StoryEditor
SplitBIZNIS NA BRDU

Grad Split ulaže 850.000 kuna u adaptaciju sedam kamenih tradicijskih kućica na Marjanu, plan je da se tamo razvije milijunski posao sa suvenirima?!

4. kolovoza 2020. - 10:12
Stara tradicijska kućica u Lubinskom portu Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Grad Split raspisao je javnu nabavu za adaptaciju i opremanje sedam kamenih tradicijskih kućica u park-šumi Marjan koje su služile za spremanje poljskog alata i sklanjanje ljudi i životinja kad bi udarile nevere.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna bez PDV-a, odnosno 875.000 kuna s uključenim PDV-om. To predstavlja rast troškova od 50 posto u odnosu na procjenu od 501.375 kuna iz 2017. godine, koja je bila navedena u dokumentima za prijavu EU projekta "Marjan 2020. – Brdo prošlosti, oaza budućnosti".

Prijavni dokument (obrazac B) za projekt Marjan 2020. je 28. travnja 2017. godine potpisao Robert Koharević, bivši ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, a gradski vijećnici iz oporbe su ga nakon velikog pritiska na gradske strukture ipak uspjeli dobiti na uvid.

U dokumentu se navodi kako će kućice biti edukativnog sadržaja i posjetiteljima pokazivati kako je izgledala tradicijska pučka gradnja. No, kasnije, na predstavljanju projekta, moglo se čuti i da će služiti za prodaju suvenira. Lokacija koja je sigurna za tu namjenu je Centar za posjetitelje koji je adaptiran izvan park-šume, u bivšoj trafostanici ispod marjanskih skala, kod nekadašnjeg hotela "Ambasador".

image
U Centru za posjetitelje podno marjanskih skala prodavale bi se majice, USB-ovi i slični suveniri 
Duje Klarić/HANZA MEDIA

No, u obrascu B se na jednom mjestu navodi da će se zbog revitalizacije botaničkog vrta poljske kućice preurediti u suvenirnice. Gdje god one bile, suvenirnice su najvažnija stvar za financijsku održivost projekta Marjan 2020. Zašto? Zbog toga jer ovaj projekt najveću zaradu, na kojoj je predstavio svoju održivost pred EU činovnicima, temelji na – prodaji suvenira!?

Majice, USB-ovi...

Naime, projektom po kojem Marjan prestaje biti "brdo prošlosti", a postaje "oaza budućnosti", predviđeno je da se godišnje zarađuje oko 2,4 milijuna kuna od prodaje suvenira. I tako idućih 11 godina, što je ukupno oko 26 milijuna kuna zarade, koliko otprilike iznosi ukupni proračun ovog projekta!

Zanimljivo je da se zarada od suvenira smatra isplativijom od godišnje zarade koja bi se ostvarila od prijevoza posjetitelja električnim autobusom (452.000 kuna), prijevoza novim plovilom kojim bi se dovodilo turiste (875.000 kuna), od ulaznica za adrenalinski park (565.000 kuna) i od koncesije za paintball teren (30.000 kuna).
Godišnja zarada od tih usluga bila bi 1,9 milijuna kuna, dakle oko 400 tisuća manja nego što bi se navodno utržilo od suvenira.

No, marjanskih suvenira koji bi osigurali isplativost projekta još nema. Ili ih bar još nismo vidjeli.
Naime, po programu za koji je Europa dala novac, natječaj za suvenire i njihovu prezentaciju trebao se provesti do lipnja 2019. za 80.000 kuna.

U tom razdoblju trebalo je obaviti "osmišljavanje i oblikovanje 3 site specific suvenira". Također, trebalo je "izraditi jedan posebni suvenir koji će sadržavati tekst na Brailleovu pismu". Osim navedenog, računa se kako će se u Centru za posjetitelje na Trumbićevoj obali, podno marjanskih skala, prodavati "majice, USB-ovi i slično kao suveniri i podsjetnik na posjet park-šumi".

image
Kućica na Benama 
Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Dodajmo tome da se u 2019. godini trebalo nabaviti plovilo za prijevoz posjetitelja, čija je cijena po dokumentaciji 3,75 milijuna kuna na električni, odnosno solarni pogon, kao i električni autobus za nešto više od milijun kuna.

