Grad Split dobio je desetogodišnji Program gospodarenja za šumu na Marjanu - prvi kojim su obuhvaćene samo šume u posjedu Grada Splita, dok su se prijašnji odnosili na sve marjanske šume bez obzira na vlasništvo.
No, rješenjem Ministarstva poljoprivrede Gospodarska jedinica Marjan je ukinuta, a za šume u posjedu Grada Splita formirana je nova gospodarska jedinica Marjan-šume Grada Splita.
Programom su propisane mjere zaštite i upravljanja za 160 hektara gradske šume na Marjanu. No, u Gradu smatraju da skupe šumarske radove ne može raditi Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan, premda ima 60-ak gradskih djelatnika, od čega je bivši ravnatelj Damir Grubšić njih 16 predvidio za obavljanje tih djelatnosti.
Grad je raspisao natječaj za šumarske radove koji obuhvaćaju doznaku, sječu, izradu i izvlačenje zaraženih stabala alepskoga bora koji su oštećeni napadom mediteranskoga potkornjaka. Izvođenje radova je do konca ove godine, dok je njihova procijenjena vrijednost oko 300 tisuća kuna s PDV-om.
A što je s privatnim posjednicima?
Koordinator za Marjan Srđan Marinić kaže kako nije zadovoljan načinom na koji se odvio razvoj situacije jer će tek trebati vidjeti kako će privatnici postupati sa svojim parcelama. Na primjer, sada Programom nisu obuhvaćene parcele bivših gradonačelnika, odnosno njihovih supruga - Fani Horvat, supruge Željka Keruma i Danijele Marasović Krstulović, supruge Andre Krstulovića Opare. Njih bi kao i druge privatne parcele na tom području trebao zahvatiti drugi program gospodarenja koji se obnavlja za nekoliko godina. No, što ako privatni šumoposjednici ne budu izvršavali svoje obaveze?
- U ovom trenutku ne znam odgovor. Smatram da Državno odvjetništvo nije pravilno zaključilo s odlukom da se Marjan proglasi županijskom šumom, a ne državnom šumom. Županija ne preuzima nikakve obaveze prema Marjanu, a Grad snosi troškove jer je bivši gradonačelnik htio da Marjan uknjiži kao gradsko vlasništvo, radi čega će Grad snositi troškove umjesto da šume budu državne pa da ih održavaju Hrvatske šume o trošku države - smatra Marinić.
Prema njegovoj procjeni svake godine bi oko dva milijuna kuna trebalo potrošiti na šumarske radove. Zašto njih ne bi mogla obavljati Javna ustanova?
Marinić tvrdi kako to nije moguće. Poslao nam je zapisnik sa sastanka u Ministarstvu poljoprivrede iz 2019. godine na kojem je predstavnik šumarske inspekcije utvrdio kako ne postoji akt kojim Grad povjerava gospodarenje šumom Javnoj ustanovi te je predložio dopunu Odluke o osnivanju.
Na to je Daniel Springer, voditelj Službe za zaštićena područja iz bivšeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izjavio da prema Zakonu o zaštiti prirode Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima ne mogu gospodariti šumama te da bi bio presedan kad bi se Javnoj ustanovi na Marjanu izmijenio status.
Oko ovog vlada prilična zbrka. Zalaganjem bivšeg ravnatelja Grubšića Javna ustanova je kod Trgovačkog suda u Splitu registrirana za šumarsku djelatnost, odnosno gospodarenje šumama. Ali, Grad Split nije do danas promijenio Odluku o osnivanju kojom bi proglasio da Ustanova može obavljati takvu djelatnost.
Društvo "Marjan" se čak žalilo prošle godine Trgovačkom sudu zato što je upisao Javnu ustanovu da može gospodariti šumama, ali je njihova žalba odbijena.
Od ministarstva do ministarstva
Poslali smo pitanje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja može li se Javna ustanova baviti šumarskim radovima na Marjanu, na području koje je u posjedu Grada, ako se u Odluci o osnivanju upiše ta djelatnost.
