic/Cropix

Za predsjednika Komisije predlaže se Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan i član Centra. Zanimljivo je da bi na istoj sjednici, samo nekoliko točaka dnevnog reda kasnije, gradski vijećnici na prijedlog Ante Franića trebali raspravljati o smjeni Marinića s mjesta koordinatora za Park-šumu Marjan. Name, Franić ga smatra nestručnim i tvrdi da takva funkcija zadire u ovlasti Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan.

image
Srđan Marinić Nikola Vilić/CROPIX
Nikola Vilic/Cropix

Politika dominira i u Komisiji za javna priznanja. Od 15 članova, njih 13 ima stranačke iskaznice. Predsjednik bi bio Jakov Prkić iz Pametnog, a od uglednika je i ovog puta za člana komisije predložen akademik Davorin Rudolf.

Na stranicama Grada stoji da u Komisiji za imena ulica i trgova i za spomenike trebaju biti predsjednik i zamjenik predsjednika iz redova gradskih vijećnika, dok ostali mogu biti gradski vijećnici ili stručnjaci.

U Komisiji koja je djelovala u prošlom sazivu, od 2017. do 2021. godine, od nestranačkih članova bili su akademik Kuzma Kovačić, dr. Ana Šverko, prof. dr. don Ante Mateljan, odvjetnik Darko Stanić i novinar Damir Šarac.

S Komisijom za javna priznanja je nešto drukčije. Iz nekog razloga na stranicama Grada stoji da je predsjednik Gradskoga vijeća predsjednik Komisije, čak devet članova Komisije se bira iz redova vijećnika, a ostali članovi iz redova uspješnih gospodarstvenika, umjetnika i drugih javnih djelatnika iz područja kulture, znanosti i drugih djelatnosti.

Prošli put u Komisiji za javna priznanja bilo je 11 političara i četiri osobe iz kulture i struke - prof. dr. Ivana Pavičić Prijatelj, akademik Davorin Rudolf, prof. dr. Petar Slapničar i prof. dr. don Drago Šimundža. No, očito je da se to nije poštivalo u ovom prijedlogu.

image
Tko će dobiti zlatnik sv. Duje, odlučuje Komisija za javna priznanja Grada Splita
Grad Split

Upola se smanjio broj nestranačkih ljudi. Sada bi ih u obje komisije zajedno bilo koliko ih je prije bilo u jednoj. Međutim, ni ranije kadroviranje u kojem je dominirala politika i odlučivala o dodjelama nagrada grada i spomenicima nije zadovoljavalo neke članove, jer bi struka ostajala u manjini koju bi preglasali političari vođeni direktivama svojih stranaka.

No, umjesto da gradska vlast, koja se zaklinje da želi bez stranačkih pogodovanja i ideoloških pritisaka pružiti priliku stručnjacima da odlučuju, u komisije pozove što više stručnjaka i uglednika, stvar je upravo obrnuta.

Struka je izbačena, a u komisijama koje bi trebale promišljati o identitetskim pitanjima grada nikad nije bilo više političara. Manjinski udio u komisijama, koji je dosad politika dopuštala struci, sada su zauzeli stranački kadrovi koji su bili na listama za Gradsko vijeće ili su po kotarevima, pa iako neki imaju kulturne ili znanstvene reference, opet nisu nestranačke osobe.

Poanta je u ideologiji

Drugim riječima, politika nije odustala od toga da kao elita s pozicija moći određuje koji su društveno poželjni spomenici ili ideološko prihvatljive osobe ili povijesni događaji da se po njima nazovu ulice i trgovi. Ukratko, nije nužno da bude toliko političara u ovim komisijama. Ali je jednostavno riječ o tome da s ideoloških pitanja politika, zapravo manjina ljudi koji u svojim rukama koncentriraju moć, ne želi maknuti svoju šapu.

