StoryEditor
Splitzašto?

Grad Split tražio manje zemljišta od obuhvata urbanističkog natječaja: dio zgrada i rotor na Korešnici planirani na državnom vlasništvu!

3. kolovoza 2020. - 20:28
Predio Korešnice gdje bi niknulo novo stambeno naselje Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

U Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljeno je Konačno izvješće ocjenjivačkoga suda o urbanističkom natječaju za Korešnicu, na kojem je pobijedio prof. Hrvoje Njirić sa svojim timom, odnosno izradit će urbanistički plan uređenja za tu zonu.

No, vlasnički odnosi još nisu riješeni, odnosno, zemljište je i dalje u rukama države, a razlozi zašto u dvije godine to nije regulirano nisu posve jasni jer obje strane daju šture informacije. Međutim, ono što iznenađuje jest da je Grad podnio zahtjev da mu se daruje manji dio zemljišta od onoga što je ušlo u obuhvat natječaja.

Grad bez odgovora

Dapače, nakon što se pogledaju preporuke žirija za daljnji rad na urbanističkom planu, vidi se da otprilike 20 tisuća četvornih metara koji su se našli u obuhvatu natječaja ne bi postalo gradsko vlasništvo ni da Ministarstvo državne imovine sutra daruje nekretnine koje je Grad zatražio. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je od države zatražio 134 tisuće kvadrata, a u natječajnom obuhvatu našlo se 153 tisuće kvadrata. Posljedica je ta da je Njirićevo idejno rješenje po kojem se treba izraditi urbanistički plan, koje očito nije vodilo računa o vlasničkim odnosima (jer je u natječajnom programu sugerirano da će sve pripasti Gradu Splitu), smjestilo dio zgrada, kao i rotor, na terene koji bi ostali u vlasništvu države.

Da je Grad zatražio manje državne imovine nego što je stavio u natječaj, i da nije naknadno zatražio da mu se još daruje nekretnina na Korešnici, potvrdilo je Ministarstvo državne imovine.

– Zahtjev Grada Splita podnesen je u odnosu na nekretnine u vlasništvu RH, označene kao zk.č.br. 913/2 i 917/3, obje u k.o. Žrnovnica, a za iste je i dostavljena izjava o odricanju – odgovoreno nam je iz Ministarstva.

image
Hrvoje Njirić i njegovo prvonagrađeno urbanističko rješenje Korešnice 
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

U programu urbanističkog natječaja koji je izradila tvrtka "Urbos" za natječaj koji je financirao Grad Split, osim ove dvije parcele navedene su još parcele 917/2, 913/3, 914, 915 i 916. Na njih su natjecatelji raspoređivali infrastrukturu ili građevine.

Tako je na parceli 917/2 u vlasništvu RH, koja ima nešto više od 10 tisuća četvornih metara, prema Njirićevu idejnom rješenju za urbanistički plan Korešnice planiran niz zgrada od prizemlja i tri kata.

Pokušali smo dobiti odgovor od gradonačelnika Krstulovića Opare i njegova Ureda Grada hoće li se od države zatražiti darovanje ostalih parcela koje su se našle u obuhvatu urbanističkog natječaja, ali više od deset dana nismo dobili odgovor.

Zašto uopće tražiti državno?

No, pitali smo ih još nešto. Zanimalo nas je zašto Grad Split uopće traži zemljište od države. Naime, zašto je Grad Split za prostor u Korešnici tražio od Vlade da mu daruje nekretnine, a gradonačelnik je potpisao izjavu o odricanju Grada od svih potraživanja koja mogu nastati vezano uz one dvije parcele, umjesto da je Grad zatražio od Ministarstva državne imovine da prenese vlasništvo na APN, koji bi nakon toga sklopio predugovor s Gradom Splitom oko izgradnje potrebne infrastrukture za stanove POS-a. Zvuči nevjerojatno? No takav se slučaj dogodio u Zadru.

Naime, u Zadru je 14. travnja prošle godine za gradnju novih stotinu stanova iz programa POS-a na predjelu Crvene kuće sklopljen ugovor između Ministarstva državne imovine i APN-a o darovanju nekretnina. Potom je državna agencija sklopila predugovor o međusobnim pravima i obvezama s Gradom Zadrom.