- Ljubazno Vas upućujemo da se obratite Ministarstvu poljoprivrede u čijoj je nadležnosti gospodarenje šumama i tumačenje Zakona o šumama - kratko su odgovorili iz ovog Ministarstva.
S obzirom na to da se to Ministarstvo, premda je u njihovoj nadležnosti Zakon o zaštiti prirode proglasilo nenadležnim za ovo pitanje, poslali smo isto pitanje Ministarstvu poljoprivrede.
Odgovorili su nam kako su osnivanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem, određivanje njezine djelatnosti i promjene odluke o osnivanju regulirani odredbama Zakona o ustanovama i Zakona o zaštiti prirode.
Također su poručili da "ovo Ministarstvo nema ingerencije u pogledu mogućnosti pravne osobe da šumarsku djelatnost upiše u registar Trgovačkog suda kao niti tumačiti propise iz nadležnosti drugih tijela državne uprave".
- Što se propisa iz područja šumarstva tiče, gospodarenjem šumama se može baviti fizička ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje šumarske djelatnosti te ispunjava minimalne uvjete za izvođenje radova u šumarstvu propisane Pravilnikom o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno - stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
Nakon svega smo odgovore koje smo dobili od dva ministarstva poslali gradonačelniku Ivici Puljku i dogradonačelniku Bojanu Ivoševiću. Njih smo pitali hoće li Grad izmijeniti Odluku o osnivanju Javne ustanove, na način da joj se omogući gospodarenje park-šumom u gospodarskoj jedinici na koju je Grad upisan kao šumoposjednik? Ili će Grad putem javne nabave tražiti ovlaštenu tvrtku koja će izvoditi šumarske radove prema Programu gospodarenja?
Smisao pitanja je, dakle, bio hoće li Grad potrošiti 20 milijuna idućih deset godina na privatnike ili će sam održavati šumu. Gradonačelnik i njegov zamjenik nisu ništa odgovorili. Kad smo poslali požurnicu iz Ureda Grada dobili smo pisani odgovor Srđana Marnića, s kojim smo prethodno razgovarali koji u odgovoru navodi kako je Grad dužan provoditi Program gospodarenja.
Raspisan javni poziv
- Slijedom navedenog, Grad Split je 29. listopada raspisao javni poziv za dostavu ponuda za provođenje predmetnog Programa do kraja ove godine. Za preostalo razdoblje od devet godina trajanja Programa raspisat će se nova javna nabava.
S obzirom na to da Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan nije ovlaštena za gospodarenje šumama, da nema sve potrebne licencije za faze radova pripreme, izvođenja i nadzora šumarskih poslova potrebnih za provođenje programa gospodarenja, niti posjeduje svu potrebnu opremu za izvođenje šumarskih radova, neće se mijenjati Odluka o osnivanju - odgovorio je Marinić, pozvavši se još jednom na sastanak iz 2019. godine u Ministarstvu poljoprivrede.
Dakle, iz Ministarstva nisu odgovorili na novinarski upit može li Javna ustanova gospodariti šumom ukoliko Grad promjeni Odluku o njenom osnivanju, već su uputili na Ministarstvo poljoprivrede i Zakon o šumama. Ovi drugi su rekli da nisu nadležni za javne ustanove, ali da se šumarstvom može baviti onaj tko je registriran za tu djelatnost i ispunjava minimalne uvjete. Javna ustanova je registrirana na Trgovačkom sudu, unatoč protivljenju Društva Marjan.
Ali, Grad svejedno neće mijenjati Odluku o osnivanju svoje Javne ustanove. Pozivajući se na izjavu koju je na sastanku iz 2019. dao voditelj Službe Ministarstva iz kojeg nemaju odgovor na ovo pitanje, Grad Split namjerava u idućih deset godina za šumarske radove na Marjanu izdvojiti oko 20 milijuna kuna. Nakon svega ostaje pitanje - hoće li Split skupo platiti to što je Krstulović Opara htio da Marjan bude upisan kao gradski u zemljišne knjige, ili ova vlast ne pokušava pronaći način da vlastitim resursima na Marjanu obavlja šumarske radove?