Na primjer, na prošloj sjednici Gradskog vijeća Kerumova vijećnica i članica Komisije Lidija Bekavac potegnula je pred gradonačelnikom Ivicom Puljkom pitanje što je s natječajem za spomenik papi Ivanu Pavlu II. koji bi se trebao postaviti na Trgu Franje Tuđmana, odnosno na prostoru ispred Prokurativa i crkve sv. Frane. Puljak je, vidjelo se, nevoljko odgovarao na pitanja u vezi natječaja koji on treba raspisati.

image
Matejuška već godinama čeka spomenik Miljenku Smoji 
Josko Ponos/Cropix

S druge strane, postoji neriješeno pitanje spomenika Miljenku Smoji pa se očekuje da će političke elite opet voditi ideološke sukobe. Naime, nije dovoljno samo da se provedu natječaji. Jer, kao što se može vidjeti na osnovi Izvješća o primopredaji izvršnih ovlasti koje su potpisali Andro Krstulović Opara i Ivica Puljak, Komisija je odbacivala rješenja koja bi pobijedila na natječaju, a nisu bila po njihovu ukusu.

Za spomenike Mihovilu Pavlinoviću, spomenik Fabijanu Kaliterni i spomenik Markantunu de Dominisu može se ići u realizaciju jer su natječaji provedeni, ocjenjivački sudovi su izabrali najbolje radove, a Komisija ih je prihvatila.

Na čekanju Gotovac, Smoje...

No, za spomenike Jakovu Gotovcu, Miljenku Smoji i sv. Jeronimu Dalmatincu, komisija novog saziva bi trebala dati svoje mišljenje. Naime, prethodne komisije nisu dale povoljna mišljenja nakon provedenih natječaja, a sad bi nova komisija, koja bi de facto bila krcata političarima, trebala presuditi. Dezideologizacija urbanog krajolika grada nije ni izbliza na vidiku.

No, ono što je zanimljivo jest da sve stranke, bez obzira na dnevna sukobljavanja, imaju svoje ljude kojima bi popunili ove komisije. Tako u prijedlogu za Komisiju za imena trgova, ulica i spomenike imamo čak pet članova HDZ-a, dva iz Centra, dva iz Nove ljevice, po jednog iz SDP-a, HGS-a, Mosta i HSU-a. U prijedlogu za Komisiju za javna priznanja imamo tri iz HDZ-a, po dva iz Centra, SDP-a, HGS-a, te iz koalicije Možemo/Nova ljevica/Pametno za Dalmaciju, po jednog iz Mosta i Liste Tomislava Mamića.

Svaka nova politika imenima ulica briše tragove prethodnika


Nazivi ulica, trgova i odabir spomenika spadaju u ono što tvori tvz. "urbani kulturni krajolik".
 

Lena Mirošević i Marin Borzić u znanstvenom radu bavili su se analizom naziva splitskih ulica u socijalističkom razdoblju i nakon stjecanja neovisnosti. Njihov je zaključak da je u oba sustava do sada politička elita imenovanjem ulica i trgova intervenirala u domenu svakodnevnog života i "svačijeg" prostora i tako iskazivala svoju moć, ideološku i svjetonazornu orijentaciju.

- Korištenje imena ulica za rezultat ima ne samo sjećanje na osobe ili događaje koji se imenuju, već i njihovo "vraćanje u život" preko banalne, svakidašnje komunikacije. Na taj su način politička tijela u mogućnosti stvarati prihvatljivi "registar povijesti". Poveznica između politike i povijesti s imenovanjem ulica je značajna.

Tako povijest i politika aktivno komuniciraju na kulturnoj sceni urbanog krajolika, nerijetko brišući tragove svojih prethodnika - zapisali su o utjecaju politike autori. Napominju da neki toponimi poput Rive, Prokurativa, ili Voćnog trga zadržavaju kod građana svoj naziv neovisno od službenog u određenim političkim okolnostima.

item - id = 1137979
related id = 0 -> 1145498
related id = 1 -> 1145472
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2021 09:06