Program POS-a i stambeno zbrinjavanje branitelja iz Domovinskog rata državni su projekti u kojima sudjeluju jedinice lokalne samouprave. A Zakon o društveno poticanoj stanogradnji kaže da država može za izgradnju stanova osigurati i građevinsko zemljište.

Zašto, dakle, u slučaju Korešnice, gdje državna agencija APN ne treba otkupljivati parcele od privatnika za gradnju POS-ovih stanova kao što je bio slučaj na Brodarici i Kili, nego ih može preuzeti od Ministarstva državne imovine, Grad inzistira sa zahtjevom da on postane vlasnikom državnih nekretnina (pod cijenu oprosta nekih dugova državi)? Zašto se Grad ne bi brinuo o osiguravanju infrastrukture, a vlasnička pitanja nad državnim zemljištem u svrhu gradnje jeftinijih stanova prepustio državnim institucijama (Ministarstvo državne imovine, APN, Ministarstvo branitelja i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje) da to reguliraju između sebe?

Pogađate? Niti na ova pitanja nismo dobili odgovore od gradonačelnika i Ureda Grada.

Berlengi: Split se nakon Korešnice neće tako skoro širiti


Član Ocjenjivačkog suda urbanist Gojko Berlengi predviđa da se Split nakon Korešnice neće u doglednoj budućnosti širiti.

Obzirom koliko ima stanova i stanovnika u Splitu, kad se podvuće crta na idućem popisu stanovništva koji je za godinu dana, pa to čujemo, onda će biti iznenađenja. Ogroman broj apartmana je na rubu profitabilnosti, a blokira stanove.

Stambena potražnja u odnosu na demografsku dinamiku ne opravdava nikakva širenja grada. Ne vidim razloge i opravdanja za takvo anticipiranje budućnosti. To je ono što podaci pokazuju.

Ništa od gradnje do kraja mandata


Plenkovićeva Vlada je na sjednici u Splitu u svibnju 2018. donijela zaključak o namjeri darovanja Korešnice Gradu Splitu. U Zadru su u listopadu iste godine zatražili od Ministarstva državne imovine da parcelu od oko 7500 m2 na predjelu Crvene kuće prebaci na APN što je učinjeno u travnju 2019. Otada će vam u Zadru reći da su se stvari usporile oko gradnje stotinjak stanova. No, iz APN-a su nam rekli da je „trenutno u tijeku ishođenje građevinske dozvole“.

To je ipak bolje od splitske situacije gdje do konca mandata ove vlasti može biti usvojen UPU Korešnice, ali gradnje neće biti. U Zadru je nezgodno što za gradnju stanova moraju ukloniti bujno zelenilo, a na Korešnici se za to pobrinuo požar.

Žiriju nisu ‘po guštu‘ procijepi između zgrada


Pobjednički rad predvidio je 1.141 stan na Korešnici, a uz rub naselja protezao bi se niz zgrada sa istočne i sjeverne strane koje bi služile kao ovojnica i štitile od udara bure one u unutrašnjosti naselja. Zgrade u ovojnici bile bi blizu jedna drugoj, ali i odvojene uskim procjepima koji žiriju nisu po volji, vjerojatno radi zviždanja koje bi moglo nastati od vjetra.

Potrebno je ispitati utjecaj uskih procjepa tipologije ovojnice ('krunica') u smislu sprječavanja potencijalnog zvučnog onečišćenja kao i praktičnost istih u dnevnom korištenju te kroz aspekt energetske učinkovitosti – stoji u naputku Ocjenjivačkog suda.

Međutim, kad smo upitali člana suda Berlengija ne bi li se spajanjem zgrada one morale smanjiti, jer su sada samostalne građevine, a Prostorni plan Grada Splita propisuje nižu katnost za zgrade koje su u nizu, on je rekao da je o tome još preuranjeno govoriti i da se nikakva odluka neće donositi koja bi mogla smanjiti katnost. Dodajmo da se sjeverozapadni dio tog vanjskog niza od zgrada nalazi na zasebnoj parceli koju Grad nije zatražio od države.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

08. rujan 2020 23:50