EU projekt Marjan 2020. otvara i još radnih mjesta u park-šumi. Za navedeno je potrebno na neodređeno zaposliti sedam ljudi – vozača električnog autobusa, skipera i mornara koji će upravljati električnim/solarnim brodom, informatora i prodavača raznih sadržaja park-šume, dok se preko ljeta očekuje ispomoć još dviju osoba. U botaničkom vrtu zaposlio bi se voditelj interpretacijskog centra i jedan vrtlar. Za sve zaposlene trebalo bi izdvajati godišnje 1,26 milijun kuna, dok bi ukupni godišnji troškovi projekta iznosili od 3,7 do 4,3 milijuna kuna.

U najboljim godinama, a to je prvih nekoliko godina, projekt bi donosio zaradu od 800.000 kuna po godini, dok bi poslije zarada opadala, pa bi nakon sedam godina pala na 400.000 godišnje, a 11. godine trajanja iznosila bi samo 25 tisuća. Jasno je da ovakva računica značajno ovisi o prodaji suvenira. Naime, dobit koja bi se od njihove prodaje ostvarila trebala bi iznositi više od 50 posto ukupnih prihoda.

Odnosno, suveniri bi morali svake godine donositi 2,4 milijuna kuna kako bi ukupni godišnji prihod projekta bio oko 4,3 milijuna. S time da bi dobit bila najveća na početku projekta.
Planirana ulaganja Grada, splitske Turističke zajednice i Javne ustanove bila su oko 6,6 milijuna kuna, dok bi ukupni povrat novca (kumulativ) nakon deset godina iznosio oko 6,2 milijuna.

Teško ostvarivo

Zanimljivo je da je u istom dokumentu izračunato kako bi Grad bio u teškom minusu od čak 13 milijuna kuna gubitka nakon 11 godina, ako bi sve sam ulagao, odnosno da se upustio u ovakav projekt bez EU pomoći.

No, čak i uz EU pomoć projekt je na tankim nogama po pitanju održivosti jer bi ukupna zarada od suvenira u 11 godina (26 milijuna) trebala biti veća negoli 75 posto nepovratnih sredstava dobivenih od EU-a. Mogu li marjanski suveniri, koji će tek biti napravljeni, sačuvati ovaj projekt od gubitaka?

image
Broj posjetitelja na Marjanu, po novom projektu, povećao bi se godišnje za 30,6 posto 
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Pokušali smo usporediti koliko se zarađuje u Podrumima od suvenira, ali izgleda da je teži misterij doći do približne cifre koliko se tamo okreće novca. Svakako, upućeni misle da je zarada u Podrumima veća od one koja se očekuje na Marjanu (bilo da je s računima ili bez njih), ali svi koje smo pitali misle da Marjan nema šanse uspoređivati se s Podrumima. Ova godina nije dobra toliko za Podrume, no osnovna ideja projekta Marjan 2020. da odvuče dio turista iz Palače, čini se da nije uplašila nikoga od naših sugovornika koji tamo posluju.

Suvenirnice uz ugostiteljske objekte jedine otvaraju poslove kad se nešto zatvori u gradu, što znači da samo ove djelatnosti mogu podnijeti skupoću najma i drugih nameta. Ali, to je zbog lokacije gdje se nalaze. Teško da neko drugo mjesto u Splitu može biti tako zanimljivo turistima, jer oni imaju i doma sličnih stvari, ali nemaju Palaču – objašnjava jedna od sugovornica koja djeluje u tom prostoru.

Ima li Marjan potencijala i magnetičnosti da privuče turiste i koliko će oni na njemu potrošiti te kako će nova vremena utjecati na turističke dolaske, ostaje nam vidjeti.

Na Marjanu čak milijun posjetitelja!


Zanimljivo je da je u obrascu B, koji se dugo nije dao oporbi na uvid, izračunato da se broj posjetitelja na Marjanu namjerava podignuti za 30,6 posto, što pretvoreno u brojeve znači godišnje 1.044.773 posjetitelja! Kome je uspjelo da točno predvidi koliko će dolaziti ljudi na Marjan, ne znamo, ali taj je napisao kako "navedene brojke smatramo zaista logičnima i opravdanima", a Koharević je to potpisao.

Izdvojeno

17. kolovoz 2020 23:21